DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 44 <-- 44 --> PDF |
dakle sposobno da jače reflektira sunčašumljavanja izvršenog uglavnom u gnine zrake nego zagasito, i tamnije lišće čejezda i s jačim zastorom obrađene povrsmine. šine kamenom. Sušenja nije bilo ni´ kod Cistus sp. reagiraju na sušu kao i na alepskog bora ni kod čempresa ni kod zimu (lit. 2.) tj. lišće se suši i otpada, ali česmine. Nije bilo sušenja nj crnog bora, kada nastupe povoljniji uslovi odmah se koji je sađen iste zime na Pelješcu odi regenerira. nosno to je bilo neznatno, jer se tokom Suša nije imala negativnih posljedica ljeta od posađenih 60.000 biljaka posušilo ni na biljke tek izvršenog vještačkog po-svega oko 500 (u lipnju nije ih bilo ni 10). Tablica 1. Temperature i oborine u 1961. god. i prosjek u Splitu Mje sec I II III IV V VI VII Vili IX X U prosječne 7,00 7,80 10,50 14,20 18,50 22,50 25,60 24.80 20,90 16,80 +J 1961. 7,96 9,90 12,80 16,68 17,61 23,00 24,90 25,62 23,20 18,08 prosječne 80,0 46,0 82,0 77,0 65,0 54,0 31,0 41,0 75,0 113,0 B 1961. 57,3 17,3 11,9 80,4 66,4 67,4 28,5 7,9 0,2 116,8 T3 i 21,4 16.5 8,2 — 13,3 60,0 6,6 — 0,2 49,0 0) l i 19,9 0.8 1.9 31,4 21,0 7,4 0,1 7,9 — 39.0 .6 n i 16,0 — 1,8 36,7 14,5 — 21,8 — — 36,9 "u ´SS L dan 25. 2. 2. — — 8. 21. 17. 9. — o s e "C 10,5 7.0 7,0 — — 19.9 13,4 7,9 0,2 — Tablica 2. Oborine 1961. god. u Kuni i prosjeci za Dubrovnik i Split Iznos oborina u mm Mjesec II III IV V VI VII Vili IX X C I 49,9 16.2 138,1 KS II 31,0 75.9 TJ 3 III 33,7 mjesečno 178,5 27,0 27,4 146,8 62,7 80,6 49,9 Split 80,0 64,0 82,0 77,0 65,0 54,0 31,0 41,0 75,0 o H Dubrovnik 158,0 121,0 118,0 114,0 64,0 69,0 41,0 46,0 105.0 LITERATURA 1. Lj. M. D j uri ć : Klimatologija, Beograd 1949.. 2. Jedlowski — Piškorić : Posljedice hladnog perioda zime 1955./56. godine na dendrofloru u Splitu i okolici. Šumarski list br. 11—121957. 3. A. K a u d e i- s ; Šumarska bibliografija, Zagreb 1947. i 1958. 4. O. Piškorić : Prvi prilog o regeneraciji makije pođmladnom sječom, Split 1959., rukopis. Ing. O. Piškorić EKONOMSKE PREDNOSTI PRIMJERNIH za te svrhe iskoriste primjerne površine, a naročito primjerne pruge. PRUGA NAD PUNOM KLUPAZOM Primjena totalne klupaže u svrhu ure I Uvod đivanja šuma — može se opravdati samo U stručnoj literaturi izašla su dosada u iznimnim slučajevima kao što su za: razna mišljenja da li se i kada treba prisastojine male površine (ispod 5 ha), mjenjivati totalna klupaža svih stabala izsastojine vrlo rijetkog obrasta, nad taksacione granice u svrhu izrade ure-sastojine osobite vrijednosti i đajnih elaborata. u naučne svrhe. Većina zastupa mišljenje, da je posve U svim ostalim slučajevima ekonomski dovoljno, a i ekonomski opravdano, da se je opravdana upotreba primjernih površi 126 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 45 <-- 45 --> PDF |
na i to pruga ili krugova, a mnogo rjeđe primjernih ploha. Svrsishcdnost upotrebe primjernih p:uga — detaljno je prikazao pored ostalih i ing. S. Bojanin (u Šum. Listu br. 7—8 iz 1955. god.) svojim člankom: »Tačnost određivanja drvnih masa sastojina polaganjem primjernih pruga«. U prošloj godini izvršena je u Vran Planini (Hercegovina) u odjelu 98 gospodarske jedinice: »Ljubuša — »Vran« — procjena drvne mase pomoću totalne klupaže svih stabala od 10 cm prsnog promjera pa na više sa namjerom da se dobiju tačniji podaci o drvnoj masi. U istom odjelu izvršila je taksacija 1957. godine procjenu drvne mase pomoću primjernih pruga, koje su obuhvatile 4B/o njegove površine. Upoređenjem dobivenih podataka u ove dvije razne procjene, dobiveni su gotovo isti rezultati, a troškovi procjene i utrošeno vrijeme za ovaj rad znatno se razlikuje na štetu procjene totalnom klupažom. Kako se ovakva mjerenja pomoću totalne klupaže kod nas rijetko rade za te svrhe, a pogotovu se rijetko upoređuju sa procjenom pomoću primjernih površina, jer je to vrlo skupo, to smo odlučili da rezultate tih mjerenja ovdje prikažemo. Na ovo nas je naročito ponukalo to, da je ovdje bila velika razlika u utrošenom vremenu i novčanim sredstvima pri ovakvojprocjeni — kako bi se u buduće dobro razmislilo prije nego se odluči na procjenu pomoću pune klupaže stabala. II Procjena odjela 98 g. j . »Ljubuša — Vran« 1. Prema procjenije vršila taksaciju uprimjernih pruga — lučena 3 odsjeka i tocionim podacima: ovoga odjela, kojeg 1957. godini pomoću u njemu su bila izsa slijedećim taksa- Nova procjena iz 1960. god. — obuhvatila je samo totalnu klupažu svih stabala iznad 10 cm debljine, a boniteti su ostali isti po uređajnom elaboratu iz 1957. god. Eroj stabala Drv. masa God. prirast Sječe se L > o o, Vrstadrveta ~ | c .,, Uku P ´ Po ha TT, Uku P ´ Po ha TT, UKU P 1°ha Ukup.^ - f°ha -g « S«S-S c cc m O ha o 00 kom. m" % jela III 375 9234 228 5,67 1417 35 15 98a 40,5 bukva smrča UIIV IV 37 38891 1215 22 30 0.54 0,81 Ukup. 18225 450 11340 280 283 7,02 1417 35 13 jela III 670 20640 258 5,65 4640 58 17 98b 80 smrča bukva III IV IV 24 640 151 8720 8 109 0,20 1,66 3040 38 35 Ukup. 67600 845 30000 375 600 7,51 7680 96 26 jela III 693 2444 188 3,05 390 30 16 98c 13 smrča bukva III IV IV 32216 117 2587 9 199 0,53 -2,02 1040 80 40 Ukup. 12223 941 5148 396 73 5,60 1430 110 28 jela III \ 614 32318 1 255ÜÖO i 5,74 6447 49 19 Prosječno 68 abc 133,5 šmrca bukva III IV IV i 1648 123 12522 94 1,44 4080 30 33 Ukup. 980S8 737 46488 349 957 7,18 10527 79 23 127 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Procj- po elaboratu iz 1957. g. Procjena 1960. g. Razlika u masi Br. stab. Masa Br. stab. Masa G. pr. (S c Vrsta drve ta rs as Po A li ro (0 as 3 god.prir.po ha Masa sa 3 godiš, priiastom po ha Ukup. * Ukup. X, O Ukup. *> Ukup. =! o > so ha 3 ° 0 0-, 0 o o 5 (X. 0H On 9 PH a. o ha kom. 98 jela smrča 61432318 255 1648 abc bukva 123 9412522 133,5 Ukup. 737 98058349 46488 Iz prednje tabele se vidi: a) Broj je stabala približno jednak u obje procjene. Nešto veći broj stabala po procjeni iz 1960. god. je posve razumljiv, jer su neka stabla, koja su 1957. god. bila ispod taksacijske granice — sada do 1960. god. urasla u I deblj. raz.; b) Drvna se masa po 1 ha razlikuje za svega 7 m3 ili za nepuna 2% — prema stanju u 1960. god. Naravno da se stanju mase u 1957. god. (349 m3) mora dodati iznos 3-godišnjeg prirasta (22 m3) i tek ta Deblj inski razred I. 10 — 20 cm II. 21 — 40 cm III. 41 — 60 cm IV. 61 —80 cm V. 81 cm i dalje UKUPNO Broj stabala Ukupno u */o 51.538 51 43.852 ^4 5382 279 pojed. 20 pojed. 101.071 100:i o 3 3 33 mmkom. m m % 5,74 17 272 85266 291 38903 + 19 1,44 5 99 15805 87 11616 —12 957 371 101071 50519 2% 7,18 22 75J 378 + 7 masa (371 m3 po ha) — upoređuje se sa masom iz 1960. god. (378 m3). c) Jedino se primjećuje nešto veća razlika u masi po vrsti drveća — vjerovatno zbog pogrešnog javljanja klupanata — ali ukupno za čitav odjel ona se vrlo dobro slaže. 2. Sada će se dati tabelarni pregled broja stabala i drvne mase po debljinskim razredima i to prema procjeni iz 1960. god. — dok je procentualno učešće tih elemenata po uređajnom elaboratu iz 1957. god. vrlo sličan, a u nekim debljinskim razredima posve identičan. DrvnaUkupno 5.852 31.307 11.774 2.140 176 50.519 masa u /<> 11 63 21 pojed. 100»/. |