DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 68 <-- 68 --> PDF |
iz kojih se vidi da je već tada šumarstvo upotrebljavalo »reprezentativne uzorke« (primjerna stabla i primjerne plohe) da kako bez statističke obrade. U prvom odjeljku obrađeni su grafikoni, funkcijske skale, papiri, nomogrami itd., a u drugom metode sakupljanja podataka i organizacija rada. Tu su također opisani i najmoderniji postupci sa izbušenim karticama. U odjeljcima 3—6 dani su osnovni pojmovi distribucija frekvencija, mjere sredina i mjere rasipanja. U odjeljku 7 dani su osnovni pojmovi računa vjerojatnosti, a ,u odjeljcima od 8—14 osnovne teoretske distribucije i njihova primjena. U odjeljku 15 dan je princip analize varijance. Odjeljak 16 govori o teoriji uzoraka. Tu su tretirani i najmoderniji postupci sa sisteimatskim uzorcima. U odjeljku 17 dani su osnovi planiranja pokusa. Odjeljci 18—20 govore o korelacionoj i regresionoj analizi i o računu izjednačenja. Opisane su i grafičke metode koje su za šumare naročito interesantne. U odjeljcima 23—25 dani su osnovi ekonomike t. j . primjene matematičke statistike u ekonomici, (indeksi, trendovi i linearno planiranje). Na kraju knjige dan je pregled literature (384 rada među kojima su i radovi naših stručnjaka Kajfeža, Klepca, Levakovića, Mihailova i Neidharđta). »Forstliche Biometrie« je knjiga pisana za potrebe šumarstva i za šumare t. j . pisana je tako da svaki šumar — i to ne samo istraživač već i praktičar — koji je završio dvosemestarsfci kurs Više matematike, može sa lakoćom slijediti izlaganja. Autor je profesor dendrometrije, no u knjizi osim primjera iz dendrometrije i uređivanja šuma, ima i vrlo mnogo primjera primjene statistike i kod ostalih šumarskih disciplina (uzgoja šuma, zaštite šuma, ekonomike, iskorišćavanja 1 t. d.). Radi toga će taj udžbenik — nadamo se — vrlo mnogo koristiti kao propaganda upotrebe matematičko statističkih metoda u šumarstvu. Mnogi primjeri moći će se upotrebiti kao uzor (kao recept) za statističku obradu kod sličnih istraživanja, dakle knjiga će poslužiti kao priručnik. Svaka knjiga nosi pečat autora, pa je onoj materiji, kojom se on bavi ili kojom se bave njegovi saradnlci, dano mnogo više prostora. Na taj način mogu se tumačiti neke disproporcije u prostoru dodijeljenom pojedinim poglavljima. Tako su na primjer funkcije rasten ja i prirašćivanja predetaljno tretirane i to sa izvodima i računskim primjerima, te je kod toga previše prostora dano formulama Hugershofa, Backmana i Mitscherlicha (funkcija Levakovića nije ni spomenuta, a Todorovićev rad o funkcijama rastenja nije spomenut niti u pregledu literature). Možda je bilo poželjnije da je odjeljak o planiranju pokusa bio malo opširniji, a odjeljak o izjednačenju pomoću ortogonalnih polinoma možda je mogao sasvim izostati. Knjiga profesora Prodana zaslužuje da je naši šumari prihvate i da se njome koriste. Prof. dr. tog. Borivoj Emrović BAU UND LEBEN UNSERER WALDBÄUME VON Dr M. BÜSGEN (Građa i život našeg šumskog drveća). U 3. broju o. g. časopisa Lesnoe hozjajstvo donesen je prikaz te knjige, koja je nedavno prevedena u ruski jezik. Recenzent je ubraja među rijetka stručna djela koja niz godina preživljuju autora. Od prvog njezina izdanja (1897) prošlo je 65 godina i to prvo izdanje bilo je inicijativom Morozova 1906. g. prevedeno u Rusiji i izlazilo kao prilog »Lesnom žurnalu«, pa se s tom vanrednom knjigom upoznalo nekoliko generacija ruskih šumara. Sadržaj se sastojao iz 15 glava: I. Zimsko ruho stabla, II. Uzroci koji oblikuju stablo, III. Pupovi, IV Svojstva i životne funkcije kambija (tvornog tkiva) stabla. V. Drvni elementi stabala. VI. Kora stabla, VII. Godovi, VIII. Težina 1 struktura drveta, IX. Osržavanje, X. List. XI. Korijen i njegova djelatnost, XII. Snabdijevanje stabla vodom, XIII. Porijeklo i značenje mineralnih hraniva za stablo. XIV Izmjena i kretanje tvari u stablu, XV. Nešto o cvjetanju, oplodnji i o klijanju kod drveća. Knjiga je imala 225 stranica. Drugo izdanje štampano 1917. g., a treće 1927. god. pod redakcijom E. Miinchn. nakon smrti M. Büsgena (1921 g.) proššreno na 426 stranica. Ovo treće izdanje dopunjeno ie novim podacima i prevedeno na niz evropskih jezika, a njim se koriste i u šumarskim školama USA, Engleske i Kanade. U Sovj. Savezu preveo je to vrijedno djelo S, M. Zepalov. U ovom posljednjem izdanju Büsgenova djela osvijetljena su pitanja, koja su u sovjetskim i stranim knjigama obično ^rlo kratko tretirana ili se uopće i ne spominju,. Kada se sjetimo prilično visokog nivoa i duge tradicije ruskog šumarstva, a ipak i oni smatraju pored svih svojih udžbenika da im je i ovaj potreban, morat ćemo se i mi zamisliti o korisnosti pri |