DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Tehničko održavanje katastra za bivše Austro-Ugarske vršilo se prilično neredovito, od slučaja do slučaja, a obnova premjera putem potpuno nove izmjere bilo je vrlo malo. U staroj Jugoslaviji taj je posao gotovo potpuno zamro, jer je dan prioritet područjima bez ikakovog premjera. Tako je došlo do još većeg neslaganja stanja na planu i u prirodi. Poslije Oslobođenja, uvođenjem oporezivanja po dohotku, katastar gubi važnost, tako da nije skoro uopće održavan do god. 1948. Tada se pristupa reviziji katastra, pogotovo poslije »-Zakona o društvenom doprinosu i porezima«, koji postavlja načelo- oporezivanja poljoprivredne proizvodnje na bazi katastra. Međutim to su bile administrativne revizije, utvrđivalo se posjedovno stanje i kultura samo identifikacijom parcela, a nije se uz to obavljala i tehnička reambulacija, da se utvrdi stvarna promjena veličine i oblika parcela. Izmjera novijeg datuma, koje su izvršene i u svrhu katastra, ima na području NR Hrvatske vrlo- malo, to su uglavnom gradovi i veća mjesta sa okolinom, dok je dio Like i Gorskog kotara snimljen fotogrametrijsiki. Između dva rata dio katastarskih općina istočne Slavonije bio- je komasiran, ali i ovdje treba izvesti tehničku reambulaciju, jer podaci na terenu ne odgovaraju podacima na planovima. Moglo bi se napomenuti da s novom izmjerom bolje stoje ravničarski krajevi, dok u planinama novih izmjera gotovo ni nema. Podaci kojima operiramo´, prilično- su stari i nepouzdani. Od izmjere do danas dogodile su se s šumskim međama velike promjene, osobito sa međama bivših zemljišnih zajednica, koje većinom nisu bile omeđene trajnim znakovima. Bivše državne, imovinske i veleposjedničke šume bile su redovno dobro omeđašene, ali je i ovdje, kroz duže vrijeme i ratni vihor, došlo do dosta velikih promjena ili se međa izgubila. Neuredne međe su smetnja urednom gospodarenju, a često računamo i s površinama, kojima ne upravljamo. Problem rješavamo reambulacijama i likvidacijom uzurpacija, čime se stanje u katastru i gruntovnici izjednačuju. Problem je vrlo star u našoj šumarskoj praksi, tako da u Šumarskom listu skoro od početka izlaženja god. 1878., stalno- nalazimo napise, koji ga tretiraju. Tehničko izvođenje radova nije se do danas gotovo promijenilo-, nego samo propisi i zakoni po kojima se uređuje. Iz povijesti problema se vidi, da je on neprestano aktualan, stalno rješavan, ali ga, uslijed ratova i drugih prilika, nije bilo moguće do danas rješiti. Podloga uredovanju danas je, već prije navedeni, »Zakon o uređenju imovinskih odnosa nastalih samosvlasnim zauzećem (uzurpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini«, koji propisuje i rok do konca 1963. god., do kada se svi takvi slučajevi imadu raspraviti. Isti prcblem bio je tretiran i u »Zakonu o izmjenama i dopunama člana 36 Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji-« (Službeni list br. 101-1947.), koji je određivao rok od dvije godine, te u »Zakonu o proglašenju zemljišnih i njima sličnim zajednicama, te krajiških imovnih općina, općenarodnom imovinom« (Narodne novine br. 36-1947.), gdje nije bilo roka za rješavanje pitanja uzurpacija. Danas se priznaju uzurpacije do veličine od 8 k. j. , izvršene prije 6. travnja 1941. god., ako je šumsko zemljište pretvoreno u poljoprivredno. Ne priznaju se uzurpacije s naslova dosjelosti, Šuma se ne može priznati u vlasništvo uzurpantu, osim ako se radi o manjim izoliranim površinama, ali samo do veličine 2 k. j . Uz to se primjenjuju propisi o agrarnom maksimumu. Reambulacije su do sada izvodili geodetski i šumarski stručnjaci. Geodetska uprava NR Hrvatske i Sekretarijat za Šumarstvo i lovstvo izdali su zajednički 1955. god. »Tehničke upute za reambulaciju međa i likvidaciju uzurpacija na |