DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 59 <-- 59 --> PDF |
krških terena. Dobro se razvija na skeletnim i skelatoidnim krškim terenima. U degradacijskim oblicima krških šuma održava se dosta dugo. Posjeduje odličnu regeneracijsku snagu iz panja. U tome je veoma vitalan i izdržljiv. Javor gluhać važan je elemenat u oblasti šuma srednjeg i višeg krša, tj. u oblasti koje čovjek obilno koristi za svoje potrebe. Javor gluhač može vrlo dobro koristiti i kao dekorativno drvo. Ta njegova osobina može vrlo dobro doći do izražaja na podesnim mjestima na hladnijim, položajima u oblasti naših lisnatih šuma na karbonatnim tlima. On razvija veliku, lijepu i dosta gustu krošnju, te je u tome prikladniji od mnogih stranih ili domaćih ali neautohtonih vrsta drveća. Pri rješavanju parkiranja u oblaslti gorskih krajeva (Plitvička Jezera, visoka krška naselja) trebalo bi pokloniti vi´še pažnje zavoru gluhaću. Ovih nekoliko misli iznosimo u prilog boljeg upoznavanja i korišćenja javora gluhaća kod nas. Njegov problem sastoji se prvenstveno u proučavanju morfoloških osobina i sistematskog raščlanjenja, kao i u detaljnijem ispitivanju ekoloških i bioloških osobina svojta koje kod nas dolaze. U vezi s upoznavanjem uzgojnih osobina javora gluhaća donosimo ovom prilikom nekoliko opažanja s obzirom na klijavost njegova sjemena. U jesen 1958 nabavili smo veću količinu sjemena javora gluhaća od Šumskog inspektorata u Gospiću. Sjeme je bilo bez krilaca. U 1 litri bilo je prosječno 3450 sjemenki. Prosječna težina 1 litre sjemenki je 0,37 kg, a u 1 kg bilo je 2,7 litre sjemenki. Posijali smo ga u jesen 1958 i proljeće 1959. Od tog sjemena jedan dio (1,5 kg) posijali smo 25. XI 1958 u šumskom rasadniku u Maksimiru, a isto toliku količinu posijali smo 26. XI 1958 u šumskom rasadniku u Doktoršćini. Šumski rasadnik u Maksimiru nalazi se u istočnoj periferiji Zagreba na aluvijalnom smeđem tlu neutralne reakcije, u visini od 120 m. Klima je humidna. Srednja godišnja temperatura iznosi 10,3" C, a oborine 930 mm. Šumski rasadnik u Doktoršćini nalazi se na južnom obronku Zagrebačke Gore, sjeverno od Maksimira, na visini od 214—251 m, na parapodzolastom tlu pjeskovite teksture, slabo kisele reakcije. Klima je humidna. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 10° C, a oborine 950 mm. O´ba rasadni´ka nisu podesna za uzgoj biljaka javora gluhaća zbog kemijskih osobina tla. U oba slučaja sjeme je isklijalo polovinom aprila 1959 i biljke su se dobro razvijale. U rasadniku u Maksimiru uzgojeno je na 6 m 213 dvogodišnjih biljaka ili na 1 m prosječno 35,5 biljaka. Jednogodišnje biljke imale su stabljike dugačke prosječno 13,8 cm, a dvogodišnje 37,2 cm, tj. u drugoj godini prirasle su 23,4 cm. Debljina pridanka dvogodišnjih biljaka bila je 5,4 mm, a dužina korijena prosječno 29,5 cm. U rasadniku u Doktoršćini na dužini od 9 m izniklo je 398 biljaka ili po 1 m 44,2 bilike. Jednogodišnje biljke imale su stabljiku dugu 11,3, a dvogodišnje 24,5, tj. prirasle su u drugoj godini 13,2 cm, deblima pridanka iznosila je 5,5 mm, a dužina korijena prosječno 25,5 cm. Dana 25. III. 1959. posijana je u rasadniku u Maksimiru jednaka količina sjemena (1,5 kg). Sjeme je zimi čuvano u hladnoj prostoriji. Ono je dobro niklo oko 20. IV. 1960, tj. preležalo je na gredici godinu dana. Isto to i u isto vrijeme učinjeno je i u rasadniku u Doktoršćini. Rezultat je bio podjednak. U rasadniku u Maksimiru u 6 jednometarskih redova uzgojeno je 356 jednogodišnjih biljaka ili 53,8 biljaka na 1 m. Stabljike su bile 8,2 cm duge. prldrnak 2,7 mm debeo, a dužina korijenja iznosila je prosječno. 14,9 cm. U rasadniku u Doktoršćini na dužini od 4,5 m izniklo je 155 biljaka ili prosječno na l m 34 4 biljke. Jednogodišnje biljke imale su stabliiku dugu 7,4 cm, a pridanak je bio debeo 3,4 mm. Dužina korijena iznosila je prosječno 16,0 cm. Dana 27. III. 1959. g. stratificirali smo 3 kg od istog sjemena. Sjeme je posijano 16. III. 1960. u rasadniku u Maksimiru u jednometarske redove. Sjeme je dobro izniklo početkom apj-ila 1960, te je. iz promatranih 5 redi proizvedena ukupno jednogodišnja 231 biljka. Biljke su imale stabljiku dugačku 9,4 cm, pridanak im je bio debeo 3,3 mm. Korijenje im je bilo dugačko prosječno 12,0 cm. Iz navedenog pokusa povlačimo slijedeći zaključak: U pogledu klijanja sjemena javora gluhaća pokazao je naš pokus da se njegovo sjeme s obzirom na klijavost ponaša slično kao što to vrijedi za plodove crnog jasena, gorskog javora, crnog graba, malolisne lipe, lovora, crnog koprivića, i;ašeljke i dr. Ako se sjeme sjje rano u jesen (u oktobru ili novembrui. većina sjemena proklijat će narednog proljeća. Ako se sjeme sije kasno u jesen (u decembru) ili u proljeću, ono preleži. Prema tome sjeme javora gluhaća pripada u grupu sjemena koje »lakše kli |