DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 64     <-- 64 -->        PDF

ma džepnog formata u tiraži od 1.000 primjeraka.


Tajnik predlaže da se u smislu zaključka
donesenog na 4. sjednici Upravnog
odbora odredi dnevni red, i mjesto i vrijeme
održavanja Plenuma sa savjetovanjem.


Zaključeno je da se Plenum sa savjetovanjem
održi između 15. i 22. svibnja
ove godine sa slijedećim dnevnim redom:


a) Izvještaj o radu između posljednjeg
i ovog plenuma
b) Usvajanje završnog računa za 1961.
godinu,
c) Donošenje proračuna prihoda i rashoda
za 1962. godinu,
d) određivanje delegata za IV Kongres
SITSIDJ,
e) Izbor redakcionog odbora Šumarskog
lista, i
f) Razno.


Za Savjetovanje je već ranije određeno
da se Izradi referat o naučno-istraživačkom
radu i kadrovima, pa ga treba pravovremeno
umnožiti i poslati učesnicima
Plenuma.


U vezi s proslavom 20-gođišnjice narodne
revolucije i s posjetom Spomengroblju
u Kragujevcu na XIX Plenumu
SITSIDJ donesena je odluka da se na
Spomen-groblju u Kragujevcu organizira
zasadi van je karakterističnih vrsta drveća
iz svih krajeva naše. zemlje, radi sjećanja
i odavanja pošte rodoljubima i borcima
građa Kragujevca, streljanim 21. listopada
1941. godine od strane njemačkih okupatora
i domaćih izdajnika. Na temelju te
odluke svi republički stručni savezi preuzeli
su obavezu da predlože i pošalju sadnice
vrsta drveća koje su karakteristične
za njihove republike, a koje mogu da uspijevaju
u podneblju Kragujevca.


Tajnik izvještava da je prednja obaveza
ispunjena. Otpremljene su sadnice za
spömen-groblje u Kragujevcu u ožujku
ove godine. Sadnice su nabavljene od Zavoda
za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta
u Zagrebu. Otpremljeno je ukupno
112 sadnica i to 19 sadnica četinjača,
63 sadnice listača i 30 sadnica grmova.


Na sjednici je donesena odluka da se
osobni dohoci stalnih službenika našeg Saveza
povise u smlislu propisa za javne
službenike i to putem položajne plaće za
15´%> odnosno putem posebnog dodatka za
SO^/o. Ujedno je zaključeno da se službenicima
u privremenom radnom odnosu
poveća honorar za 5ö:Vo. Ova povećanja
osobnih dohodaka odnosno honorara primjenjivat
će se od 1. siječnja 1962. godina.


S obzirom da je republičkim službenicima
za podmirenje povećanih troškova
na službenim putovanjima odobrena isplata
pored svake dnevnice još 600 dinara
sa važnšću od 1. veljače 1962. g. zaključeno
je da se za putovanja u poslovima našeg
Saveza isplaćuje pored svake dnevnice
600 dinara (šest stotina) na ime povećanih
troškova sa važnošću od 1. veljače
1962. godine.


Ing. Rafo Mott


SIMPOZIJ U ĐEFTU
(Delft 30. 8. — 5. 9. 1962.)
Rezultati obimnih aerofotogrametrijskih
snimanja diljem čitavog svijeta koriste
se za izradu planova i karata. Kako
je život pokazao u još većoj mjeri koriste
se aerosnimci za interpretativne svrhe (za
potrebe geologije, hidrologije, pedoloških
istraživanja, za potrebe šumarstva, geografije,
glaciologije, arheologije, oceanografije,
te za razne tehničke svrhe). Zato
je internacionalno društvo za fotogrametriju
osnovalo posebnu komisiju za fotointerpretaciju.
Svrha je te komisije da doprinosi
produbljenju i proširenju znanja
iz pripadnog područja kako bi se ljudima,
koji izučavaju, kvalitativno ili kvantitativno
zemljinu površinu dalo mogućnosti
da svoj rad obave brže i pouzdanije držeći
u vidu pored detalja i cjelovitost nekog
područja.


U vremenu od 30. VIII do 5. IX 1962.
održat će se simpozij fotointerpretacije u
Delftu (Holandija) gdje će se u Internacionalnom
centru za fotogrametriju (International
training centre for Aerial Survey
= I. T. C.) predvidivo sastati bar 200
stručnjaka u 9 radnih grupa (fotografija,
geologija, pedologija, vegetacija, geografija,
glaciologija, arheologija, oceanografija,
tehnika) da bi izmijenili svoja iskustva,
te time dali svoj prilog za unapređenje
fotointerpretacije.


Detaljnije informacije odnosno prijave
za taj simpozij treba tražiti od centra I.


T. C. (International training centre for
Aerial survey, Delft — Holandija). Z T.
EKSKURZIJA FITOBIOLOGA
FINSKOM I NORVEŠKOM


Prošle godine u julu i augusti održana
je XIII IPE (Internationale Pflanzengeographische
Excursion) kojoj je bio cilj da
njezini učesnici upoznaju vegetaciju Finske
i Norveške, da izmijene misli o svojim
zapažanjima i da provedu na tim područiima
vlastita istraživanja. Prva je takva
ekskurzija održana 1923 g. kroz Švicarske
Alpe koju su vodili botaničari iz Ziiricha




ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 65     <-- 65 -->        PDF

K. Schroeter i E. Rubel. Do danas
je bilo već više tih naučnih posjeta raznim
zemljama i to: u Švicarske Alpe,
Švedsku, Norvešku, Čehoslovačku, Poljsku,
Rumunjsku, Italiju, Maroko, Alžir,
Irsku, Španiju i 1st. Alpe. O rezultatima
tih istraživanja Geobotanički institut u
Zurichu izdaje posebnu publikaciju. Na
ovoj posljednjoj ekskurziji sudjelovao je
dr Ivo Horvat , sveučilišni profesor iz
Zagreba, koji je 10. IV. 1962. o svojim dojmovima
i zapažanjima održao (u Zavodu
za botaniku) zanimljivu popularnu reportažu.
U početku izlaganja predavač ističe,
kako su mu neka zamršena i dotada neshvatljiva
pitanja nakon ove ekskurzije
postala jasna. Spominje i razvitak nordijske
vegetacijske škole, koja je oko Prvog
svjetskog rata dominirala u sjevernoj
Evropi (tu se naročito ističe škola Finca
Cajandera, pa švedska i norveška škola),
ali naši su se geobotaničari (I. Horva t
i S. Horvatić) među prvima u Evropi
priključili ciriško-monpelješkoj školi i
predavač spominje svog nekadašnjeg učitelja
J. Braun-Blanquet-a koji je
već 1915 postavio svoju ideologiju u radu


o sevenama (dolomitnoj vegetaciji). Naročito
je bila važna njegova postavka, da
je najkarakterističnija oznaka svake biljne
zajednice njezin floristički sastav. Među
tim školama ističe se lenjjngradska
S u k a č e v 1 j e v a o vegetaciji šuma i
moskovska Aljohinov a o istraživanju
vegetacije stepa. Naravno, da mi šumari,
kadgog se raspravlja o toj temi, ne možemo
zaboraviti Morozova (1867—1920) autora
nauke ´o tipovima sastojina, učitelja
Sukačevljeva, Tkačenka i dr.).
Dalje nam naš biolog pokazuje mapu
sa prostranim područjem hrasta kutnjaka i
običnog graba (u koje spada i naša zemlja),
a na taj široki areal veže se na sjeveru
tajga, a na nju dalje samo mahovinom i
lišajima obrasla tužna tundra, koja se u
Norveškoj nije uspela samo na visoke
planine, nego je legla i po ravnici.


Završivši taj kratak i :potreban informativni
uvod, prešao je .j>rof. Horvat na
projiciranje dijapozitiva na kojima su gotovo
umjetnički prikazani gradovi i landšafti
Finske i Norveške sve do preko polarnog
kruga.


Finska. Borove su šume na suhom,
omorike na vlažnom tlu. Glavna je trava
Deschampsia (busika) koju kose i suše
za sijeno. Ravnicom pasu krave bez
rogova, a bezbrojna glacijalna jezera okružuju
guste crnogorične šume. Oborina je
u toj zemlji malo, pa ipak je vlaga gotovo


nepodnošljiva. Oko cretova zrak su ispunili
gusti rojevi komaraca, koji žestoko bodu
i zato su glavna zapreka istraživačima
tog područja. Nikakve masti za lice i ruke
nisu im ništa pomogle.


Na sjeveru je leso-tundra sa 3—4 m
niskom brezom (Betula tortuosa), to
je svinuta breza pod kojom je V a c c i n i-
u m kao u crnogoričnim šumama. Nekad
je ona bila i u alpama; danas je više nema.


čitavom Finskom ekskurziju je vodio
prof. A. K a 1 e 1 a iz Helsinkija, cdakle se
pošlo do Oulu-a i dalje na sjever do Karasjoka,
pa su posjetili i nacionalni park
Pisaavara. Dalji put vodio je kroz


Norvešku. Ta je zemlja u povoljnijim
klimatskim prilikama od Finske uslijed
Golfske struje. Najznačajnije je drvo u
Norveškoj — breza. Ona je svuda: u šumi,
u drvoredima, po parkovima — svuda. Baš
nju narod veoma cijeni i voli, a ona je
također pokazatelj da se klima u zadnjih
40 godina poboljšala (breza se popela više
u brda). Obradive je zemlje veoma malo


— tek 2,5´Vo, a ipak ta država ima treću po
jakosti trgovačku mornaricu u svijetu.
Iznad vegetacije stablašica protežu se
planinski pašnjaci tzv. fjeldovi. Tu pasu
sobovi, ljeti travu, zimi lišaje. Daleko su
na sjeveru Lapi, veoma ukusno odjeveni
u originalnoj narodnoj nošnji gdje dominira
crvena boja u vezu, a kuće grade iz
treseta.


Na dolomitu je puzavi grmić drijas
(D r y a s octopetala), koji je kod nas
»pionir visokog vapnenačkog gorja i stvara
podlogu za naseljavanje planinskih
rudina«. U našoj zemlji dolazi tek na
2.600—2.700 m, a u vrijeme cvatnje svojim
cvjetovima zabijeli i oživi padine brda.
Makedonske su mu planine južna granica.


Tu, gdje ie danas sjeverna vegetacija,


u glacijalu bio je led 3.000 m debeo, pa


ipak se na tim strmim fjordovima odr


žala vegetacija. Tu je i relikt P a p a v e r


alpi n um, preglacijalnog porijekla, a ta


mogućnost održanja endemita, tumači se


time, da se led lomio, a u tim praznim pro


storima zaostale su neke biljke koje su


se grčevito borile za opstanak.


Kroz Norvešku je vodio učesnike eks


kurzije prof Nordhagen iz Osla. Osim


brojno zastupanih norveških, bilo je oko


tridesetak botaničara iz svih krajeva svi


jeta.


Tok čitavog nredavanja bio je praćen
efektnim dijapozitivima, a naročito je bila
impresivna slika ponoćnog sunca nad horizontom
i izjava predavača da je u to ponoćno
doba još bio na brdu i snimao bilini
svijet daleke Norveške, a to su ujedno i


147