DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Problem melioracije degradiranih pašnjaka sa šumskim krmnim vrstama
kao i uređenje i korištenje niskih šuma i šikara za ishranu stoke, usvojen je na


8. zasedanju Potkomisije za šumarske probleme Mediterana kao problem mediteranskog
značaja i označen kao Projekt br. 2 između 10 prioritetnih projekata.
Prigodom navedenih istraživanja, podizanja oglednih polja, registracija,
analiza i dr. u najvećoj meri su se angažovale i sarađivale sa Institutom za
šumarska istraživanja u Zagrebu, koji im se na tome zahvaljuje:


Šumarije Split, Zadar i Karlofoag, zatim:


Zavod za hranidbu domaćih životinja i tehnologiju krmiva Poljoprivrednog


fakulteta u Zagrebu
Poljoprivredno dobro Smilčići u Zadru i
Zavod za ispitivanje i kontrolu šumskog semena, Rijeka.


Zaključci


1. Stalnim porastom broja stanovništva raste i stočni fond odnosno potreba
za proizvodima stočarstva.
2. Sadanji porast proizvodnje stočne hrane nije dovoljan da u zadovoljavajućoj
meri podmiri potrebu.
3. Znatan deo manjka na stočnoj hrani naknađuje se ispašom i brstom u
šumama.
4. Racionalna proizvodnja stočne hrane na degradiranim pašnjacima-kamenjarama
i šikarama ukazuje se kao> nužna ekonomska mera radi obezbeđenja
ishrane stoke i obnovu šuma.
5. Na degradiranim pašnjacima aridnog submediteranskog područja kao
osnova jedne stalne proizvodnje stočne hrane ne može da bude trava, nego
trajna drvenasta šumska vegetacija, pa se kulture šumskih krmnih vrsta ukazuju
kao´ najpovoljniji metod melioracije tih površina, koji daje prihode u
relativno najkraćem roku.
6. Kao najpovoljnije vrste za tu svrhu ukazuju se autohtone vrste šumskog
grmlja, naročito leguminoza, koje su adaptirane na nepovoljne ekološke
uslcve degradiranih područja, visoke su krmne vrednosti i zaštićuju tlo od
erozije.
7. Od domaćih leguminoza delirr.ćno. su ispitane: Colutea arborescens,
Coronilla emerus i Petteria ramentacea. Rezultati tih istraživanja su sledeći:.
— pO´ sadržaju proteina one su za 2.5—3 puta bogatije od livadskog sena
— ovce hranjene sa lisnikom Petterije i Colutee u dopunskoj ishrani po


kazale su prirast težine u oglednom periodu od 45 dana cd 15—21%


— proizvodnja lisnika po´ ha prema prilikama može da iznosi i doi 30 mtc
— Colutea i Coronilla su izvanredne protiverozione vrste, već u prvoj
godini razvijaju koren u dubinu od 70´—100 cm.
8. Osim krmnog šumskog grmlja u sastavu flore degradacijskih stadija
kraškcg područja nalaze se mnoge vrste leguminoza u vidu niskog drvenastog
žbunja koje proizvede velike količine mahuna i na taj način predstavljaju prave
koncentrate stočne hrane. Ove vrste se mogu upotrebiti za obrašćivanje površina
između redova grmlja i drveća.
9. Kod osnivanja kultura krmnog šumskog grmlja treba uvek predvideti i
sadnju izvesnog manjeg broja drveća četinara radi zaštite i melioracije tla.