DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 23 <-- 23 --> PDF |
III ISTRAŽIVAČKI I EKSPERIMENTALNI RAD Istraživanja iz oblasti podizanja kultura grmolikih krmnih šumskih vrsta na kamenj arama u Jugoslaviji počela su još koncem prošlog veka, no intenzivniji rad na tom polju počeo je posle rata. Najveći deo tih istraživanja odnosio se u početku na studije stadija degradacije i određivanja flornog inventara tih stadija, u cilju određivanja jednog asortimana odgovarajućih vrsta visoke krmne vrednosti, i velike proizvodnosti. Ta istraživanja o kojima smo napred govorili i koja nisu još ni završena, dala su vrlo dobre rezultate: upoznat je veliki broj vrsta i njihova opća ekologija. Daljnji istraživački radovi odnosili su se na: 1. fenološka opažanja fruktifikacije krmnih vrsta grmlja 2. ispitivanja klijavosti semena 3. laboratorijska ispitivanja krmne vrednosti 4. komparativne eksperimente ishrane ovaca sa šumskim krmnim grmljem 5. tehniku osnivanja i eksploatacije kultura krmnih vrsta grmlja. Istraživanja su do- sada u glavnom vršena sa tri grmolike vrste leguminoza: Colutea arborescens, Coronilla emerus i Petteria ramentacea, zbog izvanrednih njihovih svojstava koje ćemo ukratko pobrojati: a) široki areal rasprostranjenja vrsta Colutea arborescens i Coronilla emerus (vidi točku U/6); b) velika proizvodnost tih vrsta; c) visoke krmne vrednosti tih vrsta; d) stoka ih rado> jede^ e) efikasno^ protiv-eroziono´ delovanje vrsta Colutea arborescens i Coronilla emerus; f) melioracija osiromašenih tala sa organskom masom i azotom; g) zaštita šumskog drveća zasađenoga u kulturi leguminoza. 1. Fenološka opažanja Fenološka opažanja fruktifikacije izvršena su samo za manji broj vrsta i i to nepotpuno. Ova opažanja su od velike važnosti za proizvodnju semena i sadnica. Kao što je poznato seme ni jedne od pomenutih vrsta krmnog grmlja ne nalazi se u prodaji. Radi toga je potrebno detaljno poznavati fenologiju svake vrste radi rasporeda radnika i sredstava za sakupljanje semena. 2. Ispitivanje klijavosti semena Klijavost semena Colutee i Coronille tretiranog običnim postupkom: kvašenjem i stratifikacijom nije velika. Veća klijavost se postizava kvašenjem semena u toploj vodi ili u jakim kiselinama kao. što´ je sumporna, kako je to uobičajeno u poljoprivrednoj praksi. Pretpostavlja se, iako za to nema još sasvim egzaktnih eksperimentalnih dokaza, da više temperature (bilo da se seme kvasi u toploj vodi ili kiselini, koja također podiže temperaturu) utiču na svojstva šumskih vrsta i umanjuju njihovu otpornost prema ekstremima klimatskih faktora. Izgleda da bi skarifikacija tj. mehaničko stanjivanje tvrde kore semenja mnogih leguminoza, mogla postati najpovoljniji metod tretiranja tog semena, kao što je to slučaj sa semenom Lespedeze u SAD, ali su za tu svrhu potrebni posebni uređaji. 173 |