DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 54 <-- 54 --> PDF |
području šumarije Zagreb, gdje su lugari bili odgovorni za sve panj eve kao i u narodnim šumama. I ako su lugari podnosili prijave protiv vlasnika koji" su sjekli u svojim šumama nedoznačeno drvo, ilegalna se sječa do sada nije mogla spriječiti, izuzev šumarije Zagreb, jer su* .suci za nepovlasnu sječu u vlastitim šumama blago kažnjavali. Čini se da je ilegalna sječa u privatnim šumama na području grada Zagreba daleko veća nego legalna. Visoke šume zauzimaju 68 "Vo cijele površine, i to: 1-40 g. 41-80 g. 81-120 g. preko Ukupno 120 g. ha ha ha ha ha 10.361 8.847 633 310 20.151 Niske šume zauzimaju 32 "Vo cijele površine, i to: 1-10 god. 11-20 god. preko Ukupno 21 god. 4.338 ha 2.344 ha 2.594 ha 9.276 ha Odnos je dobnih razreda nepovoljan, jer 52´/o visokih šuma je između jedne i četrdesete godina, 44 "Vo između 41—80 god, 3l0/o između 81—120 god. i preko 120 god. je 1´%. 47 !»/o niskih šuma je između 1—10 god., 25 "Vo ima starosti između 11—20 god. i 28 "Vo je preko 20 godina. Na površine visokih šuma koje se ne bi moglo pošumiti prirodnim´ putem, trebalo bi unositi četinare i to najviše crni i obični bor radi popravljanja degradiranog zemlijšta, a na višim položajima trebalo bi na boljim i svježijim tlima unositi srarču i borovac, a na slabijim tlima pored bora još i ariš. To bi važilo" za gorske i prigorske šume, dok u nizinske sume treba unositi bjelogoricu brzog rasta. Sve kolosjeke kestena trebalo bi radi vrijednosti kestenovog drveta, plodova, estetskog izgleda našeg prigorja i gorja, a i same privrede, čim prije pretvoriti u visoke šume i to na najjednostavniji i najjeftiniji način. Poznato je da kesten ima veliku izbojnu snagu iz panja, pa ako se posiječe stablo pri zemlji, ili još bolje, upravo u zemlji, izbojci kestenovi se odbiju od panja, pa gotovo i nema razlike između kestenove šume iz panja i sjemena. Neke panjače trebaće podržavati tako dugo dok ne urode sjemenom, pa nakon dobrog pomlađenja moći će se i njih pre tvoriti u visoke šume. Kako se brzo mogu privatne šume po mladiti prirodnim putem, imamo vrlo do bar primjer na južnoj strani Medvednice. N. O. G. Z. donio je odluku o gradskom zelenilu 1950. god. Ta odluka važila je samo za uži dio grada i za gradske parkove, a kad je osnovana šumarija Sljeme 1952. god., dobre strane te odluke počeli smo primjenjivati i na šume na Medvednici bez obzira da li su te šume narodne ili privatne. Zabranili smo na Medvednici pašu, kupljenje listinca sa degradiranih površina, prekomjernu sječu i zadužili smo lugare za privatne šume isto tako kao i za narodne. Lugar je bio odgovoran za štetu i u privatnim šumama kao i u narodnim. Rezultat takvog rada na Medvednici, konkretno u šumi Medvešćini, ´možemo već sada vidjeti. Posvuda se javio prirodni pomladak hrasta i bukve, a u višim predjelima bukve i jele. Štetni predrast se uklanjao, a poneki seljaci su u svojim šumama sadili kestenove sadnice koje su sami uzgojili u svojim vrtovima. S druge strane treba još i sada pogledati sjevernu stranu Medvednice pa uporediti privatne šume sjeverne i južne strane, pa će se vidjeti ogromna razlika. Normalno bi bilo da su na južnoj strani, bliže gradu, privatne šume lošije, a na sjevernoj strani, udaljenijoj od grada, trebale bi biti šume bolje. One su zapravo još 1952. god. bile bolje, ali Strogi režim na iužnoj strani Medvednice, upravo je pogodovao seljacima na sjevernoj strani, pa su kresali jele i prodavali grane na Mirogoiu (gradskom groblju), raznim cvjećarskim prodavaonicama, mesnicama itd., a osobito su prekomjerno sjekli i još uvijek sijeku novogodišnja drvca. Kolikogod se primjena odluke o gradskom zelenilu odrazila pozitivno na Medvednici, daleko više se odrazila negativno u nizinskom dijelu šuma, to jest šuma koje su vezane uz gradske parkove i rijeku Savu. Tu se pretjeralo i nije se dopuštala nikakva sječa, pa čak ni njega mladika i čišćenje guštika, a ni prorede se nisu vršile. Tu smo se sukobili sa čudnovatim mišljenjem nestručnjaka koji su tvrdili da će priroda sama stvoriti dobru i lijepu šumu. Ovakav nepravilan stav seljaci nisu mogli prihvatiti i stalno su se bunili protiv nepravilnosti, jer se zabranjivalo sjeći i grmove lijeske, kupine, stabla ive itd. Tek od 1957.´ god. i u nizinskim šumama, najprije u narodnim i to na silu, a poslije i u privatnim, počeli smo sa sadnjom vrsta brzog rasta bjelogoričnog drveća, a od četinjača unašali smo ,u šume bor. U |