DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 48     <-- 48 -->        PDF

još uvijek vrlo povoljne. Oni su tu razvijeni poput pravih divova: ima ih koji su


jos i sada visoki i preko 35 m, a u promjeru im stablo mjeri i preko 1,5 m.


_ I borovi su tu i jele sigurno najstarije drveće koje je raslo u ovome dijelu


svijeta (u sadašnjim svojtama ili u svojim pređima, već izumrlim oblicima) još


u vrijeme dok su u tom području vladale posve drukčije prilike i terena i okoline


Kasnijim diferenciranjem vegetacije i postepenim prilagođivanjem na nove na


stale prilike, razvili su se i crni borovi, kao uostalom i druge starije tercijarne


biljke, u drveće koje se je s uspjehom moglo rasprostrti i zadržati u višim polo


žajima s izmijenjenim klimatskim i edafskim uvjetima. Drugi su borovi (npr


Pinus halepensis i P. brutia), kao manje plastične biljke, morali zaostati u nižim


toplijim položajima i zadržati karakter izrazitog mediteranskog drveća.


U kontinetalnijem se dijelu Tajgeta crni borovi javljaju već kod 600 m
(700 m), južnije, u toplijem dijelu, istom kod 1000 m. Penju se sve do 1600 i
1700 m. Vezani su više za podlogu bez vapna (ali ih ima i na vapnenačkim terenima),
za razliku od jele koja više naseljuje vapnenačku podlogu po kojoj se
uspinje i više, na strmije i kamene obronke, do predjela, svega nekoliko stotina
metara ispod vrha (do preko 2000 m). Nekada su crni borovi na ovim terenima
bili još više rasprostranjeni, pa je i njihova uloga u razvitku raznovrsne ali još
uvijek primarne vegetacije bila znatno veća. Razvojem progresivnije vegetacije
i evolucijom tla borovi su i tu zaostali samo na manje povoljnim terenima, kao
i na mjestima sa kojih je uglavnom pod utjecajem čovjeka nestala mlađa vegetacija
koju kao složeniju šumsku vegetaciju svojom pionirskom aktivnošću i
pomažu.


Više u unutrašnjosti tajgetskog masiva, tako na primjer u širem području
Artemisije (do koje se dolazi šumskom cestom koja spaja Kalamaju sa Spartom),
javlja se crni bor u još češćim i zatvorenijim sastojinama koje su smještene
između pojasa sa makijama i pojasa sa grčkom jelom. I jelove su šume ovdje
razmjerno dosta prostrane, visoke i mjestimice vrlo dobro razvijene, kojiput
skoro netaknute, ali vrlo često i znatno iskorišćene i posječene. Kao pionir šumske
(u ovom se dijelu Tajgeta još više ispoljuje pionirska uloga crnog bora u


Ostaci crnog bora na Tajgetu (Foto: F. Kušan)