DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 53 <-- 53 --> PDF |
RAZNE STRUČNE TEME I PRIKAZI PRIVATNE SUME NA PODRUČJU GRAĐA ZAGREBA Većina privatnih šuma na području grada Zagreba vezane su na narodne šume ili su čak uklopljene kao veće ili manje enklave u narodnim šumama. Manji dio privatnih šuma sačinjavaju zajedno površinski jednu cjelinu, potpuno izdvojenu od narodnih šuma kao što je na primjer šuma Sušak (400 ha) na području Šumarije Zelina. Obično u takvim cjelovitim kompleksima privatnih šuma ima tu i tamo po koja enklava narodnih šuma. Prema tome ima slučajeva gdje su manje privatne šume uklopljene među narodnim šumama i obrnuto, imamo manjih narodnih šuma koje su uklopljene među privatnim šumama. Ovakove enklave bilo jedne ili druge nemaju točnih međa, jer privatnici stalno nastoje svoju šumu proširiti na račun narodnih šuma, pa često dolazi do sporova. Treća vrsta privatnih šuma su mali šumarci između poljoprivrednog zemljišta potpuno odijeljeni od većih šumskih površina. Ti šumarci su ili po jarcima i nezgodnom terenu za poljoprivrednu obradu ili su među livadama na nižem, obično poplavnom i vrlo vlažnom terenu. Površina takvih šumaraka obično je manja od jednog ha, a često su to i ostaci nekadašnje šume, osobito na livadama, pa imamo samo dvadesetak stabala i manje, a još uvijek, bar na užem području grada, smatramo to šumom. Ima takvih šumaraka i u prigorskom, pa čak i u gorskom području koji su nastali krčenjem šume i pretvaranjem apsolutnog šumskog zemljišta u poljoprivredno zemljište, a ostale su šumice po uvalama i kamenitoj površini ili su se razvile na pojedinim pašnjacima, jer ih stoka nije mogla uništiti. Na području grada Zagreba, prema prikupljenim podacima od šumarija (a koji vjerojatno nisu točni) imamo 25.248 vlasnika koji posjeduju 29.427 ha šumske površine ili prosječno po jednom vlasniku dolazi 1,16 ha. Znamo da se mnoge površine vode u katastru kao šume iako je zemljište pretvoreno u poljoprivredno. Prema tome na jednog vlasnika otpada prosječno manje od jednog ha šume. Ali ta prosječna površina, koja bi nas mogla i zadovoljiti, ispada upravo smiješna, kad se pogleda u katastru. Tako na primjer na Medvednici imamo privatnika koji imaju 3 do 20 kvadratnih hvati šume. Če sto puta se šuma vodi u katastru na osobama koje su već odavno mrtve, a deseci njihovih nasljednika se parniče i svađaju kod sječe i iskorištavanja čak i jednog stabla. Svi ti nasljednici odnose ne samo listinac iz šume, nego čak i humus. Broj domaćinstava do 3 ha 4-5 ha 6-10 ha preko10 ha Ukupno 22.575 1.599 768 306 25.248 Svi ti privatnici došli su na različite načine do šuma. Neki su šumu zadržali još iz feudalnog doba (turopoljski plemenitaši i poneki plemići koji su osiromašili), drugi su se opet obogatili kao trgovci u kapitalizmu pa kupili šume od feudalaca i konačno, a tih je najviše, do šuma su došli i seljaci razdiobom zemljišnih zajednica. Vrlo mali broj seljaka i radnika dobio je poslije drugog svjetskog rata male šumice razdiobom crkvenih šuma i šuma narodnih neprijatelja i izdajica. Obrast u privatnim šumama je vrlo mali. Prekomjerna sječa, većinom na vrlo degradiranom tlu, snizila je obrast na 0,2 do 0,3. Ima i izuzetaka gdje je obrast potpun, a to su opet one privatne šume koje su u planinskim predjelima i koje nemaju izvoznih puteva, odnosno to su šume gdje čovjek do sada nije štetno utjecao na prirodnu šumu odnošenjem listinca i prekomjernom sječom. Vrlo malo je potpuno sačuvanih pristupačnih privatnih šuma, a to su šume naprednijih pojedinaca koji su svoje šume njegovali bar donekle. Izvoz drva iz šume kamionima, sve više asfaltiranih i dobrih puteva, podignuo je vrijednost drveta i u udaljenijim krajevima i u nepristupačnijim predjelima, pa postoji opasnost da će i ono malo još dobrih privatnih šuma biti vrlo brzo -posječeno i na tržištu rasprodano. Na 29.427 ha šumske površine ima 1,664.352 m3 drvne mase ili po ha dolazi oko 56 m3, a to je jedna petina po prilici one drvne mase koja bi trebala biti na ovako upravo odličnom, šumskom tlu. Godišnje se dopušta sjeći 36.600 m3 ili 2% od ukupne drvne mase, ali se posiječe daleko više, jer vlasnici sijeku i bez dopuštanja, osobito za svoje privatne potrebe i za ilegalnu trgovinu. Za nepovlasnu sječu u privatnim šumama niko do sada nije bio zvan na odgovornost osim na |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 54 <-- 54 --> PDF |
području šumarije Zagreb, gdje su lugari bili odgovorni za sve panj eve kao i u narodnim šumama. I ako su lugari podnosili prijave protiv vlasnika koji" su sjekli u svojim šumama nedoznačeno drvo, ilegalna se sječa do sada nije mogla spriječiti, izuzev šumarije Zagreb, jer su* .suci za nepovlasnu sječu u vlastitim šumama blago kažnjavali. Čini se da je ilegalna sječa u privatnim šumama na području grada Zagreba daleko veća nego legalna. Visoke šume zauzimaju 68 "Vo cijele površine, i to: 1-40 g. 41-80 g. 81-120 g. preko Ukupno 120 g. ha ha ha ha ha 10.361 8.847 633 310 20.151 Niske šume zauzimaju 32 "Vo cijele površine, i to: 1-10 god. 11-20 god. preko Ukupno 21 god. 4.338 ha 2.344 ha 2.594 ha 9.276 ha Odnos je dobnih razreda nepovoljan, jer 52´/o visokih šuma je između jedne i četrdesete godina, 44 "Vo između 41—80 god, 3l0/o između 81—120 god. i preko 120 god. je 1´%. 47 !»/o niskih šuma je između 1—10 god., 25 "Vo ima starosti između 11—20 god. i 28 "Vo je preko 20 godina. Na površine visokih šuma koje se ne bi moglo pošumiti prirodnim´ putem, trebalo bi unositi četinare i to najviše crni i obični bor radi popravljanja degradiranog zemlijšta, a na višim položajima trebalo bi na boljim i svježijim tlima unositi srarču i borovac, a na slabijim tlima pored bora još i ariš. To bi važilo" za gorske i prigorske šume, dok u nizinske sume treba unositi bjelogoricu brzog rasta. Sve kolosjeke kestena trebalo bi radi vrijednosti kestenovog drveta, plodova, estetskog izgleda našeg prigorja i gorja, a i same privrede, čim prije pretvoriti u visoke šume i to na najjednostavniji i najjeftiniji način. Poznato je da kesten ima veliku izbojnu snagu iz panja, pa ako se posiječe stablo pri zemlji, ili još bolje, upravo u zemlji, izbojci kestenovi se odbiju od panja, pa gotovo i nema razlike između kestenove šume iz panja i sjemena. Neke panjače trebaće podržavati tako dugo dok ne urode sjemenom, pa nakon dobrog pomlađenja moći će se i njih pre tvoriti u visoke šume. Kako se brzo mogu privatne šume po mladiti prirodnim putem, imamo vrlo do bar primjer na južnoj strani Medvednice. N. O. G. Z. donio je odluku o gradskom zelenilu 1950. god. Ta odluka važila je samo za uži dio grada i za gradske parkove, a kad je osnovana šumarija Sljeme 1952. god., dobre strane te odluke počeli smo primjenjivati i na šume na Medvednici bez obzira da li su te šume narodne ili privatne. Zabranili smo na Medvednici pašu, kupljenje listinca sa degradiranih površina, prekomjernu sječu i zadužili smo lugare za privatne šume isto tako kao i za narodne. Lugar je bio odgovoran za štetu i u privatnim šumama kao i u narodnim. Rezultat takvog rada na Medvednici, konkretno u šumi Medvešćini, ´možemo već sada vidjeti. Posvuda se javio prirodni pomladak hrasta i bukve, a u višim predjelima bukve i jele. Štetni predrast se uklanjao, a poneki seljaci su u svojim šumama sadili kestenove sadnice koje su sami uzgojili u svojim vrtovima. S druge strane treba još i sada pogledati sjevernu stranu Medvednice pa uporediti privatne šume sjeverne i južne strane, pa će se vidjeti ogromna razlika. Normalno bi bilo da su na južnoj strani, bliže gradu, privatne šume lošije, a na sjevernoj strani, udaljenijoj od grada, trebale bi biti šume bolje. One su zapravo još 1952. god. bile bolje, ali Strogi režim na iužnoj strani Medvednice, upravo je pogodovao seljacima na sjevernoj strani, pa su kresali jele i prodavali grane na Mirogoiu (gradskom groblju), raznim cvjećarskim prodavaonicama, mesnicama itd., a osobito su prekomjerno sjekli i još uvijek sijeku novogodišnja drvca. Kolikogod se primjena odluke o gradskom zelenilu odrazila pozitivno na Medvednici, daleko više se odrazila negativno u nizinskom dijelu šuma, to jest šuma koje su vezane uz gradske parkove i rijeku Savu. Tu se pretjeralo i nije se dopuštala nikakva sječa, pa čak ni njega mladika i čišćenje guštika, a ni prorede se nisu vršile. Tu smo se sukobili sa čudnovatim mišljenjem nestručnjaka koji su tvrdili da će priroda sama stvoriti dobru i lijepu šumu. Ovakav nepravilan stav seljaci nisu mogli prihvatiti i stalno su se bunili protiv nepravilnosti, jer se zabranjivalo sjeći i grmove lijeske, kupine, stabla ive itd. Tek od 1957.´ god. i u nizinskim šumama, najprije u narodnim i to na silu, a poslije i u privatnim, počeli smo sa sadnjom vrsta brzog rasta bjelogoričnog drveća, a od četinjača unašali smo ,u šume bor. U |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 55 <-- 55 --> PDF |
parfcove unašali smo razne egzote kao na primjer: kriptomeriju, libocedar, sekvoju, hameciparis itd. i ako je u smjernicama pisalo da se u gradske parkove ne smiju unašati egzote. Kad smo već spomenuli parkove, onda se treba dotaći i iprivatnih šuma uklopljenih među gradskim parkovima. Takve se šume ne mogu i ne smiju tretirati kao privredne šume bez obzira što su njihovi vlasnici privatnici. Među gradskim parkovima i to od poteza Vrapče, Mikulići, Šestine, Gračani.´Baćun, Markuševac, Markuševačka Trnp//a, Dubrava, Resnik, pa Savom do Podsuseda i od Podsuseda do Vrapca ima blizu 800 ha privatnih šuma. Budući da te šume imaju više komunalni karakter nego privredni, treba s njima i drugačije gospodariti. U tim šumama mora se stablimično gospodariti i voditi računa o svakom stablu. Osobito treba paziti da se ta šumska, ili bolje reći parkovska površina ne smanjuje i ne pretvara u poljoprivredno zemljište i gradilišta. Svakako da se i u tim šumama uzgojna mjere trebaju i moraju sprovoditi, pa šta vilše, na mnogim površinama uz rijeku Savu moći će se uzgajati i plantaža bjelogoričnog i crnogoričnog drveća. Tu se može spojiti lijepo, dobro, praktično i korisno, jer nije točno da sve ono što je korisno, nije i lijepo. Iz svega dosadašnjeg izlaganja o privatnim šumama, a to vrijedi i dobrim dijelom za narodne šume na užem području grada, izlazi da trebamo uzgajati šume koje služe u prvom redu za rekreaciju, ali se zato privreda u njima ne smije zanemariti. O tim djelatnostima, to jest o komunalnoj i privrednoj moraće se voditi računa kod izrade stručniu elaborata za te šume. Radi toga bi trebalo osnovati u svakoj općini komisije koje u prvom redu treba da izluče zelene površine. Sa zelenim površinama u blizini i u samom gradu Zagrebu, Samoboru, Gorici.´ Zelini itd. treba gospodaru kao sa parkovima, a sa ostalim šumama, već prema udaljenosti od naselja i prema posjećivanju šuma od izletnika, turista, planinara, skijaša itd. treba uvesti neke vrste prelazni način gospodarenja od gospodarenja sa parkovima, pa sve do gospodarenja, sa privrednim šumama. Na oko 30.000 ha privatnih šuma imamo godišnji prirest 36.000 m3 ili po ha 1,2 m3, a to je jedna četvrtina ili "jedna petina onoga prirasta koji bi se mogao dobiti sa pravilnim klasičnim gospodarenjem. Znači da su privatne šume toliko devastirane da se godišnje gubi samo na prirastu preko 100.000 m3 drvne mase ili izraženo u novcu, ako računamo m3 po 1.000 Din, to iznosi preko 100,000.000 Din, čistog prihoda. Kad bi uzeli u obzir i vrednije drvne Sortimente nego što je ogrjev, onda ta svota zinosi preko 300,000.000.— dinara čistog prihoda, a gubitak za nacionalnu privredu izražen u bruto produktu iznosi i preko jedne milijarde dinara godišnje. Dosada razmatrana šumska površina privatnih šuma uzeta je iz podataka dugoročne osnove sječa, a prema podacima koje imaju pojedine općine grada Zagreba ta se površina smanjuje za 364 ha i iznosi ukupno 29.063 ha, i to: Općina ha Općina ha Zelina 5061 Maksimir 340 Sesvete 3492 Medvešćak 280 Dugo Selo 1560 Gornij grad 160 Vel. Go_rica 1733 Crnomerec 160 Remetinec 2660 Susedgrad 925 Samobor 6570 Zaprešić 5530 Dubrava 542 Na području tih trinaest općina imamo sedam šumarija. Granice Šumarije Velika Gorica, Remetinac i Samobor točno se podudaraju sa granicama njihovih općina. Šumarija Zelina ima šuma na području općine Zelina i na području općine Sesvete. Od privatnih šuma na području šumarije Zelina pripalo bi 5061 ha, d_akle sve šume te općine i 2082 ha sa područja općina Sesvete ili ukupno 7143 ha. Šumariji Dugo Selo pripalo bi privatnih šuma 2970 ha i to sa područja općine Dugo Selo 1960 ha, a sa područja Sesvete 1910. Najteži i najsloženiji problem privatnih šuma sa područja općina Dubrava, Maksimir, Medveščak, Gornji grad, Crnomerec, Susedgrad i Zaprešić spada u područje šumarije Zagreb i iznosi 9787 ha. Za vršenje nadzora nad tim šumama, a na užem području grada i za čuvanje, za doznaku, izdavanje izvoznica, kontrolu na malim privatnim i zadružnim pilanama, kontrolu nad prodajom ogrjeva, a i tehnike i drugim raznim poslovima Šumsko gospodarstvo Zagreb traži od općina 17,741.235 dinara ili prosječno po ha 610 dinara ili po m3 485 dinara, ako uzmemo da se siječe 36.600 m3. Šumsko gospodarstvo je postavilo svoj zahtjev na temelju obračuna pojedinih šumarija, pa je interesantno osvrnuti se na te zahtjeve. Šumarija Zelina za navedene radove na 7143 ha traži 2,550.000 Din. ili po ha 357 dinara, Šumarija Dugo Selo za radove na 2970 ha traži 2..522.470 Din. ili prosječno po ha 849 dinara. Velika Gorica za 1733 ha traži, 1,538.354 dinara ili 205 |