DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 32 <-- 32 --> PDF |
REZULTATI POKUSA TRETIRANJA TLA DEZINFEKCIONIM SREDSTVOM »VAPAM« U ŠUMSKOM RASADNIKU Ing. VELIMIR SEIWERTH i đr IVANKA M1LATOVIĆ U PROŠLOJ godini primili smo- novo sredstvo* za tretiranje tla »Vapam«, proizvod tvornice »Ćela« Z. Njemačka. Danas u vrijeme intenzivnog pošumljavanja ne možemo- zamisliti rasadničku proizvodnju bez tretiranja tla. U rasa-dničkoj proizvodnji predstavljaju ozbiljan problem bolesti, čiji se uzročnici nalaze u tlu. Te bolesti se javljaju već od samog početka klijanja sjemena šumskog drveća i dolaze pod imenom »padavice mladih klica«. Najčešći uzročnici polijegan- ja su gljive: Fusarium spp., Rhizoctonia solani, Phythium spp., Botrytis cinerea, Phytopthöra omnivora i neke druge. Da se oslobodimo šteta koje mogu biti katastrofalne uslijed napada tih uzročnika, potrebno je uz ostale mjere provesti i tretiranje tla. Iz rezultata koji su dobiveni u inozemstvu upotreboim Vapama za tretiranje tla, mogli srno zaključiti, da se radi o jednom vrlo interesatnom sredstvu, koje imade mnoge prednosti u usporedbi sa sredstvima koja se upotrebljavaju u širokoj praksi (sumporougljik, klo-rpikrin, formalin, vodena para, kipuća voda itd). Njegova primjena je vrlo lagana i može je provesti svaki praktičar sam. Nisu potrebni neki specijalni uređaji ili aparati (injektori itd.). Djelovanje Vapama je insekticidno, nematocidno, fungicidno i herbicidno. Ta njegova širina djelovanja imade osobito´ značenje, pošto istovremeno uništavamo insekte koji se nalaze u sloju tla kojeg tretiramo, većinu uzročnika gljivičnog oboljenja (padavicu klica) i korove koji niču kao- i njihovo- sjemenje. Po otrovnosti manje je otrovan od sumporougljika i klorpikrina Ipak prilikom tretiranja treba biti oprezan, jer sredstvo- nadražuje oči, kožu i sluznicu, radi čega je potrebno- uzeti prilikom tretiranja koja vršimo u slobodnoj prirodi gumene čizme i gumene rukavice a u staklenicima i masku sa filterom. Ukoliko se dogodi, da sredstvo dođe na ko-žiu, tada treba taj dio odmah dobro isprati vodom. Vapam je otopina Natrium-N~methyldithiocarbamata, dakle jedan karbamat sa velikom mogućnosti isparavanja. Kemijski je srodan sa fungicidima i herbicidima karbamatske grupe. Djelovanje Vapama nastupa po isparavanju u tlu. Do isparavanja dolazi obično jedan do dva dana iza tretiranja a često i kasnije. Isparavanje je ovisno o temperaturi. Dezinficirajuće djelovanje Vapama nastupa tek tada, kada se u sloju tla kojeg želimo dezinficirati nakupi plinoviti Vapam u dovoljnjoj koncentraciji. Tlo koje je tretirano Vapamom može se upotrebiti za sjetvu odnosno sadnju tek onda, kada se plinoviti Vapam potpuno izgubi iz tla, tj. nakon potpunog isparavanja u atmosferu. Vapam se može upotrebiti za tretiranje tla u klijalištima, staklenicima kao i površina u slobodnoj prirodi (npr. gredica u rasadniku). U svim navedenim slučajevima dovoljne su količine od 100 ccm Vapama na 1 m2 tla pa da unište sve parazite u tlu. Na mjestima gdje se javljaju nematode na korijenu treba upotrebiti 150 com Vapama na 1 m- tla. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Vapam se može upotrebiti na različite načine: 1. Određena količina Vapama (10O ccm ili 150 ccm na 1 ni2 tla) dobro se pomiješa sa 2 litre vode po 1 m2 tla i vrtljarslkom kantom se zalije predviđena površina koju žeBmo tretirati. Tretiranje treba provesti što jednoličnije tako, da određena količina Vapama dođe na određenu površinu (npr. 100 ccm Vapama u 2 litre vode na 1 m2 tla). Neposredno nakon tretiranja tlo se mora dobro prekopati bilo ručno ili strojno (freza) na dubinu do 20 cm. 2. Određena količina Vapama (100 ccm ili 150 ccm po 1 m2 tla) dobro se pomiješa sa 5 litara vode po 1 m2 tla i vrtljarakom kantom jednolično zalije površina koju želimo tretirati. Tlo mora biti dobro obrađeno i ne previše vlažno. Ovaj način iziskuje najmanje rada, pošto je potrebno tlo samo dobro pripremiti i zatim tretirati a nije potrebno prekopati nakon tretiranja. Međutim po djelovanju je prvi način bolji, pošto se Vapam prekapanjem jednoličnije rasporedi u tlu. Kod ovog drugog načina Vapam sam prodire u tlo. Njegovo prodiranje u tlo ovisno´ je o kapacitetu tla za vodu, vlažnosti tla u vrijeme tretiranja, o vrsti tla i kvalitetu obrade. 3. Tlo koje želimo´ tretirati za punjenje klijališta, Staklenika ili lonaca, stavimo u hrpe i tretiramo sa 400—600´ cm Vapama u 10—20 litara vode po> 1 m3 tla. Tretiranje se izvede na taj način, da se tlo tretira uz jednolično lopatanje, stavi u hrpe i pokrije. Vapam u tlu isparava i pare djeluju toksično na mikroorganizme kao i na sjeme korova. Kako´ je u plinovitom stanju lakši od zraka, postepeno izlazi iz tla. Da se izbjegne prebrzo isparavanje Vapama a radi toga i slabije dezinfekciono djelovanje, potrebno> je tretiranu površinu ili hrpe tla koje želimo tretirati za punjenje klijališta ili staklenika pokriti. Pokrivanje se može izvršiti starim ali čistim klijališnim prozorima, vlažnim jutenim ili papirnatim vrećama, vlažnim hasurama ili umjetnim plastičnim folijama. Isto- tako možemo naglo isparavanje Vapama zaustaviti i vodom tako, da se površinski sloj (2—3 cm) stalno- vlazi. Vrijeme koje je potrebno, da se tlo dezinficira je različito i ovisno je u prvom redu o temperaturi. Ako< je vrijeme hladno i mrazovito (ispod + 5°C) ne preporuča se upotrebiti Vapam. Kod temperature 5—10°C potrebno je 12—18 dana za dezinfekciju. Kod temperature 10—15°C potrebno je 8—12 dana za dezinfekciju. Kod temperature iznad +15°C potrebnoi je 4—8 dana za dezinfekciju. U vrlo´ povoljnim uslovima bit će moguće izvršiti sjetvu odnosno sadnju 10 dana nakon tretiranja. Međutim u praksi će te» vrijeme između tretiranja i sadnje trajati 3—4 nedjelje. Dezinficirajuće djelovanje Vapama nastupa, kako* smo već naprijed naveli, preko isparavanja. Kod viših temperatura isparavanje će biti brže. Ukoliko je tlo teže, ukoliko s.u niže temperature i veća vlažnost tla, vrijeme potrebno za dezinfekciju bit će duže. Nakon isteka potrebnog vremena za dezinfekciju, površinu koju smo* tretirali i pokrili, moramo otkriti i tlo bezuvjetno prekopati, odnosno prelopatati hrpe tla koje smo tretirali za punjenje klijališta (staklenika). Tlo koje smo prekopali ostavimo 2—3 dana da se dobro prozrači, kako- bi preostali plinoviti Vapam što- brže i lakše ispario iz tla. Nakon toga možemo započeti sa sjetvom odnosno sadnjom. Radi mjera opreznosti svakako* je poželjno-, da još prije |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 34 <-- 34 --> PDF |
sjetve ispitamo, dali u tlu imade ostataka plinovitog Vapama, kako ne bi došlo do fitotoksičnog djelovanja na kulturi koju sijemo odnosno sadimo. U tu svrhu uzmemo nekoliko presadnica salate i posadimo na tretiranu površinu. Ukoliko salata vene, znak je da se tlo nije u dovoljnoj mjeri prozračilo.. U tom slučaju možemo tlo još jednom lagano prekopati, da pospješimo izlazak plinovitog Vapama a sjetvu odnosno sadnju odgodimo za nekoliko dana. Tada ponovimo ispitivanje sa salatom i ako na salati ne primijetimo´ nikakovih znakova fitctoksičnog djelovanja, tada možemo- bez bojazni prići sjetvi odnosno sadnji kulturnog bilja. Vlastiti pokusi Prema naprijed iznesenom vidimo, da se stvarno radi O´ jednom vrlo interesantnom sredstvu, a sada ćemo ukratko opisati postavljanje kao i rezultate naših pokusa sa Vapamo-m, koje smo- proveli u 1961. god. u Šumskom rasadniku . Šumarskog fakulteta u Zagrebu. U pokus su uzete dvije gredice duljine 10 m i širine 1 m. Plan pokusa: 1. 4 rir* tla tretirano- sa 100 ccm Vapama u 5 litara vode po 1 m2 tla; 2. 4 m2 tla tretirano sa 150 ccm Vapama u 5 litara vode po 1 m2 tla; 3. 4 m2 tla tretirano sa 100 ccm formalina u 10 lit. vode po 1 m2 tla, (ovo je tretiranje vršeno- u dva navrata, svaki puta sa 50 ccm formalina u 5 lit. vode po 1 m2 tla). 4. Kontrola (ne tretirano tlo) 8 m2. Unutar svake od navedenih kombinacija za tretiranje tla, postavili smo- još slijedeće varijante s obzirom na tretiranje sjemena: a) Sjeme tretirano Hg sredstvom (Radosan 200 gr/100 kg sjemena), fo) Sjeme tretirano TMTD sredstvom (TMTD Rado-nja, Sisak 200 gr/100 kg), c) Kontrola (nezaprašeno sjeme). Kako* je Pinus silvestris naročito osjetljiv na pada vicu klica izabrali smo ga za pokus. Tretiranje gredica sa Vapamom kao i prvo tretiranje sa formalinom je izvršeno 15. IV 1961. Drugo- tretiranje sa formalinom izvršeno* je 17. IV 1961. Prije tretiranja bilo- je tlo- unutar gredica dobro obrađeno i pripremljeno. Određenu količinu Vapama (100 ccm odnosno 150 ccm po 1 m2 tla) dobro smo pomiješali sa 5 litara vode po- 1 m2 tla i jednolično zalili vrtlarskom kantom po izmjerenim i pripremljenim gredicama za svaku varijantu pokusa. Nakon tretiranja prokopali smo lagano samo površinski sloj (5—10 cm dubijine) sa željeznim grabljama i zatim pokrili sa hasurama koje smo prije pokrivanja dobro navlažili vodom. Od dana pokrivanja redovito smo kroz sedam dana dva puta dnevno vlažili hasure vodom. Nakon tretiranja tla sa formalinom, također srno površinski sloj tla lagano prekopali i zatim pokrili vlažnim hasurama. Temperatura zraka i tla Sred. dnev. Sred. temp, tla temperatura na dubljini zraka 10_cm 20 cm 2. dekada IV mjes. 14.5°C 14.5°C 14.0°C 3. dekada IV mjes. 13.3°C 14.0»C 13.8°C Temperature po podacima meteorološkog izvještaja za Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Kako vidimo iz tabele, temperature zraka i tla bile su povoljne za dobro i dosta brzo djelovanje Vapama. Otkrivanje gredica smo izvršili 25. IV 1961, dakle 10 dana iza tretiranja. Prilikom skidanja hasura mogli smo utvrditi, da je tlo koje je bilo dezinficirano Vapamora daleko rahlije od tla na gredici tretiranoj formalinom a naročito rahlije od kontrole. Na kontroli se uhvatila jaka pokorica i korovi su počeli nicati. Na parceli tretiranoj formalinom također je primijećeno mjestimično nicanje korova, dok na parceli tretiranoj sa Vapamom korova nije bilo. Nakon skidanja hasura tlo srno dobro´ prekopali na duibljinu do 10 cm, kako bi se što bolje prozračilo*. 3. V 1961. ponovo smo tlo lagano´ prekopali na istu dubljinu. Sjetvu smo izvršili u svim navedenim varijantama pokusa 6. V 1961, dakle 21 dan iza tretiranja. Kako smo ispunili sve uslove za. dobro djelovanje a uz to imali i povoljnu temperaturu, te tlo dva puta iza otkrivanja prekopali, kako bi se što´ bolje prozračilo, nismo´ izvršili ispitivanje sa salatom na moguće ostatke plinovitog Vapama u tlu. Nicanje je započeto na parcelama tretiranim Vapamom i formalinom jednolično 19. V 1961. Kod kontrole je primijećeno mjestimično´ nicanje tek 26. V 1961. (svega 5 biljčica unutar 48 redova kontrole). Ovdje moramo naglasiti, da nije postojala nikakva razlika kod kontrole unutar redova koji su bili sijani sjemenom koje je bilo zaprašivano Hg- ili TMTD- sredstvima sa redovima koji su sijani nezaprašenim sjemenom. Također nije postojala nikakva razlika na parcelama tretiranim Vapamom ili formalinom na kojima je sijano sjeme zaprašeno Hg- ili TMTD- sredstvima sa redovima sijanim nezaprašenim sjemenom. U svim redovima je sjeme normalno i jednolično nicalo. Ocjenu i pregled pokusa vršili smo< u prvo´ vrijeme (nakon nicanja) redovito svaki dan a kasnije dva puta tjedno. Osmi dan iza nicanja primijetili smo, da pojedine biljke padaju. Detaljnim laboratorijskim ispitivanjem mogli smo utvrditi, da se kod formalina u 50% poleglih biljčica radi o napadu Fusarium spp. i Phythium spp., dok preostalih 50% vjerojatno uslijed preguste sjetve i uzročnika fiziološke prirode. Kod Vapama od poleglih biljčica 20% je poleglo uslijed napada naprijed spomenutih uzročnika gljivičnog oboljenja a preostalih 80i% uslijed preguste sjetve i uzročnika fiziološke prirede. Mjesec dana iza nicanja na parcelama tretiranim formalinom poleglo je prosječno´ cea 20% biljčica, dok kod Vapama cea 10% od ukupnog broja niknutih biljčica. Detaljnim laboratorijskim istraživanjem ponovo´ smo utvrdili isti omjer između biljčica koje su polegle utjecajem gljivičnih uzročnika fiziološke prirode. Na kontroli u isto vrijeme mogli smo utvrditi, da i onih nekoliko biljčica koje su u početku nikle, da su polegle a ostale da ne mču. Pregledom sjemena unutar redova mogli smo utvrditi, da je sjeme u velikom procentu naklijalo, međutim uslijed jakog napada Fusarium spp. i Phythium spp. klice su bile uništene već u samom tlu, tako, da je kontrola ostala potpuno pusta bez j"jedne biljčice (vidi sliku). Takovo stanje tj. 20% uništenih biljčica kod formalina i 10% kod Vapama kao i kontrola bez i jedne biljčice Pinus silvestris-a zadržalo se tokom cijele vegetacije. , Sto se tiče korova, oni su normalno nicali na kontroli kao i na parceli´ tretiranoj fo´rmalinom, dok kod Vapama tokom prva dva mjeseca iza nicanja Pinus silvestris~& mogli smo naći po koji korov i možemo reći, da nam je tlo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 36 <-- 36 --> PDF |
za to vrijeme bilo čisto cd korova. Kasnije tokom vegetacije mjestimično se javljalo nešto više korova i na parceli tretiranoj Vapamom, ali uspoređujući sa kontrolom, kod koje ako zakorovljencst ocjenimo* sa 5, tada je ocjena zakorovljenosti kod Vapama iznosila 1—2. Prilikom ocjene pokusa koju smo vršili mjesec dana iza nicanja, kao i prilikom kasnijih ocjena nismo mogli utvrditi nikakve razlike unutar parcela tretiranim Vapamom i formalinom između redova, koji su sijani tretiranim sjemenom sa Hg- ili TMTD- sredstvima .sa redovima koji su s:jani nezaprašivanim sjemenom. Međutim to ipak ne znači, da sjeme ne treba tretirati ukoliko srno izvršili tretiranje tla. jer kako znamo mnoge uzročnike oboljenja možemo donijeti u tlo i samim sjemenom. Uspoređujući od početka nicanja redove koji su sijani na parceli tretiranoj sa 100 ccm Vapama na 1 m2 tla sa redovima unutar parcele tretirane sa 150« ccm Vapama po 1 m2 tla nismo mogli utvrditi nikakve razlike koje bi govorile u prilog većoj dozacij´i. Biljčice su jednolično nicale a i omjer između poleglih biljčica sa zdravima bio je isti na jednoj i drugoj parceli. I Pokusne gredice: U sredini gredica tretirana Vapamom (100 i 150 ccm po 1 m2 tla) na kraju gredice vidi se kontrola koja je potpuno prazna. Lijeva gredica tretirana formalinom u produžetku kontrola potpuno prazna Zaključak Rezimirajući dobivene rezultate naših pokusa sa Vapamom u šumskom rasadniku možemo potvrditi: 1. da Vapam imade dobro fungicidno djelovanje naročito´ na uništenju uzročnike padavice klica. 2. Herbicidno djelovanje Vapama je također dobro. Tlo koje je bilo tretirano Vapamom bilo je čisto cd korova cea 2 mjeseca od dana nicanja Pinus silvestris-&, a i kasnije tokom cijele vegetacije korovi n´isu predstavljali nikakav problem. 3. Insekticidno (nematocidno) djelovanje Vapama nismo mogli ispitati, pošto u tlu nismo imah veći broj štetnika. Stoga ovo njegovo insekticidno djelovanje treba u daljnjim radovima provjeriti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 37 <-- 37 --> PDF |
4. Za tla koja nisu zaražena prevelikim brojem štetnika (nematoda) zadovoljavajuće djelovanje se postigne sa 100 ccm Vapama po 1 m° tla. 5. Do jakih zaraza unutar rasadnika dolazi uslijed gnojidbe kompostom što potvrđuje i kontrolna parcela u našem pokusu, pošto kompostom uncsimo gotovo* sve uzročnike pol´ijeganja mladih klica. Radi toga na parcelama koje bi bile gnojene stajskim gnojem i zatim tretirane Vapanom ili formalincm sigurno je da bi rezultati bili još bolji od rezultata koje smo dobili u našem pokusu. Kako će već u ovoj godini biti Vapama i na našiem tržištu vjerojatno u dovoljnoj količini, smatramo da će njegova primjena u širokoj praksi olakšati rad u proizvodnji zdravog i kvalitetnog sađnog materijala. SUMMARY RESULTS OF THE TREATMENT OF SOIL WITH VAPAM The loss from »damping-off« of coniferous seedlings is general very high in the seedbeds. Field experiments were conducted on naturally infected soil with organisms wich are known to case »damping-off«, by treating the soil with Vapam (Natrium- N-methyldithiocarbamate) and formaldehyde. Vapam is fungicide, insecticide and herbicide. A summary of the results is following: 1. The greatest percentage (90%) of Pinus silvestris seedlings emerged in the treated soil with Vapam (100 ccm in 5 1 water on 1 mä of the soil). ´In weed control Vapam gave also good results. The soil was free of weeds during two months. In our experiment, there were no noxious insects in the soil, and tor this reason it is not possible to discuss about the effect on insects. 2. There were 80% disease-free seedlings in the soil sterilized with formaldehyde. 3. All the seedlings in the treated soil grew well during all the season. 4. On control, there were very few seedlings. Many emerged seedlings died very soon from »damping-off«. Many isolations were made from bits of affected root tissue from the diseased seedlings. Fusarium spp. and Pythium spp. grew out of the isolated roots. |