DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Petteria ramentacea (syn. Cytisus ramentaceus) je endem Balkanskog poluostrva, te u samoj Jugoslaviji ima sasvim ograničen areal rastrcstran jenja u Crnc-j Gori, Hercegovini i Dalmaciji (7). 6. Struktura vrsta u kulturama Vrste krmnog šumskog drveća, grmlja i niskog žbunja je najcelishodnije upotrebljavati u grupama radi boljeg korištenja zemljišta prema stanišnim ustavima. Grupe treba uvek sastavljati od gornje etaže krmnog grmlja i šumskih zaötitnih vrsta, te prizemne etaže niskog žbunja. Navodimo nekoliko takvih grupa u tabeli broj 9. Jasno je, da je moguće sastaviti veliki broj grupa na takav način da oneodgovaraju ekološkim uslovima lokalnog područja. Gore navedene grupe nisu još u takvom sastavu sađene, one su formirane na osnovu opažanja kao baza za postavljanje ogleda. U pregledu br. 9 pojavljuju se kao krmne vrste: Ailanthus glandulosa i Sambucus ebulus koje obično smatraju kao vrste koje stoka ne jede. Naša ispitivanja utvrdila su da postoji u Dalmaciji odlika Ailanthusa bez mirisa s kojom se goveda vrlo dobro- hrane. Sambucus ebulus je vrsta koja se odlikuje velikim sadržajem masti do- 11%, a upotrebljava se za ishranu stoke u slivom stanju nakon što odleži izvesno vreme. 7. Introdukcija stranih vrsta Znatne mogućnosti za povećanje asortimana vrsta pruža introdukcija stranih vrsta. Pri tome treba imati u vidu da introdukcija neke vrste vrlo često ne uspeva i pored postojanja potpunog ekološkog analoga. Na jadranskom krškom području bura onemogućava introdukciju drugih vrsta, koje bi inače* po svim ostalim ekološkim uslovima mogle vrlo dobro da uspevaju. Na nekim mestima jadranske obale zasađena je u manjoj količini strana leguminoza Medicago arborea. Opažanja su pokazala da ona u području Carpinetuma orientalis strada od mrazeva i bure, a osim toga bolje rezultate može da daje samo na. boljim tlima. Prema tome naše domaće leguminoze su u znatnoj prednosti u degradiranom području submediterana pred tom vrstom. No bez obzira na to treba strane vrste unositi u sve šire oglede. Na nekoliko mesta u Dalmaciji je posijana Lespedeza sericea u cilju proizvodnje domaćeg semenja, ali nisu još; osnivane kulture s njom. 8. Upotreba šumskih vrsta za melioraciju degradiranih pašnjaka Krmne grmolike vrste, iako su meliorativne vrste tj. unose u tlo znatne količine organske materije i azota, usled iskorištavanja ne mogu da efikasno vrše melioraciju. Istina je da krmne leguminoze mogu usled vrlo dubokog korenovo-g sistema da iskorištavaju dugi niz godina tlo, ali ipak treba prigodom podizanja tih kultura pomišljati na trajniju melioraciju i zaštitu tla kao i na perspektivnu pro-menu korištenja tih površina. To- se postizava unošenjem izvesnog manjeg procenta šumskih četinarskih vrsta u kulture krmnih leguminoza. Četinari se unose nakon što je kultura leguminoza postigla visinu cd |