DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 17 <-- 17 --> PDF |
vrste drveća u niskom uzgoju. S obzirom na mozaički karakter promene ekoloških uslova na jadranskom krškom području nije moguće sa malim brojem vrsta u svakom području postići povoljne rezultate, već je potrebno da asortiman vrsta bude što veći. Vrlo opsežna i detaljna istraživanja flornog sastava degradacijskih stadija krškog područja, koja nisu još ni završena na ćelom području, pokazala su da ti stadiji obiluju grmolikim vrstama kao i polugrmljem leguminoza visoke krmne vrednosti. Međutim to je rečeno sasvim teoretski: u stvari na degradiranim pašnjacima — kamenjarama krškog područja tih vrsta u glavnom nema, ponekad se mogu preći desetine kilometara, a da se ne naiđu vrednije vrste leguminoza, iz prostog razloga što* su te vrste usled prekomerne ispaše pojedene i ne obnavljaju se. One se pojavljuju u stadijima progresije nakon zabrane paše relativno dosta brzo (sa gledišta dinamike vegetacije). Opažanja na jednom degradiranom pašnjaku srednje Dalmacije pokazala su, da se broj korisnih niskih leguminoza pete godine nakon zabrane povećao1: jednogodišnjih od 2 na 12 vrsta, a trajnog polugrmlja od nijedne na tri vrste. Više grmolike leguminoze prirodno se pojavljuju tek nakon dužeg perioda zabrane ispaše. Na taj način su tek istraživanja procesa regresije i progresije vegetacije kao. i flornog inventara tih stadija mogla da dadu dovoljan asortiman domaćih adaptiranih vrsta. No pored toga su istraživanja dala mogućnost da se na svakom užem degradiranom području uspešno upotrebe odgovarajuće vrste krmnih leguminoza. Osim raznih vrsta drveća, grmlja i šiblja u sastavu flore degradacijskih stadija krškog područja postoji još ogroman broj vrsta niskog žbunja: raznih trajnica bioloških kategorija Chamephita, Geophita i Hemicryptophita, leguminoza i drugih — još neispitanih — koje se mogu vrlo dobro upotrebiti za obraščivanje površina između redova grmlja i drveća (vidi fot. 2—9). Te vrste treba da daju glavnu masu stočne hrane koja bi se koristila ispašom, dok bi redovi ili grupe višeg grmlja i šiblja služile za proizvodnju rezerva. Veliki deo ovih niskih leguminoza proizvode veliku količinu mahuna pa u tom pogledu predstavljaju prave koncentrate stočne hrane (vidi fot. 2, 3, 4 i 5). Perspektiva ovih niskih leguminoza je međutim mnogo´ šira. One mogu da dadu osnovni materijal za jednu selekciju i hibridizaciju u cilju dobivanja novih krmnih vrsta adaptiranih na aridnu klimu mediterana i submediterana i mnogo proizvodnijih u tim uslovima od sadanjih kulturnih vrsta. 5. Rasprostranjenost vrsta Rasprostranjenje nekih krmnih šumskih vrsta po vegetacijskim područjima krša vidi se i iz tabele br. 9. Neke od pomenutih vrsta imaju vrlo široko rasprostranjenje. Colutea arborescens dolazi skoro u svim termofilnim biljnim zajednicama Jugoslavije. Ona je termofilna vrsta. Na severnom delu jadranskog krškog područja dolazi najčešće na flišhim laporima i nižim nadmorskim visinama, naprotiv na južnom delu dolazi na krednim i jurskim vapnencima i na većim nadmorskim visinama, na Mosoru dolazi do 700 m nadmorske visine. Na jugu naše zemlje u Makedoniji i Južnoj Srbiji dolazi i na silikatima (Skopska Crna Gora, kod Kratova, u Gnjilanskom srezu i dr.) (7-a). Rasprostranjena je skoro na ćelom Mediteranu. Coronilla je također rasprostranjena po evropskom Mediteranu, ah ona u odnosu na Coluteu zauzima hladnije i više položaje, te se može koristiti još i u. Seslerieto-ostryetumu. |