DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 45 <-- 45 --> PDF |
grmova kseromorfne strukture. Ti se oblici naseljuju na velikim površinama .s kojih je čovjek na bilo koji način potisnuo šume. Makije s planikom (Arbutus unedc, dok je A. andrachne kao termofilnija vezana na niže i sušnije obalno područje) i s oštrikom (Quercus coccifera) zalaze i dublje u unutrašnjost, gdje se uspinju sve do predjela s listopadnom vegetacijom termofilnog karaktera. U tome se prelaznom pojasu susrećemo s ostacima svjetlijih šuma listopadnih hrastova, kao. što su hrast medunac (Quercus lanuginosa), cer (Qu. cerris), sladun (Qu. canferta) i makedonski hrast (Qu. macedonica). Svi su ti hrastovi i u Grčkoj najčešće povezani sa zimzelenom vegetacijom. U tome su pojasu ,na vlažnijim i dubljim tlima, razvijene i šumice pitomog kestena (Castanea sativa), kao i manje sastojine sa platanama (Platanus orientalis). Sve su te šume listopadnih hrastova u Grčkoj danas već najvećim dijelom prorijeđene i degradirane, najčešće u vrlo jednolične gärige sa crnjušama, bodljikavim žutinicama i sa bujadi. Znatno su većeg prostranstva još i danas u Grčkoj mediteranske crnogorične šume, razvijene redovito, u višem, često puta već izrazito planinskom području. To su specifično grčke šume u kojima glavnu ulogu ima vrlo lijepa grčka jela (Abies -cephalonica). Njih ima na svim grčkim planinama, često puta u vrlo gustom sastavu i dosta dobro sačuvane. Sa grčkom se jelom, naročito prema sjeveru, udružuje vrlo često i obična jela (Abies alba), odnosno prelazni ili bastardni oblik jele (Abies borisii-regis). Njima se vrlo često pridružuje i crni bor (Pinus nigra u širem smislu), zatim bukva (npr. na Pindu i drugdje), a na Olimpu i smrč ili munika (Pinus heldreichii). Jelove šume, kao i šume munike čine na većini grčkih Unutrašnjost šume crnog bora na podlozi makije u Grčkoj (Tajget) (Foto: F. Kušan) |