DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 29 <-- 29 --> PDF |
osamsatno radno vrijeme jedna grupa od 6 radnika svrši posao na 1 ha. Svakako da broj radnika ovisi o terenu, kao i o broju stabalaca koja treba premazivati, pa će u drugim uslovima rada, kod primjene- iste metode, biti potreban veći ili manji broj radnika. Našu normu dajemo samo kao orijentaciju. Kako je već naprijed spomenuto, ona stabalca, koja ne kanimo više uzgajati tj. pred rast i loše oblikovana, premazivali smo preparatom. Rašljava stabla ive, gdje u rašlji ima više grana, prstenovali smo na centralnom stabalcu ispod rašlje, dok je u rašlji, koja ima samo dvije grane, prstenovana samo jedna od njih. koja se je brzo osušila. Kasnije se je osušila i druga grana, koja nije prstenovana, jer herbicid biva transportiran u sve dijelove tretirane biljke. Mješavina nafte i Regulexa nije štetna za kožu, jer su radnici prilikom tretiranja imali ovlažtene ruke tom smjesom, a nekima je prsnula i u lice, ali bez ikakovih štetnih posljedica. Svakako- da ipak treba izbjegavati prečest dodir s licem, a na ruke se mogu staviti gumene rukavice. Mješavinu nije uputno- prinositi vatri, jer je upaljiva, niti pušiti za vrijeme rada. Sa čišćenjem guštika ovom metodom najbolje je započeti odmah na početku vegetacije, jer tako najbrže dolazimo do rezultata, tj. najbrže se osuše ona stabalca, koja smetaju uzgoju vrednijih. Da bismo debili odgovor kako 2,4,5-T herbicidi (aboricid) djeluju i na druge vrste drveća, a isto tako kako se njihovo djelovanje očituje pod konac vegetacije, osnovali smo 5. X 1960. u g. j . Blatuško jezero, odjel 16, pokusnu plohu površine 12,5 ari. Teren nepovoljan, obrast potpun, vrijeme umjereno oblačno i toplo. Na plohi je tretirano: iva 665 stabalaca kruška 32 grab 530 bukva 16 trešnja 27 trepetijika 69 jasen 3 Ukupno je tretirano 1.357 stabalaca, a utrošeno je 2 lit. mješavine Regulex B 40 i nafte, konc. 7,5%. Prsni promjer tretiranih stabalaca iznosi 1—5 cm. Utrošeno je 6 radnih sati, te bi i ovdje norma, preračunata na 1 ha, iznosila 6 radnika. U jesen nismo- primijetili neko* jače djelovanje herbicida, jer je list sam po sebi žutio. Međutim, na proljeće 1961. ni jedno od tretiranih stabalaca nije izlistalo, jedino je grab počeo pupati i razvijati sitno mlohavo lišće, ali se je i on kasnije posušio-. (Podatke je sakupio i prilikom rada nadzirao- šum. tehničar Rukavina Ivan, revirnik u gosp. jedinici). Prema tomu, ovim su pokusom potvrđeni navodi u radnji Kišpatić-Bohm, da se premazivan-je može vršiti i u ranu jesen, a isto tako da je grab otporniji od ostalih vrsta. Da bismo troškove po jedinici površine snizili na što je moguće manji iznos tj. uštedili na materijalu i radnoj snazi, to smo na inicijativu prof. Kišpatića osnovali u gosp. jedinici Miletina Rijeka, odjel 21, pokusnu plohu veličine 2,5 ha u mješovitoj mladoj sastojini bukve i graba sa nadraslom ivom. Pokus je postavljen 23. V 1961. Premazivanje je obavljeno istim preparatom i u istoj koncentraciji, ali stabalca nisu premazivana u obliku prstena, već su tanja promjera do 3 cm namazana vertikalnom crtom paralelno- sa. osi debla u dužini |