DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Iz gornje se tabele vidi, da je učešće broja stabala u prva 2 debljinska razreda 95´"/o, a drvne mase 74l0/o. To znači da ova sastojina nema pre- borne strukture i ako se s njom namjerava gospodariti na preboran način. Ona se ovdje približava mlađoj do srednjedobnoj — jednođobnoj sastojini. Prema tome u ovakovim sastojinama nije nikako bilo umjesno klupirati sva stabla od 10 cm prsnog promjera pa na više. Ako se već pristupa punoj klupaži sastojina u svrhu uređivanja šuma — onda se taksaciona granica povisi na po prilici 17 ili nešto više cm prsnog promjera. 3. Na procjeni drvnih masa punom klupažom u 1960. god. radila su 4 šumarska tehničara i 4 lugara. Lugari su u glavnom vršili klupiranje mjesto radnika. Ovaj rad trajao je oko 30 dana. Utrošeno je samo za terenski rad oko 300.000 dinara — kada se uzmu u obzir plate sa doprinosima i putni računi. To znači da su ti troškovi iznosili 2.257 din. po 1 ha. Međutim rad na procjeni šume ovoga istoga odjela pomoću 49/o primjernih pruga — vršio je jedan šumar, tehničar sa 5 radnika svega 2 dana. Ukupni troškovi ove procjene iznosili su svega 10.000 dinara ili 75 din. po 1 ha. Prema tome odnos utrošenog vremena i novca za ove dvije procjene odnose se kao 1 : 30 na štetu procjene totalnom klupažom stabala. Ova bi se razlika nešto malo smanjila, da su u 1960. god. klupirali radnici umjesto lugara, ali bi još uvijek bila vrlo velika. Kancelarijski radovi na obračunu klupirane drvne mase i ostalih taksacijskih elemenata na ova dva načina također se znatno razlikuju. Oni se odnose kao 1 : 15 do 1 : 20 — opet na štetu totalne klupaže. Iz ovoga primjera je jasno vidljivo, da su rezultati dobiveni kod procjene drvne mase šuma u svrhu uređivanja pomoću primjernih pruga i totalne klupaže — praktično isti, a odnos utrošenog vremena i novca je neuporedivo veći kod procjene totalnom klupažom. Ovo je naročito slučaj kada se procjenjuju veće površine šuma (1 gospodarska jedinica ili slično). Ovaj omjer to jasno pokazuje. Iz toga rezultira jasan zaključak, da se kod uređivanja šuma na većim površinama ekonomski i stručno može opravdati samo primjena primjernih površina, a naročito pruga, a da se primjena totalne klupaže može uzeti samo iznimno u ranije navedenim specifičnim slučajevima. Pored toga u prilikama kao što su u B. i H. — primjerne pruge kod procjene šuma daju još i druge koristi kao što su izlučivanje odsjeka i kontrola površine odjela — što totalna klupaža ne može dati. Ing. N. Eić . SPREČAVANJE UNOŠENJA I SIRENJA NOVIH ŠTETNIKA PO NAŠIM ŠUMAMA Šumsko drveće kao i njegove sastojine žive i rastu u zajednici sa čitavim nizom biljnih i životinjskih organizama. Neki od tih organizama postaju opasni štetnici i razarači šumske cenoze i drvne materije tek kad nastupe određene prilike, koje pogoduju njihovom razvoju. Oni su stalni poznati nam članovi šumske cenoze, sa kojima se svako šumsko gospodarstvo bori preventivnim a prema potrebi i represivnim mjerama. Međutim se povremeno i često nenadano pojavljuju u sastojinama, dosad nepoznati novi štetnici, koji nisu bili članovi njihove cenoze. Oni se u njima udomaćuju, te u određenim uvjetima postaju vrlo opasni, i nanose velike štete, kada njihovi napadaji poprime karakter epidemije ili epizootije. Borba protiv tih štetnika naročito je otežana, jer šumska gospodarstva često nisu dovoljno spremna za brze obrambene akcije. U tim se slučajevima redovno radi o štetnim organizmima, koji su u šumske sastojine na bilo koji način introduciran i iz nekog bližeg područja ili pak iz neke daleke zemlje. Stetnike introducira vjetar, voda i čovjek. Opasnost introdukcije porasla je razvojem i ubrzanjem prometnih sredstava. Introducirane štetne gljive i insekti u povoljnim se prilikama često brzo u sastojinama udomaće, pa nastaju velike poteškoće, da se spriječi njihovo daljnje rasprostranjivanje i štete, koje su redovn o u prvo vrijeme veće nego što ih one čine u području iz kojeg su došle. Kada se već jednom udomaće i rasprostranu, onda je borba protiv njih vrlo teška i dugotrajna, pa je mala nada, da će se takav introducirani štetnik ikad potpuno iskorijeniti. Stoga se u suvremenom šumskom gospodarstvu poduzimlju i ostvaruju n aročite mjere, kojima se nastoji spriječiti svaka introdukcija štetnih biljnih i životinjskih organizama. Jedan od najefikasnijih načina kojemu je svrha zapriječiti ulaz opasnih štetnika u neku zemlju je organizovanje karantene. Ukoliko ipak dođe do introdukcije štetnih biljnih i životinjskih organizama, dobro organizirana karatena treba da olakšava, od^ 129 |