DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 5 <-- 5 --> PDF |
TRAKTORI »FERGUSONI« U ISKORIŠCAVANJU ŠUMA Ing. AMER KRIVEC U ISKORIŠCAVANJU šuma mehanizacija dobiva svakim danom sve veću važnost. Iz naših šuma nam odlaze radnici i kirijaši u druge grane gospodarstva. Mladi ljudi bježe u gradove, čak ako imaju nešto manje dohotke u industriji, jer im ona nudi ostale bolje uslove života i rada. Među najnapornije radove kod eksploatacije šuma možemo ubrojiti i izvlačenje trupaca od panja do šumske vlake, te vuču po šumskoj vlaci do kamionske ceste. Do sada smo upotrebljavali animalnu vuču. To je bilo najbolje, najjednostavnije i najjeftinije. Brzim razvojem proizvodnih snaga, prelazimo iz zaostale poljoprivredne u industrijsku državu. Nije čudno, ako se već sada nalazimo pred problemom, gdje ćemo dobiti radnu snagu za sječu i izradu, a gdje »kirijaše« za izvlačenje trupaca, kojih je sve manje i stoga cijene usluga za konjsku vuču iz dana u dan rastu. Logično je, da će u bliskoj budućnosti taj problem biti sve teži i da već sada moramo misliti na mehanizaciju. To nije moda, nego nužnost, koja ima već sada jak psihološki utjecaj. Iako nam se sada određena mehanizacija ne isplati, možda zato, jer je još prilično skupa, ili zato što je ne možemo potpuno iskoristiti, jer nije sasvim kompletirana, moći ćemo već u bližoj budućnosti govoriti o njenoj rentabilnosti. Poslovi eksploatacije šuma dijele se uglavnom na tri faze: 1. Sječa i izrada; 2. Izvlačenje od panja do kamionske ceste; 3. Transport po kamionskim cestama. Faze opet dijelimo na operacije i njihove grupe. Tako drugu fazu možemo razdijeliti na dvije operacije: a) privlačenje pojedinih sortimenata od panja do šumske vlake, b) vuča ili vožnja po vlakama do kamionske ceste. Kod nas je jedino razvijen i uspješno riješen problem prijevoza trupaca i ostalih drvnih sortimenata kamionima, šumskim željeznicama itd. do potrošača. Možemo reći da je ta treća faza mehanizirana sa cea 80%. Prva faza tj. sječa i izrada je u početku mehaniziranja, jer se radi uglavnom samo o mehaniziranom piljenju. Danas u svijetu imamo nekoliko tipova vrlo dobrih motornih pila za jednog radnika. Izvlačenje trupaca od panja do vlake, te vuča po vlaci do kamionske ceste, je najmanje mehanizirana. Teškoće su uglavnom zato, što su uvjeti rada kod izvlačenja jako promjenljivi i najviše zavisni od samih terena. Razlika između planinskih krških te nizinskih terena je veoma velika. Svakako su uvjeti rada na strmim terenima teži od onih u ravnicama itd. i zato nije moguće govoriti o univerzalnom sredstvu za privlačenje, traktoru ili nekom drugom stroju, koji bi bio uspješan za sve prilike i terene; |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 6 <-- 6 --> PDF |
naročito ne u širem evropskom ili svjetskom smislu. Zato je pitanje baš te druge faze rada u šumi specifičan problem u svim državama naprednim u šumarstvu i svaka ga nastoji riješiti na svoj način. Izvlačenje drveta po šumskim vlakama Ukratko ćemo se zadržati na problemu izvlačenja trupaca po šumskim vlakama do kamionskih cesta. Te smo poslove obavljali uglavnom sa animalnom radnom snagom. Tu i tamo smo upotrebljavali traktore različitih tipova i jakosti. U naprednim državama u šumarstvu postoje »gusjeničari « (traktori-puzavci) i u novije vrijeme »točkaši«, koji sve više istiskuju gusjeničare, jer su oni obično skuplji, okretnost im je na radnom mjestu manja, a u radu su mnogo sporiji. Utrošak goriva i maziva je veći, a troškovi uzdržavanja (općenito) su veći. Premještanje je gusjeničara na udaljenija (20 i više km) radna mjesta skupo. Traktore moramo obično prevesti kamionima. Za utovar i istovar moramo imati primjerne rampe. SI. 1. Prednji točak sa olovom SI. 2. Prednji točak bez olova (Foto Krivec) (Foto Faganel) Obično su to najpodesnija mjesta u šumi, koja moramo još urediti za te poslove. Kod prevoza traktora imamo onda troškove kamionskog prevoza i troškove izgubljenog vremena traktora, pošto traktor nije radio. Situacija nije ništa bolja, ako traktor ide sam od mjesta do mjesta, od jednog radilišta do drugog. U tom slučaju gubi mnogo više vremena na praznim prevozima. Kod urednog održavanja potrebno je da svaki traktor dođe mjesečno jedan dan u svoju bazu (mehaničku radionicu), gdje se temeljito opere, podmaže, izvrše se manji popravci itd . . . Ako su radilišta 20, 30 ili više kilometara udaljena (a obično jesu) od baze, onda se obim praznih vožnji diže. To veoma poskupljuje vrijednost jednog radnog sata. Kod točkaša otpadaju ili se smanjuju gore nabrojene teškoće i troškovi. Točkaši obično razvijaju brzinu na cesti od oko 25 km na sat, dakle prilično više nego gusjeničari, pa manje gube na radnom vremenu. Prednost je |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 7 <-- 7 --> PDF |
gusjeničara, da je njihov učinak rada u jedinici vremena veći. Oni imaju i veliku prednost u svojim gusjenicama, jer je vučna snaga bolje iskorištena usljed velike površine s kojom gusjenice hvataju tlo, te tako lakše savladavaju teške terene. To nije važno samo za teške, nego i za meke terene, kod kojih je nosivost malena. Velika noseća površina gusjenice omogućava vožnju po terenima na kojima bi točkovi propadali. Na našem području tj. području krša oko planine »Snežnik«, probali smo upotrebiti traktore: Unimog, Caterpilar i Ferguson. Iskustvima smo došli do zaključka da Unimog i Caterpillar ne zadovoljavaju, radi niskog učinka rada i relativno skupog radnog sata. Odlučili smo se za traktore »Ferguson« iz više razloga: 1. Izrađujemo ga u našoj zemlji po licenci poznate tvornice »Massey- Ferguson« iz Engleske. 2. Imamo dobro razvijenu mrežu servisnih radionica za poljoprivredu, koje možemo iskoristiti i za šumarstvo. 3. Rezervni dijelovi se dobiju svakodnevno. 4. Za šumarstvo će trebati prije ili poslije mnogo traktora, koje možemo dobiti kod nas, te nas manje koštaju. Fergusona imamo više vrsta. Nas interesiraju zasada samo dva: Ferguson Fe-35 standardni tip i Fe-35 uski tip. Evo nekih podataka za ta dva traktora: Za Fe-35 standardni Za Fe-35 uski 1. Tip motora Perkins Diesel Perkins Diesel 2. Snaga motora u HP 0^0 35 kod 2000°/min oko 35 kod 2000´´/min 3. visina osnove traktora iznad tla (klirens) 321 mm 254 mm 4. Razmak: prednjih točkovazadnjih točkova od 1219 — 2032 od 129 — 1913 mm mm od 914 od 813 — 1473 — 1422 mm mm Kod razmaka točkova je mišljen razmak sredine točkova ne vanjski razmak. Najmanji mogući vanjski razmak točkova kod standardnog tipa Fe-35 je oko 1,60 m, a kod uskog traktora 1,168 m. To znači, da za standardni traktor moramo imati vlake široke 1,65 i više, a kod uskog 1,20 i više metara. Taj razmak je važan zato, jer moramo voditi računa 0 širini vlaka, koje izrađujemo za vuču traktora. Za nas nije svejedno, da li mi izrađujemo vlake širine 1,50 m ili 2,0 m, jer će troškovi za širu vlaku biti svakako veći. To je posebno važno za krške terene, gdje je izrada vlaka posebno teška i skupa. Traktori Fergusoni su poljoprivredni traktori, napravljeni za prilike i potrebe rada različitih od onih u šumarstvu. U poljoprivredi u ciklusu rada otpada daleko veći dio vremena na obradu polja, a manji na transport proizvoda. U šumarstvu je baš obrnuto. Najveći dio rada je iznošenje proizvoda, a manji odpada na sječu i izradu. Iz toga razloga napravljeni priključci prije svega služe za obradu zemlje. Vezanje tih priključaka za traktor je udešeno tako, da on kod rada optimalno iskorišćava svoju radnu snagu. Ukoliko taj isti traktor upotrebljavamo za rad u šumi, odnosno za izvlačenje trupaca, odmah nastupaju novi problemi. Tako npr., tovar se |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 8 <-- 8 --> PDF |
vuče za traktorom i osjetljivo trenje trupaca diže prednji dio traktora. Posebno je to kritično na nagnutim terenima ako vučemo teret uzbrdo. Obično su vlake u šumi sa jakim zavojima prilagođene terenu, te su stoga i više manje strme. Ako se po takvim vlakama vuklo trupce sa životinjskom snagom onda su vlake još i valovite. Vuča trupaca po šumskim vlakama zahtijeva stoga posebno opremljen traktor. Traktor za posao u šumi mora biti opremljen ili podešen za uspješan rad i to: 1. Traktoru moramo povećati težinu, jer je prelagan za svoju jakost motora, te ne bi mogao ostvariti vučnu snagu. Većom vlastitom težinom povećava se adhezija kotača i traktor je sposoban da vuče veći teret. 2. Traktor mora biti toliko stabilan, da savladava običajne neravnosti šumskih puteva. Na teškim i strmim terenima bi vrlo lako došlo do prevrtanja i nesreća. Posebno je to važno kod traktora Fergusona, koji ima visok »klirens«, pa mu je težište razmjerno visoko. Visok klirens je opet poželjan zato, što traktoru kod vožnje ne smetaju razne prirodne prepreke: kamenje, panjevi itd. 3. Traktor mora imati primjerne priključke za vezanje drvnih sortimenata za traktor. Sortimenti koje traktor vuče ne smiju ni u kojem slučaju oštećivati traktor ili možda čak i ljude. 4. Svaki šumski traktor mora biti opremljen malim žicanim vitlom, da bi se moglo udovoljiti svim zahtjevima kod šumskog rada sa traktorima. SI. 3. Originalno prednje vitlo (Foto Faganel) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Pitanje opterećenja traktora riješili smo tako, da smo ulili olovne ploče u diskove prednjih točkova. Ulošci su postavljeni na unutrašnjoj strani točka. (SI. 1 i 2). Svaki prednji točak je tako opterećen sa cea 100 kg. Kod ulijevanja je potrebno posebnu pažnju posvetiti centriranju olova, jer može doći do različitih oštećenja. Pored toga mora biti traktor opterećen na svojem prednjem dijelu. Ako ima originalno prednje vitlo, onda je to dovoljno, jer je vitlo teško preko 100 kilograma. (SI. 3). Ako vitla nemamo, mora s« i taj dio opteretiti olovom. Obično je to ploča teška oko 100 kg postavljena pod prednji dio traktora. (SI. 4). Olovna ploča ne snizuje »klirens«. Još bolji način je prikazan na si. 5. Olovni utezi su sastavljeni iz više različito teških ploča. Težinu tog opterećenja možemo regulirati, jer je okvir u kojem se nalaze olovne ploče izvučen pred traktor SI. 4. Olovna ploča pod prednjim dijelom traktora (Foto Faganel) (slično kao i prednje traktorsko vitlo). Osim u prednje točkove dajemo ponekad olovo i u zadnje. (SI. 6). Obično to radimo tada, kada želimo još više povećati adheziju točkova. To su olovni obruči teški oko 200 kilograma. Tako je svaki traktor teži za oko 700 kg. Cjelokupna njegova vlastita težina je onda preko 2000 kg. Takvim načinom opreme traktora uspjeli smo riješiti dva problema: 1. Traktor vuče veći tovar, cijena koštanja po kubiku je manja 2. Stabilnost je dovoljna, jer je dodatkom olova sniženo težište traktora. Traktor se kod vožnje manje trese. U dvogodišnjoj praksi sa cea osatn traktora nismo imali ni jedan slučaj prevrtanja. Na pitanje, da li taj način opterećenja negativno djeluje na traktor ili koji njegov dio, stručnjaci su nam odgovorili, da ne utječe´štetno na trak |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 10 <-- 10 --> PDF |
tor. Povećan je samo osovni pritisak traktora, dok konstrukcijski dijelovi nisu opterećeni. Traktori točkaši imaju prednost kod rada u eksploataciji šuma na teškim terenima i koji su daleko od naselja; ako tlo omogućava dovoljnu adheziju kotača. Ali velik je nedostatak točkaša baš u tome što je površina opterećenja točkova o tlo malena, pa vrlo često dolazi do klizanja točkova (okretanja na mjestu). U takvom slučaju traktorske se gume jako troše. Na mnogim terenima i u pojedinim godišnjim dobama ne bismo mogli uopće točkašima raditi u šumi. Tako zimi po snijegu; na mokrim terenima, kada je trenje gume na tlo maleno, te dolazi često do klizanja; pa na mekanim terenima, gdje dolazi do propadanja točkova. Traktor opremljen samo gumama može savladavati i do oko 20% strmine, pod uvjetima koje smo opisali. Da bismo mogli traktor upotrebljavati u eksploataciji šuma u fazi vučenja po vlakama tokom cijele godine, to je i onda kada je adhezija kotača smanjena, moramo ga primjerno dodatno opremiti protiv klizanja kotača. Dodajemo mu: 1) gusjeničaste lance samo na zadnje točkove i to: a) sa rubovima prečnog lanca-gusjenice, koji je jednako visok. (SI. 7). b) sa rubovima gusjeničastog lanca, koji su nejednako visoki. Jedan rub je za 20 mm duži od drugoga. Duži rub nije ravan, nego je valovitog oblika. (SI. 8). Traktor opremljen gusjeničastim lancima može da radi mnogo uspješnije nego samo sa gumama. Prianjanje gusjeničastog lanca o tlo je mnogo bolje od gume. To je posebno važno za mokre, plitko zemljane i smrznute terene, kao i za predjele pokrite snijegom do 20 cm. Naročito to odgovara na krškim vlakama bez ili sa vrlo malo zemlje. Prijem gusjeničastog lanca je vrlo dobar, posebno onog sa dužim i valovitim rubom. Zapravo si ne možemo zamisliti rad točkaša Fergusona u iskoriščavanju šuma, SI. 5. Olovna ploča ispred prednjegdijela traktora (Foto Krivec) SI. 6. Olovni obruč u zadnjim kotačima traktora (Foto Faganel) 92 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 11 <-- 11 --> PDF |
odnosno vuči po šumskim vlakama bez gusjeničastih lanaca na zadnjim točkovima. Svaki traktor točkaš, kojega želimo upotrebiti u vuču stabala, mora biti opremljen takvim lancima, ako želimo optimalni uspjeh i kontinuirani rad bez zastoja. Možemo reći, da su ti lanci dovoljni za pretežni dio vlaka i uvjeta kod rada u planinskim predjelima. Cak i mali račun nam govori, da nam se to isplati n. pr. Jedan par zadnjih guma može da traje oko 3—4 mjeseca ili cea 500—600 radnih sati stroja. (Rekli smo, da " SI. 7. Gusjeničasti lanac sa plitkim jednako visokim rubovima (Foto Krivec) SI. 8. Gusjeničast lanac kod kojega je jedan rub duži i valovitog oblika (Foto Krivec) je vijek trajanja guma malen, uslijed velikog trošenja i oštećivanja na teškim vlakama.) To znači, da trebamo najmanje 3 para zadnjih guma za jednu godinu dana. Jedan par zadnjih guma stoji oko 120.000.— dinara, a tri para 360.000.— din. Jedan par gusjeničastih lanaca također stoji oko 120.000.— din, a traje oko 1500—1700 radnih sati stroja ili jednu godinu dana. U koliko smo imali cijelu godinu te lance na gumama, te se gume malo troše, možda više zamaraju. Možemo reći (naša praksa od 2 godine sa prosječno osam traktora), da je rezultat slijedeći: Traktor sa gumama godišnje: 3 para ä 120.000.— skupa 360,000.— din Traktor sa gusjeničastim lancima: 1 par lanaca ... . 120.000.— din Traktorske zadnje gume, na kojima smo upotrebljavali lance: 1 par guma a 120.000.— din . 120.000.— din Skupa: 240.000.—^din Razlika: 120.000.— din |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Možemo tvrditi, da samo na gumama prištedimo godišnje 120.000.— din za jedan traktor. Traktor opremljen sa gusjeničastim lancima prazan savladava strminu i do 35%. Praktično kod nas nemamo strmijih vlaka. 2) Katkada dolazimo u situaciju, da čak ni tako opremljen traktor ne može uspješno obavljati sve poslove. Obično se to dešava zimi po dubokom snijegu. U tom slučaju moramo upotrebiti »polugusjenice« sa sistemom napinjanja. Takvim polugusjenicama možemo raditi po snijegu visokom 50 cm. (SI. 9 i 10). Autor knjige »Timber Transport« . . . kaže, da traktor može sa gusjenicama uspješno voziti po zbitom snijegu, koji je dva metra debeo. Ako upotrebljavamo traktor za pluženje snijega, onda mora imati polugusjenice. U predjelima sa malom nosivošću terena, kao što su močvarni tereni, zatim mekani tereni sa malom nosivošću — posebno ako je tlo mokro itd., dolazi u obzir polugusjenica. (Gusjeničasti lanci su zapravo skraćene polugusjenice bez sistema za napinjanje, postavljeni samo na zadnje točkove.) Polugusjenice imaju tu prednost, da svojom velikom površinom, s kojom se naslanjaju na tla, nose traktor na površini mekih terena i da se velikom površinom hvataju na tla. U svijetu postoje i tako zvane V* gusjenice (Three-Quarter Tracks) i cijele gusjenice (Full Tracks), koje hvataju prednje i zadnje točkove. Takvim gusjenicama opremljen traktor nije više točkaš u pravom smislu riječi, a nije ni gusjeničar. Zadržao je prednosti točkaša, te sa gusjenicama preuzeo koristi od gusjeničara. Sa polugusjenicama može prazan traktor savladati strminu do 45% ili na takvoj strmini voziti tovar nizbrdo. SI. 9. Polugusjenice i tovar u obliku »konvoja« (Foto Faganel) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Vezanje trupaca za traktor Traktori tipa Ferguson imaju i tu prednost, da su opremljeni vrlo dobro konstruiranom hidrauličnom dizalicom, koja je na dohvatu ruke traktorista. Traktorist sa sjedišta može da vrši sve operacije rada sa hidraulikom. Ima vrlo dobar pregled naprijed nad traktorom i nazad nad priključnicima ili tovarom. Kod n. pr. Unimoga i Caterpillara to nije slučaj. Za vezivanje smo trupaca ovu prednost iskoristili tako, da smo dodali okruglu čeličnu polugu, nešto odmaknutu od traktora, koja je pričvršćena na ručicama hidraulične dizalice. (SI. 11). Čelična poluga je zapravo noseća poluga na koju je tovar obješen. Poluga je uvijek nešto kraća od naj- Sl. 11. Okrugla čelična poluga na ruči- Sl. 10. Polugusjenice i vuča niz brdo čama hidraulike spuštena na tlo (Foto Krivec) (Foto Faganel) manje širine traktora. Obično je duga 1,30 m. Maksimalni razmak od tla je oko 80 cm. (SI. 12 i 13). Možemo je pokretanjem hidraulike pomaći na svaku visinu do maksimalne. Na taj način možemo prikopčani teret sa prednjim dijelom dignuti različito visoko, što zavisi od vrste i strmine vlake, koeficijenta trenja, procenta trošenja zadnjeg dijela trupaca koji se vuku po zemlji, kvalitete i vrste trupaca itd. Kad dignemo tovar na željenu visinu, zakvačimo željeznu polugu klinom i isključimo hidrauliku ili aretiramo polugu, što znači, da hidraulična dizalica radi samo kada diže i spušta teret. Time produžujemo njen vijek trajanja. Za svaki traktor upotrebljavamo više komada lanaca (5—6), koji mogu biti dvokraki i trokraki, te su dugi oko jedan metar i imaju na krajevima jake ukrivljene čelične klinove. Trokraki lanci vrlo su slični onima, koje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 14 <-- 14 --> PDF |
imaju »kirijaši« kod »šlajsanja«. Prikopčavanje trupaca sa lancima vrši se na više načina: I. Dvokrakim lancima: a) Hidrauličnu dizalicu spustimo do tla. (SI. 11). U čelo trupca zabijemo klin, ovijemo dva tri puta lanac oko poluge i drugi kraj klina zabijemo na gornji dio trupca. (SI. 13). Tako povežemo sve trupce jedne zaprege, dignemo sa hidraulikom breme do visine koju želimo i traktor je spreman za vuču. To je najbolji način privezivanja trupaca za traktor. Trupac je čvrsto vezan u dvije točke u vertikalnom presjeku i ima traktor kod izvlačenja veliku mogućnost zavijanja lijevo-desno, a da ga tovar pri tome ne sprečava. Za vrijeme vožnje trupac može da »radi«, da se miče gore dolje, što je normalna pojava na našim valovitim vlakama. U tom slučaju se jedan kraj lanca odvija a drugi zavija, ali oba ravnomjerno drže trupac. Taj način zabijanja upotrebit ćemo na vrlo slabim, valovitim te krivudavim vlakama. b) Da lancem vežemo tovar tako, da kline ne zabijamo u čelo, nego oba klina zabijemo na gornjoj polovici do trećine opsega trupca. Taj način upotrebljavamo, kad imamo vrijedne Sortimente, te ih želimo očuvati od raspucavanja čela trupca, (kod bukovine). (SI. 14). II. Trokrakim lancima: Tim lancima vežemo trupce tako, da kraći dio lanca zabijemo u čelo trupca, a dva duža kraka prebacimo preko poluge j zabijemo u gornju trećinu do polovine opsega trupca. Na taj način vežemo teške Sortimente, obično tada, kada vežemo samo jedan ili dva komada. Takve lance možemo također upotrebljavati i onda kada napravimo dva reda trupaca jedan za drugim, što je posebno slučaj kod bukovine i ostalih kraćih komada. Tako dobijemo tzv. »konvoj«. (SI. 9). Vješanje trupaca na sva tri načina na čeličnu polugu imaju tu prednost, da se za vrijeme vožnje ne može oštetiti traktor ni ljudi, bilo da vučemo tovar uzbrdo ili nizbrdo. Tako ne dolazi do oštećenja ili smetnji kod vožnje na zavojima. Na čeličnu polugu možemo objesiti proizvoljan broj trupaca. Obično vješamo 2—4 komada, odnosno 2—3 m3. Ako vučemo nizbrdo onda zabijemo trupce u dva ili više redova (dobivamo konvoj); obično to radimo zimi u snijegu. Skupni tovar doseže tako i do 4—6 m3. Traktori Fergusoni se dobro dopunjavaju u iskorištavanju šuma sa ostalom mehanizacijom. Pritezanje pojedinih komada od panja do vlake vršimo animalnom radnom snagom ili različitim vitlima. Za Ferguson je potpuno svejedno na kojem se dijelu vlake nalaze sortimenti, što znači, da Fergusoni pobiraju trupce na cijeloj dužini vlake. Tako opremljeni traktori Fergusoni mogu vući Sortimente u svakom ljetnom času, po skoro svim terenima. Imali smo čak primjer, da smo morali vršiti vuču po potoku, a i tu je traktor uspješno obavio posao. Za planinske predjele je priličan problem gradnja vlake ili proširenje postojećih vlaka. Traktor Ferguson sa gusjenicama je širok (vanjska širina-kabarit) 1.80 m i više, a to znači, da vlake moraju biti široke skoro |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 15 <-- 15 --> PDF |
2 m. Problem preširokih traktora smo postavili predstavnicima industrije i mislimo, da će se i to uskoro uspješno riješiti. ^Vlačenje tanke oble građe (rudničko drvo itd.) te "prostornog drveta riješili smo na taj način da smo izgradili primjerne sanjke, na koje se može natovariti 3—4 prm drva. Sanjke su napravljene za ljetnu vuču a mogu se upotrebiti i zimi. SI. 12. Nosiva čelična poluga za prikop- SI. 13. Poluga i najpogodniji način čavanje trupaca dignuta 80 cm od tla vezanja trupaca (Foto Faganel) (Foto Faganel) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Pitanje ekonomičnosti rada sa Fergusonima Dosada smo pokušali odgovoriti na pitanje da li je moguće upotrebiti traktore Fergusone u iskorištavanju šuma. Zaključili smo, da je predhodno potrebno traktor adaptirati i pripraviti za rad u šumi. Sada nas . zanimaju troškovi za prevoz 1 m3 trupaca; koliko sati može čovjek, a koliko traktor raditi ljeti; koliko je efektivnih sati u jednom danu i jednom ljetu? Također nas zanima vijek trajanja traktora u šumarstvu, odnosno u iskorištavanju šuma? Svakako su uslovi u šumarstvu teži, te će vijek trajanja traktora u šumarstvu biti kraći od onog u poljoprivredi. Pitamo se, na koliko godina ćemo razdijeliti amortizaciju (koliko godina će trajati traktor), ili još bolje koliko će skupnih efektivnih radnih sati napraviti traktor u svojem vijeku trajanja? Na ta pitanja ne možemo zasada odgovoriti. Zanima nas učinak stroja u radnom danu. Ako poznamo vrijednost jednog radnog sata i učinak stroja, možemo jednostavno izračunati troškove vlačenja za 1 m3 po formuli vrijednost radnih sati 1 m3 = učinak stroja u tim satima Učinak traktora je ovisan o nekoliko momenata. U jednom radnom satu je veći, čim je viši procenat efektivnog rada traktora. Efektivni rad traktora je ovisan o organizaciji rada. Kod iste organizacije rada bit će efektivni rad traktora različit na različito dugim i teškim vlakama. Mi želimo traktor u svim primjerima što efektivni je iskoristiti, što znači, da ćemo morati mijenjati organizaciju rada, te je prilagoditi tako, da je traktor uvijek visoko efektivan. Tek tada će biti troškovi za vuču jednog kubika najmanji. Samo onda, kada budemo odgovorili na postavljene zadatke, moći ćemo točnije odgovoriti, koliki su troškovi po 1 m3. Zato ćemo to pitanje drugom zgodom obraditi. Pitanje traktorista u šumarstvu Pitanje uzgoja kadrova za rad sa traktorima je teži, nego što nam se čini na prvi pogled. Vuča trupaca po vlakama, osobito u predjelima, gdje su ponekad vlake strme i do 40—45% nije jednostavno. Trebamo specijalnog šumskog traktoristu, koji uglavnom radi u šumi, odnosno izvlači po šumskim vlakama i tek tu i tamo vozi po kamionskim cestama. Zato opći »traktorist« (za poljoprivredne poslove), kod rada sa traktorima u šumi nije dovoljan. Veoma ćemo pogriješiti ako traktorista iz poljoprivrede zaposlimo na vuči drveta po šumskim vlakama. Uspjeh će biti negativan. Još veću pogrešku ćemo napraviti, ako zaposlimo na traktoru šofera kamiona. Kod izbora ljudi za traktoriste moramo paziti da su to ljudi koji od mladosti žive i rade u šumi. Najbolji su stalni šumski radnici stari oko 25—30 godina. Takvi ljudi školani za traktoriste, napreduju u svojem stručnom osposobljavanju, te će biti i oni zadovoljni. Ali i kod najboljega izbora ljudi, moći ćemo poslije nekog vremena konstatirati, da je tek oko 50—60% traktorista sposobnih za te poslove. Ostali, iako možda imaju volju, nemaju pravog osjećaja i smisla za taj radmoraju ići na druge poslove. 9 a |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Rezime dobrih strana Fergusona 1. Traktor je domaće izrade, rezervni dijelovi se dobiju u dovoljnoj mjeri, a imamo i primjernu mrežu servisnih radionica. 2. Potrebno je vrlo malo pomoćnih radnika, znatno manje nego kod strojeva, kod kojih se upotrebljava prikolica itd. 3. Teške trupce nije potrebno ručno dizati, jer to obavlja stroj sam. Radnici se manje umaraju. 4. Traktor gubi malo vremena kod premještanja iz jednog radilišta na drugo. 5. Možemo vući trupce duge 8 i više metara ako nam radiusi krivina to dozvoljavaju. 6. Prvi kraj trupca je uzdignut od tla te se čela trupaca ne oštećuju. Trupce nije potrebno zadjeljati — »šproncati«. 7. Traktor mnogo manje oštećuje vlaku, nego vučenje animalnom snagom. Slabe strane Fergusona 1. Ako upotrebljavamo traktor Ferguson bez gus^eničastih lanaca ili polugusjenica, onda je trošenje guma vrlo veliko. 2. Vezanje tovara za traktor lancima, na taj način, da zabijamo klinove u trupce nije najbolje; posebno je to neugodno za vrijedne Sortimente bukve i ostalih lišćara. 3. Traktor sa opisanim tipom gusjenica je širok 1.80 m i više, dočim ta širina nebi smjesa biti veća od 1.50—1.60 metara. Svojemu saradniku šumarskom tehničaru Alojzu Faganelu se toplo zahvaljujem za uspješnu saradnju. LITERATURA: Benić R.: Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine u ljetnoj sječi. Šum. list 11/12, 1955. Samset I.: Timber Transport with Horse and Traktors on compact Snowroads, Vollebekk, 1956. Kantola M.: The loding of coniferous sowlogs on Trucks. Klemenčić I.: Ekonomika komunikacija, Šumar. Enciklopedija I. Turk Z.: Sankalne plošče za izvlačanje lesa, Gozd. Vesnik 7/8 1959. Ugrenović A.: Iznošenje, Šumar. Enciklopedija I. Huggard and Oven: Forest Machinery 1959. Harvey N.: Farm work study 1958. »FERGUSON« TRACTORS IN LOGGING SUMMARY The author discusses the rather primitive way in which logging operations in the forests of this country are performed. He is of the opinion that it is high time to abandon the obsolete procedures and to adopt more up-to-date working methods, i. e. to introduce mechanization into all phases of logging operations. It is maintained that the only problem solved in a successful manner is the land transport by lorries and forest railways. This third phase of logging is 80°/o mechanized. The first phase -*~ felling and primary conversion — is only in the first steps of mechanization, because only sawing is mechanized to a certain extent. Skidding and hauling of logs — the second phase — is the least mechanized. In order to mechanize also this phase, the author recommends the use of the time-honoured »Ferguson« — tractor, although he touches upon its imperfections. |