DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 53 <-- 53 --> PDF |
RAZNE STRUČNE TEME I PRIKAZI PRIVATNE SUME NA PODRUČJU GRAĐA ZAGREBA Većina privatnih šuma na području grada Zagreba vezane su na narodne šume ili su čak uklopljene kao veće ili manje enklave u narodnim šumama. Manji dio privatnih šuma sačinjavaju zajedno površinski jednu cjelinu, potpuno izdvojenu od narodnih šuma kao što je na primjer šuma Sušak (400 ha) na području Šumarije Zelina. Obično u takvim cjelovitim kompleksima privatnih šuma ima tu i tamo po koja enklava narodnih šuma. Prema tome ima slučajeva gdje su manje privatne šume uklopljene među narodnim šumama i obrnuto, imamo manjih narodnih šuma koje su uklopljene među privatnim šumama. Ovakove enklave bilo jedne ili druge nemaju točnih međa, jer privatnici stalno nastoje svoju šumu proširiti na račun narodnih šuma, pa često dolazi do sporova. Treća vrsta privatnih šuma su mali šumarci između poljoprivrednog zemljišta potpuno odijeljeni od većih šumskih površina. Ti šumarci su ili po jarcima i nezgodnom terenu za poljoprivrednu obradu ili su među livadama na nižem, obično poplavnom i vrlo vlažnom terenu. Površina takvih šumaraka obično je manja od jednog ha, a često su to i ostaci nekadašnje šume, osobito na livadama, pa imamo samo dvadesetak stabala i manje, a još uvijek, bar na užem području grada, smatramo to šumom. Ima takvih šumaraka i u prigorskom, pa čak i u gorskom području koji su nastali krčenjem šume i pretvaranjem apsolutnog šumskog zemljišta u poljoprivredno zemljište, a ostale su šumice po uvalama i kamenitoj površini ili su se razvile na pojedinim pašnjacima, jer ih stoka nije mogla uništiti. Na području grada Zagreba, prema prikupljenim podacima od šumarija (a koji vjerojatno nisu točni) imamo 25.248 vlasnika koji posjeduju 29.427 ha šumske površine ili prosječno po jednom vlasniku dolazi 1,16 ha. Znamo da se mnoge površine vode u katastru kao šume iako je zemljište pretvoreno u poljoprivredno. Prema tome na jednog vlasnika otpada prosječno manje od jednog ha šume. Ali ta prosječna površina, koja bi nas mogla i zadovoljiti, ispada upravo smiješna, kad se pogleda u katastru. Tako na primjer na Medvednici imamo privatnika koji imaju 3 do 20 kvadratnih hvati šume. Če sto puta se šuma vodi u katastru na osobama koje su već odavno mrtve, a deseci njihovih nasljednika se parniče i svađaju kod sječe i iskorištavanja čak i jednog stabla. Svi ti nasljednici odnose ne samo listinac iz šume, nego čak i humus. Broj domaćinstava do 3 ha 4-5 ha 6-10 ha preko10 ha Ukupno 22.575 1.599 768 306 25.248 Svi ti privatnici došli su na različite načine do šuma. Neki su šumu zadržali još iz feudalnog doba (turopoljski plemenitaši i poneki plemići koji su osiromašili), drugi su se opet obogatili kao trgovci u kapitalizmu pa kupili šume od feudalaca i konačno, a tih je najviše, do šuma su došli i seljaci razdiobom zemljišnih zajednica. Vrlo mali broj seljaka i radnika dobio je poslije drugog svjetskog rata male šumice razdiobom crkvenih šuma i šuma narodnih neprijatelja i izdajica. Obrast u privatnim šumama je vrlo mali. Prekomjerna sječa, većinom na vrlo degradiranom tlu, snizila je obrast na 0,2 do 0,3. Ima i izuzetaka gdje je obrast potpun, a to su opet one privatne šume koje su u planinskim predjelima i koje nemaju izvoznih puteva, odnosno to su šume gdje čovjek do sada nije štetno utjecao na prirodnu šumu odnošenjem listinca i prekomjernom sječom. Vrlo malo je potpuno sačuvanih pristupačnih privatnih šuma, a to su šume naprednijih pojedinaca koji su svoje šume njegovali bar donekle. Izvoz drva iz šume kamionima, sve više asfaltiranih i dobrih puteva, podignuo je vrijednost drveta i u udaljenijim krajevima i u nepristupačnijim predjelima, pa postoji opasnost da će i ono malo još dobrih privatnih šuma biti vrlo brzo -posječeno i na tržištu rasprodano. Na 29.427 ha šumske površine ima 1,664.352 m3 drvne mase ili po ha dolazi oko 56 m3, a to je jedna petina po prilici one drvne mase koja bi trebala biti na ovako upravo odličnom, šumskom tlu. Godišnje se dopušta sjeći 36.600 m3 ili 2% od ukupne drvne mase, ali se posiječe daleko više, jer vlasnici sijeku i bez dopuštanja, osobito za svoje privatne potrebe i za ilegalnu trgovinu. Za nepovlasnu sječu u privatnim šumama niko do sada nije bio zvan na odgovornost osim na |