DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 69 <-- 69 --> PDF |
jevoda njegova, naročito kad pogledamo na našu oskudnu stručnu literaturu. Nesumnjivo bi tu knjigu u prijevodu pozdravili svi naši šumari, a napose studenti, koji bi u njoj našli siguran oslonac. Đ. Knežević Tüxen R.: Sistematika zapadno i srednjoevropskih bukovih šuma (Zur Systematik der West und Mitteleuropäischen Buchenwälder). Bulletin de l´institute agronomique et des station de recherches de Gembloux. 1. pp. 45´—66. Bruxelles, 196.. Prvi pregled sa gledita fitocenologije sistematike bukovih šuma Evrope je obja . vio E. Rubel (1932). Od toga doba do danas je narasla ogromna literatura o fitosocioloskim istraživanjima bukovih evropskih šuma. Autor za prilike Srednje i Zapadne Evrope predlaže okvirnu sistematiku bukovih šuma. Usvaja M. Morovu klasifikaciju s redom Fagetalia silvaticae i svezom Fagion silvaticae. Svezu prema florističkim, pedološkim, geografskim i dinamičnim momentima dijeli u tri podsveze: 1. Eufagion sa asocijaci´ama: Melico- Fagetum niži brdski pojas i Dentario- Fagetum brdski pojas u Sred. Evropi. Scillo-Fagetum dolazi u Centralnom francuskom masivu, Pirinejima i Hrvatskoj; 2. Cephalanthero-Fagion (termofilno-krečnjačka staništa) sa srednjo-evropskom asocijacijom Carici-Fagetum i Buxo-Fagetum. — Južna i jugoistočna Evropa; 3. Luzulo-Fagion (kisela, silikatna staništa). U Španiji asocijacija, Blechno-Fagetum; u Sred. Evropi Luzulo-Fagetum i u Sjev. Evropi Trientalis Fagetum. Antropogenim zahvatima prelazi Eu-Fagion u Fraxino- Carpinion; Cephalanthero-Fagion u Quercion pubescentis i Luizulo-Fagion u Quercion robori — petraeae. Kovačević dr Josip Pođzorov, N. V.: Uzroci sušenja borovih pokusnom šum. gospodarstvu. Bofaničes, kij žurnal XLVI, 5. pp. 5185—690: Moskva, 1961. U Ohtinskom šum. gospodarstvu u blizini Lenjingrada sastojine brelog bora od 1882. g. do danas su silno stradale. Uzme li se da je u navedenoj šumi bilo 1882. g. ukupno 100% borova, tada je već 1896. g. njihova količina iznosila 89%, 1904. god. 74%), 1938. god. 52%, 1946. god. 20% i 1958. god. samo 19%. Uzroci su razni. Na prvom mjestu je štetni utjecaj dima- kemii´ske tvornice. Tako na pr. na plohama od 2500 m2 kod udaljenosti od 300—1900 m kemijske tvor nice je bilo za bor slijedeće stanje: 33 zdrava, 46 oslabljenih. 24 usahnula stabla — odnosno svega 104 stabla; za istu vrstu na udaljenost od tvornice 3850—4650 m je bilo na iste veličine na plohi slijedeće stanje borova (svega 51): zdravih 43, osla bljenih 6 i usahlih 2. Štetno djelovanje plinova (SO2) kemij ske tvornice se manifestira sušenjem kro šnje od vrha prema donjem dijelu. Tvor nički plinovi u prvom redu razaraju klo rofilni aparat. U daljim ispitivanjima ustanovljeno je, da se uslijed suše povećava štetno dje lovanje dima. Autor preporučuje u širem pojasu bli zu tvornice saditi razno listopadno drveće u čistim sastojinama, a u većoj udalje nosti listače i četinare u konsocijaciji. Vlažnija staništa potrebno je ođvodniti. Kovačević dr Josip Brown, J. B.: Ekološki pregled obzirom na regeneraciju britskih bukovih šuma (Ecological aspects of regeneration in british beechwoods). Bulletin de 1´ institut agronomiques et des stations de recherches de Gembeoux. 1. pp. 76—92. Bruxelles, 1961. Velika Britanija je bila već u rano doba (atlanska perioda) odjelita Od kopna Evrope. No bukovih šuma je u V. Britaniji bilo u prethistorijsko doba (polen iz subborealnih cretova). Današnje bukove britanske šume su antropogenog porijekla. One su zasađene na mjestu drugih šuma ili na staništima bez drveća. Područje V. Britanije, do izvjesne nadmorske visine nalazi se (osim Sjev. Škotske) unutar areala bukve. U Vel. Britaniji bukva optimalno uspijeva, U zadnjih 13 godina bile su 4 sa vrlo velikim urodom plodova. Klimatski i ostali ekološki uslovi su povoljni za bukvu, te je upravo čudo da gotovo i nema prirodnih bukvika. U oceanskoj klimi ima nekoliko inhibitornih faktora obzirom na razvoj mladih bukvika. Mogućnost da plodovi bukve u prirodi islkliju ovisi o dva faktora: oplodnji i o faktoru rašprostranjenja. Oplodnja optimalno fluktuira. Kada mlade bukove klice iskliju potrebno ih je zaštiti od zečeva i pobrinuti se da se razvijaju pod izvjesnim pokrovom. Na taj način bi se na, prirodan način podigli bukvici. Neprijatelji bukve odnosno plodova su i šumski golubovi. Mnoge mlade sijance (zapravo klice) je uništila velika suša 1957. god. Kovačević dr Josip ISPRAVAK U g. L. br. 1/2—1962 na 4. str., redak 6 ozđo iza riječi: srodnosti, treba dodati »problema«. Isto na str. 7 u 14. retku ozdo iza riječi: rješenja, stavi »problema«. Na str. 8. briši red 24 ozgo, a na str. 9. u 11 redu ozgo iza riječi: putem stavi »ne«. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 70 <-- 70 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO GOSPIĆ PODUZEĆE ZA UZGOJ, ZAŠTITU I EKSPLOATACIJU ŠUMA U U GOSPIĆU Telefon 42 EKONOSKE JEDINICE — ŠUMARIJE: Donji Lapac, Gospić, Gračac, Karlobag, Otočac, Perušić, Srb, Titova Korenica, Udbina i Vrhovine. PROIZVODI I PRODAJE ŠUMSKE SORTIMENTE BUKVE, JELE, SMREKE I BORA: Trupce za ljuštenje i rezanje, Tehničku oblovinu, Celulozno drvo, i Ogrjevno drvo. |