DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 29 <-- 29 --> PDF |
terenu da budu dosta visoki. Da li se oni nalaze još u granicama rentabiliteta ne može se danas još ništa kazati, jer je eksperimenat tek počeo te manjkaju s´gurni podaci prinosa, troškovi održavanja i eksploatacije. Troškovi podizanja su iskazani u tabeli br. 14. Tab. 14 Troškovi podizanja kulture krmnih šumskih leguminoza Broj Vrsta troškova Suma Dinara Un/o 1. Kopanje jama sa dovozom zemlje i markiranje radilišta 124.000 55,5 2. Sadnja sadnica 26 000 11,4 3. Rezanje sadnica druge godine nakon sadnje 2.000 0,8 4. Jednokratno đubrenje druge godine 3.000 1,3 5. Jednokratno okopavanje sadnica druge godine 27.000 12,0 6. Nabavka sadnica 9.000 3.9 7. Nabavka đubriva 5.000 2,2 8. Svega : 196.000 87,1 9. Troškovi izvađača radova 29.000 12,9 10. Ukupni troškovi po hektaru 225.000 100,0 Iz tetabele se vidi, da troškovi obrade zemljišta iznose 55,5°/o ukupnih troškova kod podizanja kultura krmnih leguminoza na takvom stadiju degradacije. Troškovi obrade zemljišta su u ostalom visoki i kod svih pošumlj avanja na aridnom mediteranskom području. Sniženje tih troškova na ovakvim stadijima degradacije upotrebom mehanizacije je praktički vrlo teško<. Uopće niže troškove obrade degradiranih terena za podizanje kultura krmnog grmlja treba postići izborom površina na kojima se može upotrefoiti barem mehanizacija za bušenje rupa. Osim navedenih eksperimentalnih polja u toku je osnivanje jednog polja na oko 100 ha degradiranih površina u Srednjoj Dalmaciji. To polje je u stvari deo plana melioracije jednog šireg područja od nekoliko hiljada hektara. Na tom polju koje se izvodi u gradonima upotrebljena je Colutea arborescens i Pinus nigra, dok će površine između gradona u drugoj fazi melioracije biti zasađene niskim krmnim vrstama polugrmlja: Argyrologium linneanum, Anthyllis sp. i nekim drugim. Na tom polju, koje se nalazi na degradiranim verfenskim naslagama troškovi pod:´zanja polja su za 30°/o niži od troškova napred navedenih i ako> nije upotrebljena mehanizacija. D) OSNIVANJE KULTURA KRMNIH ŠUMSKIH LEGUMINOZA NA OBRADIVIM POVRŠINAMA Podizanje kultura krmnog šumskog grmlja na obradivim poljoprivrednim površinama, na kojima je moguća obrada i kultivacija ne predstavlja nikakav agrotehnički problem. Ogledi učinjeni u tom pravcu sa setvom semena u rasadnicima pokazali su da sadnice Colutea arborescens postizavaju u prvoj godini nakon setve visinu do 1,30 m, a često i više, a nakon tri i četiri godine visinu od 3 m. (Fot. 12.) Ovde moramo razlikovati upotrebu krmnih šumskih vrsta na sledećim kategorijama zemljišta: 179 |