DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Brau n je mišljenja, da je zabrana uvoza opravdana, kada treba spriječiti prenošenje uzročnika bolesti preko veLkih udaljenosti ili preko drugih prirodnih zapreka. Da li i u kojem slučaju to treba učiniti može se odlučivati samo na temelju najnaučnijeg ispitivanja svih bioloških i gospodarskih gledišta. Daljnja je metoda sprečavanja introdukcije štetnika, da se uvoz biljaka i njezinih dijelova dozvoljava ali uz uvjet, da svaka pošiljka bude popraćena svje dodžbom o porijeklu i zdravstvenom stanju bilja ka. Iskustvo je pokazalo, da se u mnogo slučajeva u pošiljkama opskrbljenim ovakovim svjedodžbama ipak pronašli uzročnici zaraze, te da ovakove svjedodžbe pružaju slabu garanciju sigurnosti od introdukcije štetnika. One više koriste izvoznim nego uvoznim zemljama. Stoga neke zemlje prije nego što dozvole prelaz pošiljaka preko svojih granica, preispituju podatke tih popratnih svjedodžaba. Ali, ako se radi o zarazi virusnim bolestima, one se redovno ni na taj način ne mogu otkriti. Zato kod primjene uvjetovanog uvoza nisu dovoljne svjedodžbe i kontrola njihove ispravnosti na granicama, već se i u unutrašnjosti zemlje, odnosno područja u koje se uvozi biljni materijal, moraju provesti određeni postupci. Uvezene se biljke uzgajaju više godina u karanteni pod strogom kontrolom. Sve gospodarski napredne države imaju na čitavom svo m području dobro organizovanu službu zaštite bilja. To se pokazalo korisnim ne samo za uvozne već i za izvozne zemlje. Prve su bile SAD, koje su god. 1912. donijele Zakon o zaštiti bilja . Taj zakon dozvoljava uvoz živih biljaka samo u slučaju, da je pošiljka popraćena svjedodžbom njihovog zdravstvenog stanja, koju izdaju državni stručniaci za zaštitu bilja one zemlje, koja te biljke izvozi. Po čl. 2 internacionalne konvencije o Zaštiti bilja (1950) svaka zemlja, koja toj konvenciji pristupa mora da ima službeno organizovanu Zaštitu bilja. Svakako je razborita i plemenita dužnost svih zemalja, da se ne samo osiguraju od introdukcije štetnika, već i da spriječe izvoz sa svog područja svakog vjerojatno bolesnog materijala, koji bi mogao drugu zemlju ugroziti. To se može provesti samo uz uvjet, da svaka zemlja ima na mjestu proizvodnje biljaka za vrijeme vegetacije dobro organizovanu opažačku službu. Zdravstvena kontrola bilja kod uvoza, izvoza i prevoza kontroliše se u nas na temelju Osnovnog zakona i zaštiti bilja od bolesti i štetočin a izdanog god. 1954. Tim su zakonom obuhvaćene poljoprivredne i šumske biljke. Po čl. 20 tog zakona biljke, koje se uvozi moraju biti snabdjevene potvrdom o zdravstvenom stanju izdanom od nadležnog organa u zemlji izvoznici. Osim toga sve pošiljke i ambalaže moraju biti obavezno pregledane na pograničnim mjestima i željezničkim stanicama, kao i na pograničnim pomorskim i riječnim pristaništima a poštanske i avionske pošiljke prilikom carinjenja. Uvoz se dozvoljava samo preko onih luka, aerodroma i graničnih mjesta u kojima postoji služba za zaštitu bilja. Prema Pravilniku o zdravstvenoj kontroli bilja pri uvozu, prevozu i izvozu od god. 1955. zabranjen je uvoz živih biljaka i njihovih dijelova iz familija: Almaceae i Castaneae, te iz rodova Abies, Picea, Pi- nus, Pseudotsuga, Tsuga i Populus, kao i uvoz neoljuštenog četinarskog drveta. Savezna uprava za zaštitu bilja izdala je spisak karantenskih bolesti i štetnika u pojedinim zemljama. Ta je uprava također god. 1955. izdala i »Priručnik za pregled pošiljaka bilja na karantenske bo- sane ove karantenske biljne bolesti od kolesti i štetočine«. Tu su navedene i opijih prijeti introdukcija u naše šume: M a s t i 1 j a v a (tintana) bolest ke sten a (Phytophtora cambivora Peiri), Ra k topol e — Dothichiza popidea, Sacc. et Briard Sin. Chondrophea populea Sacc, Cenangium populneum Rehm., Rak kestenove kore Endothia parasitica Murr., Crvenilo borovih Cetina Lo phodermium pinastri (Schrad) Chev., Osip duglazije — Rhabdocline pseudotsugae Syd., Crni osip duglazije Adelopus Gäumanni R., Uvenuće hrasta Chalara quer cina Herry, Erwinia nimipressularis (Carter) jedna vrst gljivičnog oboljenja brijesta i Nekroza floema brijesta Phlo em necrosis. Od štetnih šumskih insekata navedeni su tu mali borov svrdlaš — pipa — Pissodes notatus Fabr. i d u d o v a c Hyphantria cunea. Taj je popis biljnih bolesti i insekata od kojih prijeti opasnost introdukcije u naše šume svakako manjkav i ne odgovera današnjem stanju pa ga treba upotpuniti 131 |