DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 57 <-- 57 --> PDF |
panj prethodne niske šume (zapravo podmladnu sječu makije), te se svake godine vršil amjerenja visina i promjera izbojaka. Mjerenja su vršena samo na jednom dijelu posječene površine, na mjernim plohama. Na tom objektu vršeno je i trijebljenje grmova tj. odrezivanje pojedinih izbojaka i grančica na nekojim izbojcima. Za obje vrste radova vršio sam povremeno kronometriranje sa svrhom dobivanja podataka, koji će poslužiti kao orijentacijske norme -za buduće slične radove. Mjerenje i trijebljenje izbojaka vršena su u grmovima česmine .(Quercus ilex), planike (Arbutus unedo) i zelenike (Phillyrea media), a mjerenja i drugih vrsta (crnog jasena, medunca, vrijeska, mirte). Uslovi za rad bilo mjerenja bilo obrezivanja nisu povoljni, jer su grmovi u manjoj ili većoj mjeri obrasli i teti vikom (Smilax aspera), a čije vriježe imaiu bodlje koje mogu i jače ozlijediti nezaštićenu kožu na ruci, pa bi radove u takvim prilikama trebalo vršiti u rukovicama. Rad je najteži u grmovima česmine, jer je lišće tvrdo i oštrog ruba tako i da ono grebe kožu. To dolazi osobito do izražaja kod mjerenja. Takvi radovi otežani su i stoga, što su vršeni nisko nad zemljom (promjeri na 43 cm od zemlje). Na radovima su sudjelovali različiti radnici, koji su obilježeni oznakama A, B i C. Rezanje su vršili obični, polukvalificirani, radnici Stanice Instituta u Splitu, a mjerenje đaci Šumarske škole za krš u Splitu. Radnici (ni đaci) nisu znali za kronometriranje, kako bi se dobili doista prosječni podaci, odnosno kako se ne bi, pa i podsvijesno utjecalo na ubrzavanje tempa rada, koje bi moglo biti i štetno po točnost (osobito kod mjerenja). 1. Radni učinak mjerenja izbojaka Kod ovih mjerenja izbojaka visine su mjerene od 43 cm na vaše, a promjeri na 43 cm od zemlje (Vs prsne visine). Na tom mjestu svaki je izbojak bio prethodno obilježen prstenom crvene boje tako, da ga posebno nije trebalo izabirati. Visine su mjerene štapnim drvenim mjerilom (metrom), a promjeri imikrometrijskom promjerkom (šublerom) jer su se dimenzije izbojđka kretale oko´ 10 mm na označenoj visini od 43 cm. Visina se mjerila s točnošću 1 cm, a promjer s točnošću desetine mm. U podacima označeni radnici- đaci radili su promjerkom, jer prema brzini rada promjerkom ovisfi brzina mjerenja i visine izbojaka. Kako iz raspoloživih podataka slijedi, satni učinak iznosi 213 mjerenja kod omjera vrsta planika: česmika = 4:5, odnosno za samu česminu okruglo 200, a za planiku 235. 2. Radni učinak za trijebljenje Trijebljenje je vršeno rezanjem pojedinih izbojaka iz grmova i grančica na izbojcima. Pretežno je vršeno rezanje izbojaka. Izbojak je rezan neposredno pored panja, što znači da se za svakj izbojak morali razmaknuti ostali izbojci, jer je rezanje vršeno malim (vinogradarskim) škarama. Kod ovako starih izbojaka (4—5 godina) primjena škara na duljoj dršci ne odgovara, jer, radi gustoće i malih dimenzija izbojaka, svaki izbojak "kojega treba odrezati treba i rukom prihvatiti. Prema mom obračunu satni učinak iznosi, zaokruženo, 260 rezova (izbojaka, grančica). Relativno je malen učinak za rezanje izbojaka planike, ali je taj uvjetovan s jedne strane manjim brojem grmova na radnoj površini (100 m2 koliko je iznosila površina mjernog polja), a s druge strane radi niskog učinka C radnika. Trijebljenje je izvršeno na ukupnoj radnoj površini od 600 m2 prosječnog obrasta 0.7. To znači da su po 1 m2 površine izvršena 7,34 reza, odnosno QO 1 ha 73.400 rezova. Prema tome za sastojine obrasta 0.7 sastavljenh od česmine, planike i zelenike po 1 ha potrebno je (73.400 :362) približno 200 radnika/dana. O. Piškorić O JAVORU GLUHACU (ACER OBTUSATUM KIT.) Učešće javora gluhaća u našim šumama visokog krša i mogućnost njegova korišćenja dosta su veliki. Javor gluhać zaslužuje da mu u šumsko-uzgojnom pogledu poklonimo više pažnje nego što je to do sada bilo. Potrebno je u vezi s time pobliže ispitati njegove morfološke, fitocenološke i uzgojne osobine. Isto tako potrebno je pobliže proučiti i njegov areal, jer i u tom pogledu postoji više nejasnoća. Obično se na to drvo gleda kao na manje vrijednu vrstu. Činjenica je da mu list ne jede stoka i da mu je uzrast manji nego kod gorskog javora i mliječa, ali ono ima niz prednosti zbog kojih zaslužuje pažnju. Skupina javor ja (Opalus), kamo pripada javor gluhać, rasprostranjena je na tri istočno-mediteranska poluotoka: na Apeninskom i Balkanskom Poluotoku i u 207 |