DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 38 <-- 38 --> PDF |
SMANJIVANJE ŠTETA, KOJE NASTAJU BUŠENJEM STABALA PRESSLEROVIM SVRDLOM DUŠAN KLEPAC BUŠENJEM Presslerovim svrdlom ozljeđuju se stabla, pa od toga mogu nastati veće ili manje štete. Tim se problemom bavio u Njemačkoj W. Schöpfer te je na XIII Kongresu IUFRO u Beču god. 1961. objavio rezultate svojih istraživanja. Evo ih u kratkim crtama: Ako se rupice na stablu, izbušene svrdlom, odmah ne začepe, mogu štetne Basidiomycete iz porodice »Polyporaceae« inficirati kanal, gdje je sivrdlo ušlo u deblo. Ozljeđivanje stabla Presslerovim svrdlom uzrokuje katkad povećani prirast, tako da se na deblu, gdje je busenje izvršeno, mogu vidjeti nakon nekog vremena nabrekline. Stoga mjerenje prsnih promjera na takvim stablima nije više pouzdano. Štetno djelovanje bušenja Presslerovim svrdlom ispitivao´ je Schöpfer na smreki, jeli, bukvi, hrasrtu i grabu, tako da su rupice na stablu ostale 5—6 godina otvorene. Smreka. Pokusi su vršeni u odraslim smrekovim sastoj^nama različitjilh područja i staništa. Utvrđeno´ je, da je preko 80% rupica, izbušenih svrdlom, bilo inficirano micelijem crvene truleži. Prirodna obrana stabla, koja BC očituje kao curenje smole, nije bila dovoljna, da spriječi infekciju. Od 24 analizirana stabla mioelij gljive se raširio u 5—6 godina prosječno za 1,43 m iznad napadnutog mjesta i za 0,95 m ispod njega. Premda nije zapaženo da se drvo razara, ipak se vidjela promijenjena boja drva u okolini rupice. Ranjavanje, tj. bušenje stabla, prouzrokuje perturbaciju procesa rastenja u neposrednoj blizini rupice. Debljinski prirast, abnormalno velik, nastavlja Se još 5 godina nakon bušenja. Ako- su povrede vrlo jake, zamijećene su rane na stablu, duge 30 cm i 6—16 cm šiiroke. Mlada smrekova stabla su najjače deformirana. Jela. Ispitivanja su pokazala da se jela vlada kao i smreka.. Sva ispitana stabla bila su inficirana. Bukva. Ispitano je u svemu 17 stabala koja su bušena dijametralno. Svaka rupa od njih 34 služila je kao´ ulazna vrata za micelij bijele truleži. Tako je smanjena vrijednost najnižeg trupca. Vertikalno proširenje micelija bilo je jače nego horizontalno. Zbog bušenja i povrede kambija rad kambijalnog plašta je jako stimuliran pa se na deblu na izbušenome mjestu nakon 4—5 godina vide velike nabrekline. Hrast. Na 25 istraživanih stabala svaka je rupica imala znakove infekcije. Opažena je zona obojenog drva u dužini od 30 cm. Grab. Reagira kao i bukva. |