DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1962 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Tab. 7.


Pregled degradiranih formacija jadranskog krškog područja


a) Vegetacijsko područj« b) Šibljaci, garigi i
retke šikare c) Kamenjare-pašnjaci
I. Zimzeleno eumediteransko
područje
Quercetum ilicis
Erica verticillata
Cistus sp.
Rosmarinus oficinalis
Pistacia lentiscus
Brachypodium ramosum
Chrysopogon grillus
Spartium junceum
Juniperus oxycedrus
Juniperus phoenicaea
II. Listopadna submediteranska
područja
Carpinetum orientalis,
Seslerieto ostryetum,
i Fagetum seslerietosum
Paliurus aculeatus
Crataegus monogyna
Petteria ramentacea
Carpinus orientalis
Ostrya carpinifolia
Fagus silvatica
Fraxinus ornus
Quercus pubescens
Chryposogon grillus
Stipa penata
Andropogon ischaemum
Carex humilis Centaurea
rupestris
Satureia sp.
Bromus erectus
III. Kontinentalna područja:
Querceto-ostryetum,
Querceto-carpinetum
i Fagetum
montanum
Corylus avellana
Prunus spinosa
Calluna vulgaris
Quercus sp.
Fagus silvatica
Festuca vallesiaca
Bromus erectus Plantago
media
b i c) Nazivi navedeni ukojima je navedena
ovim
vrsta
kolonama predstavljaju
dominantna.
fizionomske formacije u


2.
Ekološki uslovi područja
Potrebno je, da pređašnji pregled degradiranih fizionomskih formacija jadranskog
krškcg područja popratimo sa jednim pregledom eđafskih i klimatskih
faktora. Navedene biljne formacije obrašćuju vrlo- raznolika tla. To su
u glavnom tla, koja potiču od trošenja karbonatnih matičnih stijena, ali ih ima,
iako u znatnoj manjoj meri i takvih, koja su nastala na kiselim podlogama.
Uglavnom na jadranskom krškom području dolaze četiri grupe tala:
a) tla, koja potiču od crvenica: crvenice, braunizirane crvenice, (smeđa
primorska tla) i podzolirane kontinentale crvenice. Ovo je vrlo raširena
grupa tala;
b) karbonatno-humusna tla (rendzine) koja dolaze u višim predjelima
obično na dolomitima;
c) podzolirana tla, od kojih najveće površine zauzimaju vrištinski podzoli i
d) mineralno-karbonatna tla na mekim karbona tnim supstratima: fliševima
i raznim laporima.


Prema jednoj gruboj proceni oko 70% tala jadranskog kraškog područja
dolazi na karbonatnim podlogama.


Klimatski faktori jadranskog područja najbolje pokazuje grafikon broj 1,
iz- kojega se vidi uzročna veza između pojave određenih biljnih zajednica (vidi
tablicu br. 7 kolona 1) i temperature i oborina. Međutim, faktor koji igra odlučujuću
ulogu u raščlanjenju vegetacije na jadranskom mediteranskom po