DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Tab. 7. Pregled degradiranih formacija jadranskog krškog područja a) Vegetacijsko područj« b) Šibljaci, garigi i retke šikare c) Kamenjare-pašnjaci I. Zimzeleno eumediteransko područje Quercetum ilicis Erica verticillata Cistus sp. Rosmarinus oficinalis Pistacia lentiscus Brachypodium ramosum Chrysopogon grillus Spartium junceum Juniperus oxycedrus Juniperus phoenicaea II. Listopadna submediteranska područja Carpinetum orientalis, Seslerieto ostryetum, i Fagetum seslerietosum Paliurus aculeatus Crataegus monogyna Petteria ramentacea Carpinus orientalis Ostrya carpinifolia Fagus silvatica Fraxinus ornus Quercus pubescens Chryposogon grillus Stipa penata Andropogon ischaemum Carex humilis Centaurea rupestris Satureia sp. Bromus erectus III. Kontinentalna područja: Querceto-ostryetum, Querceto-carpinetum i Fagetum montanum Corylus avellana Prunus spinosa Calluna vulgaris Quercus sp. Fagus silvatica Festuca vallesiaca Bromus erectus Plantago media b i c) Nazivi navedeni ukojima je navedena ovim vrsta kolonama predstavljaju dominantna. fizionomske formacije u 2. Ekološki uslovi područja Potrebno je, da pređašnji pregled degradiranih fizionomskih formacija jadranskog krškcg područja popratimo sa jednim pregledom eđafskih i klimatskih faktora. Navedene biljne formacije obrašćuju vrlo- raznolika tla. To su u glavnom tla, koja potiču od trošenja karbonatnih matičnih stijena, ali ih ima, iako u znatnoj manjoj meri i takvih, koja su nastala na kiselim podlogama. Uglavnom na jadranskom krškom području dolaze četiri grupe tala: a) tla, koja potiču od crvenica: crvenice, braunizirane crvenice, (smeđa primorska tla) i podzolirane kontinentale crvenice. Ovo je vrlo raširena grupa tala; b) karbonatno-humusna tla (rendzine) koja dolaze u višim predjelima obično na dolomitima; c) podzolirana tla, od kojih najveće površine zauzimaju vrištinski podzoli i d) mineralno-karbonatna tla na mekim karbona tnim supstratima: fliševima i raznim laporima. Prema jednoj gruboj proceni oko 70% tala jadranskog kraškog područja dolazi na karbonatnim podlogama. Klimatski faktori jadranskog područja najbolje pokazuje grafikon broj 1, iz- kojega se vidi uzročna veza između pojave određenih biljnih zajednica (vidi tablicu br. 7 kolona 1) i temperature i oborina. Međutim, faktor koji igra odlučujuću ulogu u raščlanjenju vegetacije na jadranskom mediteranskom po |