DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 37 <-- 37 --> PDF |
zemljištu općenarodne imovine«, a pojedini stručnjaci Sekcija za uređivanje žurna dobili su pravo potpisa reambulacionih elaborata. »Uredbom o organizaciji geodetske službe« (Narodne novine tor. 47-1961.) to im je pravo ukinuto. Većinu novijih reambulacija izvršili su geodeski stručnjaci. Cijene rada određene su ugovorom sklopljenim između investitora i izvađača, poslije obavljenih jeftimbi, a plaća se po- kilometru reambulirane vanjske međe. Geodetsku osnovu tih rado-va čini većinom poligona mreža, koja je oslonjena na tzv. »stalne točke«, dobivene identifikacijom nekih karakterističnih točaka na planu i u terenu (tromeđe, četveromeđe, koje su kontrolirane odmjeranjima), a vrlo rijetko na točke državnog triangulacijskog sistema. Mreža je stabilizirana drvenim kolcima, skoro nikad na trajan način. Izmjera se uklapa u stare katastarske planove, koji su uslijed nestabilnosti crtaćeg papira promijenili prvobitne dimenzije. Nova se izmjera obično kartira u originalnom mjerilu, te je potrebno stare planove »rastegnuti «, poništiti usuh ili rasuh, da bi ih imogli uporediti sa novom izmjerom. Neki kartiraju novu izmjeru usušeno, zato da ne moraju kod starih planova poništavati usuh. To< je kompliciranija metoda, jer su promjene papira u raznim smjerovima različite. Poligona mreža kartira se po koordinatama. Koordinate veznih trigonometara državnog premjera transformiraju se iz Gauss-Krüggerovog u sustav starog katastarskog plana (Kloštar-Ivanički, Budimpeštanski, Bečki). Koordinate »stalnih točaka« su ili dane u nekorn lokalnom sustavu iz kojeg se kasnije preračunavaju u sustav starih planova, ili su skinute grafički sa starih planova. Omeđavanje po novom stanju izvršeno je većinom solidno*, trajnim mednim znakovima. Sekcije za uređivanje šuma,osim do u nazad par godina, nisu uglavnom radile na poslovima reambulacija. One su doduše pri uređajnim radovima snimale vanjsku među, ali promjene nisu registrirane u katastru. Obično se radi tako, da se staro katastarsko stanje za. pojedine gospodarske jedinice prepantografira iz katastarskog mjerila 1 : 2880 u mjerilo 1 :10 000, na tvrdi papir, a u ovu tvrdu mapu uklapaju se sva nova mjerenja, obavljena većinom geodetskim stolom ili busolnim teodolitom, kartirana prethodno na paus-papir. Ta tvrda mapa korištena je za izradu gospodaske karte tretiranog područja u mjerilu 1 :10 000. Negdje su se nova snimanja kartirala u mjerilu 1 :2880 i unosila u vlastite kopije katastarskih planova, a tek se tada, radi izrade gospodarske karte, pantografiralo u mjerilo 1 :10 000, međutim obično se nisu vršila potrebna cijepanja katastarskih čestica i sastavljali prijavni listovi, tako da su promjene konstatirane samo interno, a nisu provađane u katastru. Time se stanje u katastru nije promijenilo i pojedina gospodarska jedinica (šumarija) ima dvije površine, onu koja je iskazana u katastru i onu u uređajnom elaboratu. U mnoge veće komplekse šuma ONI uvukle su se enklave i poluenklave poljoprivrednog zemljišta, pa su međe razvedene i dugačke, osobito u planinskim krajevima, gdje poljoprivrednog zemljišta ima malo, te je okolni seljak stoljećima nagrizao šumu da bi došao do životnog prostora za rastuće stanovništvo. Mnoge enklave nastale su krčenjima na zemljištu bivših veleposjeda, koje su okolni seljaci uživali kao zakupnici, a poslije agrarne reforme 1918. god. i kasnije dobili su ih u trajno vlasništvo. Stanje međa može nam ilustrirati uporedba površine i dužina međa Šumarije Zalesina (Gorski kotar) i šumskog predjela »Lubardenik-Jamaričko brdo« Šumarije Lipovljani (Slavonija). Površina Šumarije Zalesina je 2.389 ha„ sa vanjskom međom 84 km, a površina predjela »Lubardenik-Jamaričko brdo« |