DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 42 <-- 42 --> PDF |
RAZNE STRUČNE TEME I PRIKAZI POSLJEDICE SUŠNOG LJETA 1961. G. NA DENDROFLORI U SPLITU I OKOLICI Naša stručna štampa ima malo radova s fenološkim podacima, a osobito o utjecaju posebnih vremenskih prilika na pojedine vrste. Tako bar izlazi iz podataka »Šumarske bibliografije« (lit. 3.) kojoj, po mom mišljenju, ni s tog područja, nije izmakla registracija nijedne veće radnje ili obavijesti. Objavljivanja takvih opažanja potrebna su, kako bi se dobila što potpunija slika o biološkim i uzgojnim vrstama pojedinih vrsta i tako olakšao kako izbor kod sadnje tako i uzgojne mjere kasnije. S tog stajališta saopćavam i ove rezultate opažanja o utjecaju ljetnog sušnog perioda 1961. godine nekih vrsta u Splitu i okolici, odnosno njihovo reagiranje na pomanjkanje oborina. Ujedno, ukratko iznosim i o reagiranju biljaka posađenih u zimskom periodu u okviru praktičkih radova pošumljavanja učenika Šumarske kole za krš u toku tog sušnog perioda. Vremenske prilike u ljetu 1961. god. Za ocjenu vremenskih prilika donosim podatke o oborinama i o srednjim mjesečnim temperaturama Hidrometeorološkog opservatorija na Marjanu (nadm. visina 125,5 met.) i Ombrometrijske stanice u Kuni na Pelješcu (nadm. visina cea 400 met.)*. Ti su podaci, kao i prosječne vrijednosti izneseni u tab. 1. i 2. Prosječni podaci za Split predstavljaju 50-godišnji prosjek, a uzeti su iz knjige M. Durića (lit. 1.). Kako se iz podataka u tab. 1. i 2. vidi, u prvih devet mjeseci 1961. godine bilo je znatno manje oborina od prosječnih. U Splitu su te razlike iznosile: a) od I do VII mjeseca prosjek oborina iznosi 435 mm, a 1961. god. 329,2 mm ili 75,60/o prosječne količine; b) od I do VIII mjeseca prosjek oborina iznosi 476 mm, a 1961. god. 337,1 mm ili 70,6%; c) od I do IX mjeseca prosjek oborina iznosi 551 mm. a 1961. god. 337.3 mm ili samo 60,&>/o prosječnih vrijednosti. Manjak oborina osobito je izrazit u VITI mjesecu — svega cea 20a/o prosječnih količina *) Za ove podatke zahvaljujem drugovima ing. VI. Stipaničiću (za Split) i Kreši Pocrnji (za Kunu). za taj mjesec i u IX mjesecu, kada nije palo ni 1% prosjeka. VIII i IX mjesec 1961. god. bio je i na Pelješcu bez oborina, i to u punom smislu riječi, jer nije zabilježen ni mm kiše. Težište sušnog perioda u ljetu 1961. g. bilo je, dakle, u VIII i IX mjesecu, ali se posljedice na đrvolikoj vegetaciji opazilo tek polovicom IX mjeseca. Radi toga su i iznijeta opažanja vršena u drugoj polovici tog mjeseca odnosno konkretno 21. IX na Čiovu (istočni rt), 3. X u Kaočina gaju (na Kozjaku iznad Kaštel Sućurca (vidi si. u lit. pod 2), a u samom Splitu — na Marjanu 11. X. Opažanja su vršena u Splitu nekoliko dana iza jače kiše, jer je 5. X zabilježeno 24,4 mm oborina, prvih od 17. VIII. 7. XII opažanja su vršena i na jugozapadnoj strani Mosora na potezu Zrnovnica—Kučine. Posljedice sušnog perioda Lako uočljive posljedice sušnog perieda očitovale se samo na pojedinim vrstama. Alepski bor (Pinus halepensis Mili.): Na području Zrnovnica—Kučine zapaženo je sušenje pojedinih primjeraka jednogodišnjih biljaka, kao i starijih (visine oko 0,70 met.) prirodnog podmlatka. Od suše stradale su jedinke, koje su se razvijale na horizontalnoj ploči, a korijen im nije našao pukotinu kroz koju bi mogao prodrijeti u dublje slojeve ma i s minimalnim količinama zemlje sitnice. Međutim na sušni period reagirala su i starija stabla i to masovno. To se reagiranje očitovalo u boji iglica koja se od svježe iako svijetle zelene pretvorila u zelenu pepeljastog tona tj. boje i tona, koju iglice imaju tokom zime, izvan asimilacionog perioda. Nije bilo ni sušenja biljaka sađenih tokom zime 1960´61. godine na istočnom rtu Čiovu tj. sve one biljke koje su doživjele početak ljeta, a tih je bilo 72KVi> od ukupno posađenih, preživjele su i ljetni sušni period. Čempres (Cupressus sempervirens L.): Na istočnoj strani Marjana (u gornjem dijelu šetališta Vladimira Nazora) oko 1955. god. sađen je čempres, kojeg su stabla do 1961. god. postigla visinu od oko 4 met. Na jugoistočnoj strani uz »Judijski kamp« (b. židovsko groblje) posađeno je bilo također više komada čempresa. Stanište je stjenovito odnosno s malo pukotina u matičnom stijenju. Na čempresima kod židovskog groblja zapaženo je su |