DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 61 <-- 61 --> PDF |
13. Određivanje vremena i mjesta, slijedećeg Zasjedanja. Sekretarijat Potkomisije dostavio je svim učesnicima materijale po pojedinim tačkama dnevnog reda. Ove materijale sastavili su predstavnici pojedinih zemalja kao i Sekretarijat Potkomisne. Sa strane naše zemlje podneseni su Sekretarijatu slijedeći referati: »Proizvodnja drveta u plantažama« — autor ing. D. Bura; »Neke tendence ekonomskih kretanja na području jugoslavenskog krša« — autqr dr Z. P o t oč i ć; »Melioracija degradiranih šuma« — autori ing. A. H o r v a t, ing. Z. P e 1 c e r i ing. Š. Meštrović; »Melioracija degradiranih pašnjaka pomoću drveća i grmlja za ishranu stoke« — autor ing. P. Ziani; »Melioracija kraških polja« — autor ing. A. J e 1 a v i ć; »Posljedice zabrane držanja koza u Jugoslaviji « — autor ing. P. Ziani . Od ostalih referata pobudili su pažnju »Studija o financiranju šumarskih programa « kao i »Koordinacija šumarskih istraživanja i regionalna kooperacija za proizvodnju i izmjenu selektiranog sjemena i sadnica«, te »Iskorištenje drveta malih dimenzija«. Za vrijeme Zasjedanja vodila se živa diskusja o svim pitanjima dnevnog reda, u kojoj su uzeli riječ i naši predstavnici ing. F. KnebI, ing. P. Ziani, dr B. Kraljić i dr. Od važnijih zaključaka mogu se istaci slijedeći: Potkomisija smatra da šume Mediterana vrše, bez sumnje, važnu ulogu kako fizičke zaštite tla tako i proizvodnje humusa i reguliranja akumulacije voda. Isto tako one imaju i važnu socijalnu ulogu kao i rekreacionu za gradsko stanovništvo. Zbog toga treba nastojati povećati površine podižući intenzivne i ekstenzivne kulture gdje je to moguće. S obzirom da je to prilično kompleksan problem povjereno je gg. M. N a v a r r o i M. B a d r a da u zajednici sa Sekretarijatom za šume i šumske proizvode FAO razrade to pitanje sa pravnog aspekta. Ovaj rad podnijet će se Potskomisijl prilikom narednog Zasjedanja. U odnosu na naš Krš Potkomisija smatra da je ovdje potrebno poduzeti mjere kako bi se spriječila dalja degradacija i erozija, zatim podizanje turističkih objekata, osnivanje pašnjaka sa drvećem i grmljem koje služi za ishranu sJ;oke itd. Po trebno je nadalje ispitati i rentabilitet ulaganja u te radove. Zbog toga osnovana je i radna grupa Potkomisije, koja će u zajednici sa Sekretarijatom detaljno razmotriti ove probleme. Isto tako smatra se potrebnim održavanje jednog seminara ili simpozija na kome bi uz šumare sa područja Sredozemlja sudjelovali i agronomi, hidrotehničari i ekonomisti. Organizacija FAO u zajednici sa IUFRO razradila je deset programa za razvoj Mediterana. To su zapravo teme koje bi trebali proraditi instituti za šumarska istraživanja. Sa strane naše zemlje sudjelovat će u tim radovima Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. S time u vezi određen je i ing. P. Ziani kao nosilac radova po programu br. 2: »Ekonomska studija o mogućnosti korištenja drveća i grmlja, koje služi za ishranu stoke u pošumljavanjima«. Potkomisija nadalje smatra da je potrebno prići osnivanju »banke za sjeme« kako bi se smanjila ovisnost o urodu sjemenja, što često dovodi do zastoja u radovima. U daljem radu razmatralo se pitanje finansiranja šumarskih planova. Zauzet je stav da se na području Mediterana radovi i dalje odvajaju na podizanju nasada, kako na dosadanji, ekstenzivan, tako isto i intenzivan način, svagdje gdje za to postoje mogućnosti. Da bi se dobila slika o mogućnostima financiranja radova oformljena je grupa šumara ekonomista, koji će to pitanje razmotriti sa svih strana. Kao izvjestilac izabran je dr. K r a 1 j ić, kome će ostale zemlje javiti imena saradnika. Diskusija u pogledu koza zauzela je stav da je slobodna paša vrlo destruktivna za vegetaciju, režim voda, kao i da stvara ograničene mogućnosti prirodnog pomlađivanja šuma. S druge strane jasnp je da zabrana koza prouzrokuje ipotrebe mijenjanja seoskog gospodarenja, koje je bazirano na ispaši koza, što prouzrokuje izvjesne poteškoće. Zbog toga Potkomisija smatra da politika u svakoj zemlji treba odrediti faktore koji dobro označuju potencijalnu mogućnost svakog kraja i tada odrediti dugoročnu perspektivu ekonomskog i socijalnog razvitka. Osim toga Potkomisija preporuča odvojenu organizaciju u sklopu »Tehničke pomoći« gdje bi se održao seminar specijalno posvećen tom pitanju. Tada bi se vladama mogao dati bolji pregled i orijentacija pri donošenju izviesnih mjera. Na koncu Potkomisija je prihvatila osnivanje grupe koja će proučavati do slijedećeg zasjedanja zakono 211 |