DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 51     <-- 51 -->        PDF

PRIVREDNI I DRUŠTVENI ZNAČAJ ME
HANIZACIJE ŠUMSKE PRIVREDE


U sklopu nacionalne privrede, šumska
privreda dobija poseban značaj. Ona je
ovaj značaj imala i ranije, ali on, iz sasvim
razumljivih razloga, nije mogao da
bude jasno izražen. Na današnjem stepenu
razvitka naše privrede i društva šumska
proizvodnja postaje izuzietno važna
oblast nacionalne privrede. To je, pre svega,
oblast proizvodnje koja se (kao i poljoprivreda)
isključivo zasniva na domaćoj
sirovinskoj bazi, koja je veoma snažna i
može se stalno, relativno brzo i jeftino da
povećava. A drvo i proizvodi od drveta
su svestrano upotrebljivi i igraju ogromnu
ulogu u proizvodnji potrošnih i investicionih
sredstava. Takođe drvo i proizvodi
od drveta predstavljaju veoma značai
nu stavku u našem izvozu. Petogodišnjim
planom 1961—1965. predviđa se postepeno
proširivanje eksploatacije šuma i
povećanje šumske proizvodnje. Potrebe
društvenog sektora privrede treba da b"du
podmirene porastom proizvodnje na 10.297
hiljada m3 industrisko-tehničkog drveta u
1965. godini prema 7.642 hiljade m3 iz god.
I960., što iziskuje povećanje seče na 22.500
hiljada m3 u 1965. godini prema 19.500 hiljada
m3 u 1960. godini. Do 1980. godine,
za koje bi vreme naša zemlja trebalo da
dostigne stepen privrednog razvitka najrazvijenijih
evropskih zemalja, potrebe u
drvetu još će se povećati. Smatra se da će
se u 1980. godini šeći 40—45.mil. m3 brutto
mase. Sadašnji šumski fond ne bi mogao
da obezbedi ove količine drveta bez preduzimanja
određenih mera za dalji razvitak
šumske privrede. Rešenje ovog pitanja
treba tražiti u dva pravca:


1. u rekonstrukciji postojećeg šumskog
fonda: povećanje prirasta i prinosa i popravljanje
njegove strukture;
2. u stvaranju novih šumskih površina
i proizvodnji drveta u veštački podignutim
kulturama i plantažama.
Postavljeni ciljevi i zadaci u šumskoj
privredi zahtevaju da se u narednom periodu
od 1961—1965. godine investira oko
75 milijardi, što u prošeku čini 15 milijardi
dinara godišnje, prema 8,5 milijardi
godišnje u periodu od 1957—1960. godine.
Takođe oni nameću potrebu da se ubuduće
brže uvodi u proizvodnju savremena
tehnika rada, moderna oprema i bolja organizacija
proizvodnog procesa, pa se petogodišnjim
planom i predviđa dalje tehničko
opremanje proizvodnje mehanizovanjem
radova u eksploataciji, gajenju i zaštiti
šuma i izgradnji šumskih komunikacija,
što mehanizaciji radova u šumskoj
privredi daje puni značaj i aktuelnost. Sa


pitanjem mehanizacije u tesnoj je vezi i
pitanje produktivnosti rada i racionalno
korišćenje posečene drvne mase, kao i
problem radne snage i podizanje njene
stručnosti. Osim toga ovo pitanje ima i
određeni društveno-politički značaj u daljem
razvitku naše privrede i društva.


Šumska privreda ´danas ima najslabiju
tehničku bazu. Posmatrano u celini po
tehničkoj opremljenosti ona stoji iza svih
ostalih grana proizvodnje: šumska privreda
sa celokupnom mehanizacijom raspolaže
sa svega 106 KS prema građevinarstvu
sa 200 KS i poljoprivredi (društveni
sektor) sa 300 KS na 1.000 zaposlenih. Ovo
najbolje ilustruje koliko je šumska privreda,
kao oblast proizvodnje, nerazvijena.


Iskustva sa mehanizacijom radova u šumi
u posleratnom periodu


U posleratnom periodu činjeni su znatni
napori u pravcu mehanizacije radova
u šumi, ali su iz više razloga rezultati izostali,
čak se može smatrati da je čitav pokušaj
doživeo fijasko.


Sa mehanizacijom se stvarno počelo u
1948. godini i to pretežno radova u eksploataciji
šuma, što je sasvim razumljivo, jer
su zadaci eksploatacije i periodu obnove
i izgradnje zemlje bili veliki. Mehanizacija
radova u sektoru gajenja šuma praktično
je izostala; tek se poslednjih godina
čine ozbiljniji pokušaji da se mehanizuju
pojedini poslovi u ovoj grani.


Za prvi period mehanizacije radova kod
nas karakteristično je da se ovom poslu
prilazilo dosta jednostrano. Nabavka mehanizama
se odvijala bez predhodnih proučavanja
poslova koja treba mehanizovati,
kao i kakve mehanizme treba nabaviti. U
prvo vreme (administrativni period) mehanizacija
je bila dirigovana iz centara pa
su je pojedine privredne jedinice primale
sa otporom. Nabavljani su teški i skupi
mehanizmi, vrlo često bez rezervnih delova.
Korišćenje mehanizama povereno je
na rukovanje nedovoljno obučenim kadrovima
koji, pored nedovoljnog poznavanja
rukovanja mašinama uopšte nisu poznavali
poslove u šumskoj privredi.


Nije postojala nikakva organizacija rada.
Stručni kadrovi prepuštali su organizaciju
rada sa mehanizmima nekvalifikovanom
osoblju, koje, budući da nije poznavalo
poslove šumske privrede, nije ni
moglo pravilno i racionalno da koristi mehanizaciju.
Na primer za traktore guseničare
nisu građeni traktorski putevi niti
su upotrebljavane jednoosovne prikolice,
sankarske ploče, zaštitne kape i dr. Bilo
je slučajeva da se traktor od 70 KS koristi
kao pogon za izvlačenje vitlom, zašta


133