DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 64 <-- 64 --> PDF |
ma džepnog formata u tiraži od 1.000 primjeraka. Tajnik predlaže da se u smislu zaključka donesenog na 4. sjednici Upravnog odbora odredi dnevni red, i mjesto i vrijeme održavanja Plenuma sa savjetovanjem. Zaključeno je da se Plenum sa savjetovanjem održi između 15. i 22. svibnja ove godine sa slijedećim dnevnim redom: a) Izvještaj o radu između posljednjeg i ovog plenuma b) Usvajanje završnog računa za 1961. godinu, c) Donošenje proračuna prihoda i rashoda za 1962. godinu, d) određivanje delegata za IV Kongres SITSIDJ, e) Izbor redakcionog odbora Šumarskog lista, i f) Razno. Za Savjetovanje je već ranije određeno da se Izradi referat o naučno-istraživačkom radu i kadrovima, pa ga treba pravovremeno umnožiti i poslati učesnicima Plenuma. U vezi s proslavom 20-gođišnjice narodne revolucije i s posjetom Spomengroblju u Kragujevcu na XIX Plenumu SITSIDJ donesena je odluka da se na Spomen-groblju u Kragujevcu organizira zasadi van je karakterističnih vrsta drveća iz svih krajeva naše. zemlje, radi sjećanja i odavanja pošte rodoljubima i borcima građa Kragujevca, streljanim 21. listopada 1941. godine od strane njemačkih okupatora i domaćih izdajnika. Na temelju te odluke svi republički stručni savezi preuzeli su obavezu da predlože i pošalju sadnice vrsta drveća koje su karakteristične za njihove republike, a koje mogu da uspijevaju u podneblju Kragujevca. Tajnik izvještava da je prednja obaveza ispunjena. Otpremljene su sadnice za spömen-groblje u Kragujevcu u ožujku ove godine. Sadnice su nabavljene od Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Otpremljeno je ukupno 112 sadnica i to 19 sadnica četinjača, 63 sadnice listača i 30 sadnica grmova. Na sjednici je donesena odluka da se osobni dohoci stalnih službenika našeg Saveza povise u smlislu propisa za javne službenike i to putem položajne plaće za 15´%> odnosno putem posebnog dodatka za SO^/o. Ujedno je zaključeno da se službenicima u privremenom radnom odnosu poveća honorar za 5ö:Vo. Ova povećanja osobnih dohodaka odnosno honorara primjenjivat će se od 1. siječnja 1962. godina. S obzirom da je republičkim službenicima za podmirenje povećanih troškova na službenim putovanjima odobrena isplata pored svake dnevnice još 600 dinara sa važnšću od 1. veljače 1962. g. zaključeno je da se za putovanja u poslovima našeg Saveza isplaćuje pored svake dnevnice 600 dinara (šest stotina) na ime povećanih troškova sa važnošću od 1. veljače 1962. godine. Ing. Rafo Mott SIMPOZIJ U ĐEFTU (Delft 30. 8. — 5. 9. 1962.) Rezultati obimnih aerofotogrametrijskih snimanja diljem čitavog svijeta koriste se za izradu planova i karata. Kako je život pokazao u još većoj mjeri koriste se aerosnimci za interpretativne svrhe (za potrebe geologije, hidrologije, pedoloških istraživanja, za potrebe šumarstva, geografije, glaciologije, arheologije, oceanografije, te za razne tehničke svrhe). Zato je internacionalno društvo za fotogrametriju osnovalo posebnu komisiju za fotointerpretaciju. Svrha je te komisije da doprinosi produbljenju i proširenju znanja iz pripadnog područja kako bi se ljudima, koji izučavaju, kvalitativno ili kvantitativno zemljinu površinu dalo mogućnosti da svoj rad obave brže i pouzdanije držeći u vidu pored detalja i cjelovitost nekog područja. U vremenu od 30. VIII do 5. IX 1962. održat će se simpozij fotointerpretacije u Delftu (Holandija) gdje će se u Internacionalnom centru za fotogrametriju (International training centre for Aerial Survey = I. T. C.) predvidivo sastati bar 200 stručnjaka u 9 radnih grupa (fotografija, geologija, pedologija, vegetacija, geografija, glaciologija, arheologija, oceanografija, tehnika) da bi izmijenili svoja iskustva, te time dali svoj prilog za unapređenje fotointerpretacije. Detaljnije informacije odnosno prijave za taj simpozij treba tražiti od centra I. T. C. (International training centre for Aerial survey, Delft — Holandija). Z T. EKSKURZIJA FITOBIOLOGA FINSKOM I NORVEŠKOM Prošle godine u julu i augusti održana je XIII IPE (Internationale Pflanzengeographische Excursion) kojoj je bio cilj da njezini učesnici upoznaju vegetaciju Finske i Norveške, da izmijene misli o svojim zapažanjima i da provedu na tim područiima vlastita istraživanja. Prva je takva ekskurzija održana 1923 g. kroz Švicarske Alpe koju su vodili botaničari iz Ziiricha |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 65 <-- 65 --> PDF |
K. Schroeter i E. Rubel. Do danas je bilo već više tih naučnih posjeta raznim zemljama i to: u Švicarske Alpe, Švedsku, Norvešku, Čehoslovačku, Poljsku, Rumunjsku, Italiju, Maroko, Alžir, Irsku, Španiju i 1st. Alpe. O rezultatima tih istraživanja Geobotanički institut u Zurichu izdaje posebnu publikaciju. Na ovoj posljednjoj ekskurziji sudjelovao je dr Ivo Horvat , sveučilišni profesor iz Zagreba, koji je 10. IV. 1962. o svojim dojmovima i zapažanjima održao (u Zavodu za botaniku) zanimljivu popularnu reportažu. U početku izlaganja predavač ističe, kako su mu neka zamršena i dotada neshvatljiva pitanja nakon ove ekskurzije postala jasna. Spominje i razvitak nordijske vegetacijske škole, koja je oko Prvog svjetskog rata dominirala u sjevernoj Evropi (tu se naročito ističe škola Finca Cajandera, pa švedska i norveška škola), ali naši su se geobotaničari (I. Horva t i S. Horvatić) među prvima u Evropi priključili ciriško-monpelješkoj školi i predavač spominje svog nekadašnjeg učitelja J. Braun-Blanquet-a koji je već 1915 postavio svoju ideologiju u radu o sevenama (dolomitnoj vegetaciji). Naročito je bila važna njegova postavka, da je najkarakterističnija oznaka svake biljne zajednice njezin floristički sastav. Među tim školama ističe se lenjjngradska S u k a č e v 1 j e v a o vegetaciji šuma i moskovska Aljohinov a o istraživanju vegetacije stepa. Naravno, da mi šumari, kadgog se raspravlja o toj temi, ne možemo zaboraviti Morozova (1867—1920) autora nauke ´o tipovima sastojina, učitelja Sukačevljeva, Tkačenka i dr.). Dalje nam naš biolog pokazuje mapu sa prostranim područjem hrasta kutnjaka i običnog graba (u koje spada i naša zemlja), a na taj široki areal veže se na sjeveru tajga, a na nju dalje samo mahovinom i lišajima obrasla tužna tundra, koja se u Norveškoj nije uspela samo na visoke planine, nego je legla i po ravnici. Završivši taj kratak i :potreban informativni uvod, prešao je .j>rof. Horvat na projiciranje dijapozitiva na kojima su gotovo umjetnički prikazani gradovi i landšafti Finske i Norveške sve do preko polarnog kruga. Finska. Borove su šume na suhom, omorike na vlažnom tlu. Glavna je trava Deschampsia (busika) koju kose i suše za sijeno. Ravnicom pasu krave bez rogova, a bezbrojna glacijalna jezera okružuju guste crnogorične šume. Oborina je u toj zemlji malo, pa ipak je vlaga gotovo nepodnošljiva. Oko cretova zrak su ispunili gusti rojevi komaraca, koji žestoko bodu i zato su glavna zapreka istraživačima tog područja. Nikakve masti za lice i ruke nisu im ništa pomogle. Na sjeveru je leso-tundra sa 3—4 m niskom brezom (Betula tortuosa), to je svinuta breza pod kojom je V a c c i n i- u m kao u crnogoričnim šumama. Nekad je ona bila i u alpama; danas je više nema. čitavom Finskom ekskurziju je vodio prof. A. K a 1 e 1 a iz Helsinkija, cdakle se pošlo do Oulu-a i dalje na sjever do Karasjoka, pa su posjetili i nacionalni park Pisaavara. Dalji put vodio je kroz Norvešku. Ta je zemlja u povoljnijim klimatskim prilikama od Finske uslijed Golfske struje. Najznačajnije je drvo u Norveškoj — breza. Ona je svuda: u šumi, u drvoredima, po parkovima — svuda. Baš nju narod veoma cijeni i voli, a ona je također pokazatelj da se klima u zadnjih 40 godina poboljšala (breza se popela više u brda). Obradive je zemlje veoma malo — tek 2,5´Vo, a ipak ta država ima treću po jakosti trgovačku mornaricu u svijetu. Iznad vegetacije stablašica protežu se planinski pašnjaci tzv. fjeldovi. Tu pasu sobovi, ljeti travu, zimi lišaje. Daleko su na sjeveru Lapi, veoma ukusno odjeveni u originalnoj narodnoj nošnji gdje dominira crvena boja u vezu, a kuće grade iz treseta. Na dolomitu je puzavi grmić drijas (D r y a s octopetala), koji je kod nas »pionir visokog vapnenačkog gorja i stvara podlogu za naseljavanje planinskih rudina«. U našoj zemlji dolazi tek na 2.600—2.700 m, a u vrijeme cvatnje svojim cvjetovima zabijeli i oživi padine brda. Makedonske su mu planine južna granica. Tu, gdje ie danas sjeverna vegetacija, u glacijalu bio je led 3.000 m debeo, pa ipak se na tim strmim fjordovima odr žala vegetacija. Tu je i relikt P a p a v e r alpi n um, preglacijalnog porijekla, a ta mogućnost održanja endemita, tumači se time, da se led lomio, a u tim praznim pro storima zaostale su neke biljke koje su se grčevito borile za opstanak. Kroz Norvešku je vodio učesnike eks kurzije prof Nordhagen iz Osla. Osim brojno zastupanih norveških, bilo je oko tridesetak botaničara iz svih krajeva svi jeta. Tok čitavog nredavanja bio je praćen efektnim dijapozitivima, a naročito je bila impresivna slika ponoćnog sunca nad horizontom i izjava predavača da je u to ponoćno doba još bio na brdu i snimao bilini svijet daleke Norveške, a to su ujedno i 147 |