DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 51 <-- 51 --> PDF |
U višem pojasu miješa se on i sa prelaznom jelom (Abies borisü-regis), a mjestimice i sa bukvom nižih položaja. Pa ipak, šume su crnog bora na ovoj planini drukčijeg sastava cd onih na Tajgetu. Ove su nam borove šume i bliže: u njima nalazimo i elemente koji su " inače značajni i za naše šume crnog bora. I podloga je tu sličnija našoj: na podlozi trošnih vapnenaca tlo je vrlo plitko, kamenito i skeletno, bez izrazitijeg i debljeg humusnog sloja. Borove šume tu zapremaju određeni pojas šumske vegetacije koji je ograničen na podlogu karbonata sa rendzinom. Kao vrlo čestu biljku, koja je vezana za pojas sa borovom šumom na Olimpu, moramo spomenuti vrstu Staehelina uniflosculosa. Vrlo je značajna i kadulja Salvia ringens koja ovdje zamjenjuje našu vrstu Salvia brachyodem, inače karakterističnu za šume crnog bora na Pelješcu (Horvatić, 1958). Osim toga u tim šumama rastu još i: Dactylis glomerata, Carex humilis, Festuca heterophylla, Dorycnium germanicum, Galium lucidum, Geranium sanguineum, Teucrium chamaedrys, Gymnadenia conopea, Thalictrum minus, Brachypodium pinnatum, Genista radiata, Carlina oarymbosa, Digitalis ambigua itd. Zbog njihove manje ili veće postojanosti u tome području i na određenoj vrsti tla, takve bismo šume crnog bora na Olimpu mogli, u smislu tumačenja I. Horvata, uzeti kao posebne oblike reliktnih šuma, u koje su naknadno i kasnije prodrli i neki noviji elementi. Da u tome sastavu crni borovi mogu odigrati i ulogu pionira drugih oblika šumske vegetacije, može se protumačiti u prvome redu izuzetnim svojstvima te vrste drveća. Zaključak Crni borovi u Grčkoj sigurno ne pripadaju samo jednoj svojti, kao što to navede neki autori, uvrštavajući ih u uži krug oblika podvrste pallasiana, koja je pod imenom krimskog crnog bora uglavnom rasprostranjena na području Krima 1 u Maloj Aziji. Većina crnih borova u Grčkoj, napose onih koje smo pobliže upoznali na Tajgetu, pripada po< svemu sudeći, prije široj skupini oblika koji su preko našeg ilirskog i dalmatinskog crnog bora tješnje povezani s austrijskim crnim borom. Određeni broj zajedničkih svojstava sa krimskim borom određuje smještaj grčkih borova na krajnjem jugoistoku Evrope, u krajevima koji su dugo bili izravno povezani s Azijom. Crni borovi na Olimpu, kao i na nekim mjestima u Makedoniji pripadaju prema većini autora krimskom crnom boru koji se tu nalazi na krajnjoj i prema zapadu isturenoj granici svoga areala. Premda je i crni bor (kao i drugo šumsko drveće) na velikom dijelu grčkih planina danas već jako potisnut, ipak je on još i sada vrlo važan i aktivan kao pionir šumske vegetacije koja tu u šumi grčke jele ili drugdje postiže svoj konačni i klimom uvjetovani stadij,. I na grčkim je planinama crni bor ustvari reliktna biljka koja se je tu sačuvala u kontinuiranom razvitku od najstarijh tercijarnih vremena. U vrlo starim i orijaškim primjercima crni je bor u ovome najjužnijem području svoje prirodne rasprostranjenosti predstavnik onog drveća koje i drugdje izgrađuje jedan od najstarijih oblika šumske vegetacije. I kao pionir i kao reliktna biljka, crni bor ni u Grčkoj nije izgubio na svojoj vrijednosti i aktivnosti. Rasprostranjen je najčešće u području koje je smješteno između pojasa sa planinskom vegetacijom. iNa tom velikom prostoru izgrađuje on i tu čiste ih miješane šume najčešće prorijeđenog i degradiranog oblika. |