DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 48 <-- 48 --> PDF |
nosno omogućuje, da se unesena epidemija suzbije ili iskorijeni. Svakako, da se tu uzima u obzir i gospodarski momenat. Stavljaju se u odnos troškovi provedbe karantenskih mjera prema štetama, koje bi uslijed epidemije nastale, da se karantena nije provela. K arantena će biti od koristi, ako bude osnovana na naučnim i zdravim biološkim temeljima. Principi karantenske organizacije opširno su raspravljeni u VI sveska djela Soraue r P.: Pflanzenschutz - Berlin Hamburg 1952. Oni su tu studiozno izneseni, pa su poslužili i za ovaj članak, kao i podaci, koje su nam pružili prof, dr 2. Kovačević, prof, dr J. Kišpatić te ing. B. Britvec. Dobro nam mora biti poznata biologija štetnika od kojih prijeti introdukcija, te njihova geografska rasprostranjenost. Svaka zemlja treba da ima točan pregled rasprostranjenosti svih bolesti i štetnika na svom području o čem treba da upozna i druge zemlje. Neki štetnik u svom domaćem području čini vrlo male štete, ali kada dospije u drugo područje postaje opasan i obratno. Tu često ima klima veliku ulogu, ali su od velikog utjecaja i paraziti štetnika, kao i njegovi domaćini, koje također treba dobro poznavati. Stoga je vrlo važno proučiti uvjete razvoja štetnika u starom području, kao i u onom kojega treba zaštititi. Unošenjem ili dolaskom štetnika mogu nastati najraznoličniji poremećaji biološke ravnoteže nekog kraja. Veliku nam korist može dati izrada pouzdanog postupka pomoću kojeg bi mogli predskazati, dali će introdukcija određenog štetnika i njegovo udomaćenje u novom području izazvati velike štete u šumskim sastojinama i kulturama. Za uspjeh karantenskih mjera osobito je važan način njihova provođenja. Nakon ispitivanja svih bioloških i gospodarskih momenata, te donošenja odluke o uvođenju karantene za pojedinu vrstu štetnika, treba da nam bude jasno u kojoj se formi mora zasnovana karantena provesti. Tu se mogu pojaviti dvije vrste zadataka: ili treba spriječiti unošenje epidemije, odnosno ako je već unesena ograničiti njeno širenje ili treba tek unešenu epidemiju suzbiti, odnosno iskorijeniti. Prema tome karantena može biti obzirom na neku zemlju ili područje — vanjskog ili unutrašnjeg karaktera. Prema pojavi i lokalitetu štetnika od kojega pri jeti introdukcija organizuje se vanjska unutarnja karantena. Rasprostranjivanje štetnika moguće je .tek, kada se on udomaći i prilagodi prilikama novog područja. Već udomaćenog štetnika treba u njegovim žarištima što prije suzbiti i iskorijeniti. Za uspjeh takove akcije odlučna je dobro i stručno organizirana opažačka služba, koja će stalno i što točnije pratiti kretanje i širenje štetnika. Karantena će se drugačije organizova ti u području, koje neposredno graniči sa područjem u kojem se štetnik proširio a drugačije u području, koje je od njega odijeljeno širokim vodama, visokim brd skim lancima ili drugim velikim zapre kama. Zaštita granica neke zemlje od introdukcije štetnika često se provodi bazuvjetnom i potpunom zabranom uvoza biljaka ili dijelova biljaka, koje bi mogle biti zaražene štetnicima, kao i zabranom uvoza svih predmeta i stvari, koje dolaze s njima u vezu i doticaj. U tom će se slučaju introdukcija štetnika moći spriječiti tek onda, ako svi načini unošenja budu onemogućeni. Treba spriječiti uvoz ne samo biljaka, glavnih domaćina štetnika, već i uvoz drugih biljaka i njihovih dijelova koje, prema iskustvu taj štetnik napada. Lista takovih predmeta je opsežna, pa ovaj način karantene zahtijeva dobre i za determiniranje specijalizirane stručnjake. Upravo zbog velike količine predmeta, koji bi mogli biti zaraženi nije -po ovom sistemu potpuno onemogućena introdukcija štetnika. Ipak radi velike mogućnosti introdukcije, koja bi nastala, da nema zabrane uvoza biljaka i njihovih dijelova ona nam često preostaje kao jedino rješenje. Soraue r je još 1898 objašnjavao, da se zabrana uvoza biljaka sa fitopatolcškog stanovišta može samo u rjeđim slučajevima dozvoliti a i to samo kao pokus, jer u praksi korist nije dokazana. Ona samo pod određenim i osobitim okolnostima može da bude uspješna. Tüboef je god. 1928 tražio, da se u Njemačku zabrani uvoz svih biljaka korjenjaka, da bi se na taj način uklonila opasnost uvoza uzročnika bolesti na korjenjacima u busenju ili ambalaži. Re h pak tvrdi, da se unošenje štetnika u susjedne zemlje i njegovo udomaćivanje ne može ni najstrožim mjerama zabrane uvoza dugo sprečavati. Takva zabrana uvoza može imati samo tu svrhu, da se introdukcija štetnika zategne tako, da ostane dovoljno vremena za organizovanje njegovog suzbijanja. |