DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Tab. 11


Ogled ishrane ovaca sa krmnim šumskim grmljem


Prosečna težina 1 ovce u kilogramima


5 OJ đ C3


CD C0


O M L


>M
rt 0) C0


, S-i OJ t/J


Vaganje + M V +-«-L B 3.


Cl) -+S


CO 0) 3 o M tu di C0 c3 o


>cfl >
racO c3


(P 3 T3 s « 0) B


S fi. CO (Xi m O fn


V-5 U p. ?


*
**


29. XII. 1959. 38,00 39,33 39,50 36,62
10. II 1960. 46,00 45,00 40,37 36,32
Prirast +
Gubitak — + 8,0 + 5,67 + 0,87 —0,3
za 45 dana


*Dnevni prirast
grama + 178 + 126 + 19 —7


Kao što se vidi, obe vrste grmlja mogu vrlo dobro da posluže za prihranjivanje
ovaca koje su na paši ili za mešanje sa drugim vrstama stočne hrane
manje krmne vrednosti.


Lisnik leguminoza ima znatnu prednost pred lisnikom šumskih vrsta drveća
kao što su hrast, jasen i dr. I ako> te vrste, kako se to vidi iz tab. br. 10 imaju
laboratorijsku krmnu vrednost znatno veću od livadnog sena, ipak njihova
hranidbena vrednost nije tolika. Drugi ogledi prof, dr B. Horvata sa lisnikom
"hrasta i jasena (10) pokazali su da ovce koje su bile hranjene sa senorn i šumskim
lisnikom pokazuju isti rezultat kao one koje su hranjene samo sa senom.


Prema tome šumski lisnik je tu postigao vrednost sena i korisno i rentabilno
ga zamenkh Međutim ovce koje su dobivale samo lisnik iskoristile su ga samo
sa 75fl/o. Te ovce nisu mogle iskoristiti lisnik ni kao uzdržnu hranu, dok se dodavanjem
sena lisniku u minimalnoj količini od V4 — V3 iskorištava lisnik
potpuno.


I ako navedeni ogledi nisu izvršeni sa istom stokom ni po istom planu,
ipak se može zaključiti da lisnik pomenutih leguminoza ima kako smo gore
rekli znatnu prednost pred lisnikom šumskih vrsta.


5. Tehnika podizanja, održavanja i eksploatacije kulture krmnog grmlja
Istraživanja sa direktnom setvom krmnog šumskog grmlja na degradiranim
skeletnim kamenjarama submediteranskog područja dala su negativne rezultate,
međutim, vrlo dobri rezultati sa setvom semena postignuti su na svim dubljim
tlima pa i napuštenim poljoprivrednim zemljištima pod uslovom, da su se iznikle
biljke u toku prve godine barem 2—3 puta okopavale. Istraživanja tehnike osnivanja
i podizanja ovih kultura vršena su sa dobrim rezultatima na oglednim
poljima na kamenjarama uglavnom sa sadnicama i´ožiljenim reznicama (fot. br.
10 i 11), i to´ u početku na sasvim malim površinama od po nekoliko kvadrat


/