DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 31     <-- 31 -->        PDF

u Blatuškom brdu, može dati vrlo dobre rezultate. Dapače, možemo konstatirati,
da u takovim slučajevima ona daje potpun rezultat, a mehanička metoda ne,
pa se prema tomu može praksi preporučiti. Troškovi su približno- jednaki
troškovima mehaničkog čišćenja, ali se postizava uspjeh.


(Potpunosti radi navodim, da je šumarija SI. Požega u 1959. g. vršala čišćenje
guštika na površini od cea 250 ha (uglavnom odstranjivanje predrasta), te
su troškovi iznosili za to mehaničko´ čišćenje cea 8.000 din/bruto. Primjenom
herbicida mogu se troškovi smanjiti za oko 100)0 din/ha, a uspjeh je sigurniji,
ako se radi o uklanjanju predrasta, koji ima jaku izbojnu snagu. Ako se uzme
u obzir, da u NRH imamo vrlo velike površine sastojina u dobi mladika i guštika,
onda možemo za istu svotu, koju smo do sada trošili, smanjenjem troškova
(i sigurnijim uspjehom) izvršiti njegu na većoj površini.


Za razliku od mehaničkog čišćenja, kemijskom metodom mi ne siječemo
nepoželjna stabla, već ih samo osušimo, ona i dalje ostaju u sastojim, ali ne
više kao konkurenti uzgojno boljim stablima, koji bi im oduzimali, hranu, prostor
i svjetlo. Takoi osušena stabalca, u neku ruku, i koriste stabalcima koja
želimo uzgajati, jer ih štite od snijega i služe im kao naslon, dok ne ojačaju
i osamostale.


Smatram, da i dalje treba nastaviti praktičnim ispitivanjima, da se stekne
više iskustva, i herbicide primjenjivati tamo gdje se tim načinom rada dobiju
isti ili sigurniji rezultati, a troškovi su manji. Naročito ih treba primijeniti
tamo>, gdje više nije moguće postići uspjeh mehaničkim načinom, kao što je bio
slučaj kod nas.


Na temelju vrlo dobrih rezultata, koje smo postigli primjenom 2,4,5-T herbicida,
kao> i ekonomske opravdanosti, planiramo na područje Šumarije Lipik
u toku narednih godina nastaviti s tim načinom rada. To- su uglavnom mlade
mješovite sastojine (stare 10—15 g.) hrasta, bukve s primješanim grabom, ivom,
cerom i panjačama spomenutih vrsta. Izvest će se čišćenje panjača (tretiranih
herbicidom) u korist stabalaca iz sjemena. Istovremeno´ ćemo iz sastojina odstraniti
manje vrijedne primjerke graba, ive i cera u korist stabalaca iz sjemena
hrasta i bukve. U god. 1962. predviđeno je društvenim planom izvršiti
čišćenje herbicidom na površini od 154 ha. U slijedećim godinama ostaje još
u gosp. jedinicama Blatuško brdo i Miletina Rijeka — Krndija tretirati 481 ha.


Uvjeren sam, da će ova metoda u određenim slučajevima naći širu primjenu
u praksi i da će se s manje troškova uz njenu primjenu moći podići kvalitetne
sastojine, ekonomski punovrijedne, to je zapravo, i svrha radova na uzgoju
šuma.


LITERATURA


1.
Kišpatić J. i Böhm A.: »Mogućnost primjene herbicida u šumarstvu«. Šum. list,
5/1960.
2.
Dragišić 3?.: »Tečaj o selekcionim (uzgojnim) sječama i proredama«. Predavanje
održano na savjetovanju u Velikoj 11. — 20. X 1959.
3.
Böhm A.: »Herbicidi u šumarstvu« Obavijesti 6/1960.
4.
iKišpatić J.: »Primjena herbicida u šumarstvu«. Zagreb, 1961.