DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 27 <-- 27 --> PDF |
ČIŠĆENJE GUŠTIKA HERBICIDOM 2,4, 5-T Eng. ĐURO KOVAOlČ NA PODRUČJU šumarije Lipik, u gospodarskoj jedinici Blatuško brdo´, odjel 19, proveden je 1952. g. dovršni sijek u hrastovoj sastojini, koja je dobro pomlađena prirodnim podmlatkom hrasta, cera, graba i bukve. Površina odjela iznosi 123 ha. Ekspozicija JI, inklinacija — teren blago nagnut, tlo duboko,. glinask>-ilova&te strukture, otorast 0,9. Mlada sastojina je stara 10 g., prosječna visina 1—1,5 m. Do 1957. g. u sastojini nisu vršeni nikakvi radovi, a tada se je prisltupilo sječi zaostalog predrasta vrbe ive, graba, cera i hrasta. Radovi su vršeni mehaničkim načinom, tj. sjekao se predrast. Međutim, pokazalo se, da se na ovaj način uzgojne- slabijim biljkama hrasta i cera nije mnogo pomoglo, jer je izbio još veći ´broj izbojaka iz panjeva graba, a još više vrbe ive naglo porastao u visinu u obliku grmlja, oduzimajući slobodan, prostor i svjetlo hrastovim biljkama iz sjemena. Izbojci vrbe ive (Salix caprea L.) narasli su tokom jedne vegetacije, nakon sječe i preko 1 m visine, i ponovno zatvorili mlade biljke hrasta, gušeći ih. Druge godine pristupilo se je ljeti prevršivanju (kidanju) izbojaka ive i graba, ali ni ta metoda rada nije dala bolje rezultate. Hrastove biljke, kojima se je htjelo tim radovima pomoći, prerasli su i uništavali u izbojnoj snazi mnogo jači grab i iva. Hrast je kao- izrazito heliofilna vrsta izgubio na svojoj kvaliteti, rast mu je u visinu bio krivudav, jer su često postradani izbojci,: koji su našli slobodnog prostora, preuzeli ulogu terminalnog izbojka. U borbi za svjetlom, hrast se je probijao tamoi, gdje su to dozvoljavali izbojci iz panja graba i ive, a rezultat toga je da su biljke ostale relativno tanke i nestabilne, te u nekoliko strana zakrivljenih defoalaca. Unatoč tega, što su troškovi čišćenja mehaničkim načinom iznosili po 1 ha cea 8.500 dinara brutto, problem nije riješen. Pročitavši u »Šumarskom listu« 5/1960. članak prof. J. Kišpatića i ing. A. Böhma »Mogućnosti primjene herbicida u šumarstvu«, pokušali smo* primjenom 2,4,5-T herbicida (arboricida) odstraniti nepoželjne vrste iz sastojine. U tu svrhu osnovali snu» 2. VII 1960. u 19. odjelu pokusnu plohu veličine 0,5 ha, te smo prema uputama u navedenom radu prof. Kišpatića i ing. Böhma premazivali stabalca 2,4,5-T preparatom Regulex B 40 s naftom u omjeru Regulex : nafta 7,5 : 92,5 lit. Radove su na pokusnoj plohi izvodili lugari. Nepoželjna stabla tj. predrast tretirali smo´ spomenutom mješavinom Regulexa i nafte na taj način, što su stabalca prstenovana (premazivana) u prsnoj visini, a visina prstena po čitavom cibodu stabalca iznosila je oko 25 cm. Na pokusnoj plohi ukupno je tretirano 2.380 stabalaca, prsnog promjera 2—6 cm, a utrošeno je 0,6 lit. Regulexa B 40 i 7,4 litre nafte, te 3,4 radnika (radna dana). Troškovi tih radova preračunati na 1 ha iznose: 109 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Regulex B 40 1.2 1 1.368 Din (uz regres) Nafta 14,8 litara 636 Din Br. radnika 6,8 (radnih dana) 4.733 Din Ukupno troškovi po 1 ha 6.737 Din (brutto) Vrijeme kad su se izvodili radovi bilo je oblačno, dok je kasnije padala kiša, täko da je vršeno premazivanje i po* vlažnim stabalcima. Nakon sito je bila postavljena pokusna ploha, pratili smo rezultate. Već nakon tjedan dana, list na premazanim stabalcima ive izgledao je kao mrazom ofuren. Kad je oguljena kora, konstatirano je, da je na mjestu premaza potamnila, a kambij je ispod kore dobio tamnocrvenu boju. Ispod i iznad premaza imao je kambij crvenu boju, a negdje oko 30 cm iznad i ispod premaza boja je kambija normalna. Nešto kasnije, nakon 14 dana, počelo je sušiti lišće na izbojcima hrasta i cera. čiji je kambij potamnio. Grab je kao najresistentniji počeo mijenjati boju lišća tek u četvrtom tjednu. Nakon mjesec dana, tj. 2. VIII održana je instruktaža na pokusnoj plohi, kojoj su prisustvovali predstavnici Šumskog gospodarstva Daruvar, te upravitelji područnih šumarija. Istoga dana izvršen je i detaljan pregled svih tretiranih stabalaca. Lišće ive, hrasta i cera bik> je potpuno suho, tamno> žute boje, dok je lišće graba izgubilo zelenu boju, te postalo smežurano1 i svijetložuto. Do konca mjeseca septembra sva su se tretirana stabalca posušila, bez ikakovih znakova regeneracije. Budući da su rezultati na pokusnoj plohi bili zadovoljavajući, dobiveno je odobrenje da se pređe na rad na većim površinama. Tako je u 1960. god., do konca septembra, izvr-šeno čišćenje po opisanoj metodi na površini cd 55.5 ha. Troškovi čišćenja iznosili su: Ukupni trošak Površina Regulex Nafta Plaće mater, i plaće ha lit. Din lit. Din radn. Din bruto 55,5 55 62,700 830 41.572 380 264.369 368.641 Prema tomu, troškovi za 1 ha iznese 6.642 din bruto. U trošak nije uračunata nabavka kistova i kantica, jer će iste poslužiti i dalje. Rad je nastavljen i na drugim mjestima. Tako je u gospodarskoj jedinici Blatuško brdo II, odjel 34, izvršeno uspjelo odstranjivanje predrasta graba i ive u mješovitoj kulturi crnog bora i kestena, na površini cd 4 ha. Utrošeno je 4 litre Regulex B 40 i 50 lit. nafte, te su ukupni troškovi (materijal i plaće bruto) iznosili 29.663 din odnosno po> 1 ha 7.415 din bruto. Tokom samog rada na većoj površini stekli smo izvjesna iskustva, koja su nam olakšala rad. Kako postoji vjerojatnost, da će u određenim slučajevima i druge šumarije prići ovom načinu čišćenja i odstranjivanja nepoželjnih vrsta, osobito u predrastu, to> ta iskustva iznosima. Sredstvo je dosta skupo, a tekuće, pa postoji mogućnost da ga radnik prolije, kad se kreće u guštiku. Da se to ne dogodi, dali smo načiniti kantice sadržine 3 lit. eliptičnog presjeka, sa poklopcem, koji se zatvori, pa iz kantice viri samo držak kista. Kantice su se pokazale kao´ vrlo praktične i s njima nastavljamo rad. Radove su izvodili stalni radnici pod neprekidnom kontrolom šumarskog tehničara-revirnika i lugara, koji su ih upućivali pri odabiranju stabalaca, koja treba tretirati. Radnici su bili podijeljeni u grupe od po 6 njih, tako da za 110 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 29 <-- 29 --> PDF |
osamsatno radno vrijeme jedna grupa od 6 radnika svrši posao na 1 ha. Svakako da broj radnika ovisi o terenu, kao i o broju stabalaca koja treba premazivati, pa će u drugim uslovima rada, kod primjene- iste metode, biti potreban veći ili manji broj radnika. Našu normu dajemo samo kao orijentaciju. Kako je već naprijed spomenuto, ona stabalca, koja ne kanimo više uzgajati tj. pred rast i loše oblikovana, premazivali smo preparatom. Rašljava stabla ive, gdje u rašlji ima više grana, prstenovali smo na centralnom stabalcu ispod rašlje, dok je u rašlji, koja ima samo dvije grane, prstenovana samo jedna od njih. koja se je brzo osušila. Kasnije se je osušila i druga grana, koja nije prstenovana, jer herbicid biva transportiran u sve dijelove tretirane biljke. Mješavina nafte i Regulexa nije štetna za kožu, jer su radnici prilikom tretiranja imali ovlažtene ruke tom smjesom, a nekima je prsnula i u lice, ali bez ikakovih štetnih posljedica. Svakako- da ipak treba izbjegavati prečest dodir s licem, a na ruke se mogu staviti gumene rukavice. Mješavinu nije uputno- prinositi vatri, jer je upaljiva, niti pušiti za vrijeme rada. Sa čišćenjem guštika ovom metodom najbolje je započeti odmah na početku vegetacije, jer tako najbrže dolazimo do rezultata, tj. najbrže se osuše ona stabalca, koja smetaju uzgoju vrednijih. Da bismo debili odgovor kako 2,4,5-T herbicidi (aboricid) djeluju i na druge vrste drveća, a isto tako kako se njihovo djelovanje očituje pod konac vegetacije, osnovali smo 5. X 1960. u g. j . Blatuško jezero, odjel 16, pokusnu plohu površine 12,5 ari. Teren nepovoljan, obrast potpun, vrijeme umjereno oblačno i toplo. Na plohi je tretirano: iva 665 stabalaca kruška 32 grab 530 bukva 16 trešnja 27 trepetijika 69 jasen 3 Ukupno je tretirano 1.357 stabalaca, a utrošeno je 2 lit. mješavine Regulex B 40 i nafte, konc. 7,5%. Prsni promjer tretiranih stabalaca iznosi 1—5 cm. Utrošeno je 6 radnih sati, te bi i ovdje norma, preračunata na 1 ha, iznosila 6 radnika. U jesen nismo- primijetili neko* jače djelovanje herbicida, jer je list sam po sebi žutio. Međutim, na proljeće 1961. ni jedno od tretiranih stabalaca nije izlistalo, jedino je grab počeo pupati i razvijati sitno mlohavo lišće, ali se je i on kasnije posušio-. (Podatke je sakupio i prilikom rada nadzirao- šum. tehničar Rukavina Ivan, revirnik u gosp. jedinici). Prema tomu, ovim su pokusom potvrđeni navodi u radnji Kišpatić-Bohm, da se premazivan-je može vršiti i u ranu jesen, a isto tako da je grab otporniji od ostalih vrsta. Da bismo troškove po jedinici površine snizili na što je moguće manji iznos tj. uštedili na materijalu i radnoj snazi, to smo na inicijativu prof. Kišpatića osnovali u gosp. jedinici Miletina Rijeka, odjel 21, pokusnu plohu veličine 2,5 ha u mješovitoj mladoj sastojini bukve i graba sa nadraslom ivom. Pokus je postavljen 23. V 1961. Premazivanje je obavljeno istim preparatom i u istoj koncentraciji, ali stabalca nisu premazivana u obliku prstena, već su tanja promjera do 3 cm namazana vertikalnom crtom paralelno- sa. osi debla u dužini |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 30 <-- 30 --> PDF |
20—25 cm u prsnoj visini, a deblja preko 3 cm promjera sa dvije takove pruge. Stabla ive su se posušila, ali ona deblja još pokazuju znakove života i sušie se postepeno´, dok je grab neznatno reagirao promjenom boje lišća i, čini se, da se neće osušiti ili samo- pojedine grane. Ovi nam pokusi pokazuju, da se kod nekih vrsta, koje su osjetljivije na 2,4,5-T herbicid, može i ovom metodom postići uspjeh, dok se to, za sada, ne može preporučiti kod otpornijih vrsta, kao što je grab. Na površini od 2,5 ha utrošeno je 8 radnika, te nam ovdje iznosi norma za 1 ha oko 3,2 radnika. Tekućine (Regulex i nafta) je utrošeno 8,4 lit. Pokus je još u promatranju. (Radove kontrolirao´ i podatke sakupio šum. tehničar Vukasović Gojko´, revirnik gosp. jedinice). U 1961. g. plan čišćenja guštika na području šumarije Lipik predviđen je na 210 ha, te ćemo svu površinu tretirati opisanom metodom pomoću herbicida. Potrebno je napomenuti, da je ovim radovima izvršeno grubo čišćenje tj. odstranjivanje predrasta koji strši na pomlađenoj površini i guši oko sebe vrednija stabalca, iz sjemena, te da je bilo krajnje vrijeme, da se takav uzgojno loš predrast iz sastojine odstrani. Na onakvim površinama, gdje nema stabalaca iz sjemena, već samo predrast i zastarčene biljke, ostavljani su i takovi primjerci, jer se računa i na njihovu korisnu ulogu zaštite tla od sunca i sprečavanje od zakorovljenja. Odstranjivanje predrasta i na takovim mjestima bilo bi opravdano, ako bi takove površine popunjavali brzo´rastućim vrstama četinjara i to jakim biljkama, koje svojim biološkim i uzgojnim osobinama odgo^varaju zemljištu (staništu). Kako navodi ing. Dragišić, sa njegom mladika treba početi već od rane mladosti i to sistematski, vodeći računa o svakoj grupi biljaka, što mi zbog velikih površina mladih sastojina nismo momentano u mogućnosti. Stega je i intervencija mehaničkog čišćenja poduzeta prekasno, te nije o ovom slučaju dala rezultat, pa smo prišli ovoj metodi, koja nam je pomogla. Ni u kom se slučaju ne može reći, barem za sada, da će herbicidi (arboričidi) istisnuti »klasični« mehanički način čišćenja, kao metodu u tehnici uzgoja šuma. ali je činjenica, da ova nova metoda čišćenja i njege mladika. uz stručan nadzor i kontrolu, u pojedinim slučajevima, koji su jednaki ili slični situaciji SI. 1. Tretirana površina u g. j . Blatuško brdo (šumarija Lipik) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 31 <-- 31 --> PDF |
u Blatuškom brdu, može dati vrlo dobre rezultate. Dapače, možemo konstatirati, da u takovim slučajevima ona daje potpun rezultat, a mehanička metoda ne, pa se prema tomu može praksi preporučiti. Troškovi su približno- jednaki troškovima mehaničkog čišćenja, ali se postizava uspjeh. (Potpunosti radi navodim, da je šumarija SI. Požega u 1959. g. vršala čišćenje guštika na površini od cea 250 ha (uglavnom odstranjivanje predrasta), te su troškovi iznosili za to mehaničko´ čišćenje cea 8.000 din/bruto. Primjenom herbicida mogu se troškovi smanjiti za oko 100)0 din/ha, a uspjeh je sigurniji, ako se radi o uklanjanju predrasta, koji ima jaku izbojnu snagu. Ako se uzme u obzir, da u NRH imamo vrlo velike površine sastojina u dobi mladika i guštika, onda možemo za istu svotu, koju smo do sada trošili, smanjenjem troškova (i sigurnijim uspjehom) izvršiti njegu na većoj površini. Za razliku od mehaničkog čišćenja, kemijskom metodom mi ne siječemo nepoželjna stabla, već ih samo osušimo, ona i dalje ostaju u sastojim, ali ne više kao konkurenti uzgojno boljim stablima, koji bi im oduzimali, hranu, prostor i svjetlo. Takoi osušena stabalca, u neku ruku, i koriste stabalcima koja želimo uzgajati, jer ih štite od snijega i služe im kao naslon, dok ne ojačaju i osamostale. Smatram, da i dalje treba nastaviti praktičnim ispitivanjima, da se stekne više iskustva, i herbicide primjenjivati tamo gdje se tim načinom rada dobiju isti ili sigurniji rezultati, a troškovi su manji. Naročito ih treba primijeniti tamo>, gdje više nije moguće postići uspjeh mehaničkim načinom, kao što je bio slučaj kod nas. Na temelju vrlo dobrih rezultata, koje smo postigli primjenom 2,4,5-T herbicida, kao> i ekonomske opravdanosti, planiramo na područje Šumarije Lipik u toku narednih godina nastaviti s tim načinom rada. To- su uglavnom mlade mješovite sastojine (stare 10—15 g.) hrasta, bukve s primješanim grabom, ivom, cerom i panjačama spomenutih vrsta. Izvest će se čišćenje panjača (tretiranih herbicidom) u korist stabalaca iz sjemena. Istovremeno´ ćemo iz sastojina odstraniti manje vrijedne primjerke graba, ive i cera u korist stabalaca iz sjemena hrasta i bukve. U god. 1962. predviđeno je društvenim planom izvršiti čišćenje herbicidom na površini od 154 ha. U slijedećim godinama ostaje još u gosp. jedinicama Blatuško brdo i Miletina Rijeka — Krndija tretirati 481 ha. Uvjeren sam, da će ova metoda u određenim slučajevima naći širu primjenu u praksi i da će se s manje troškova uz njenu primjenu moći podići kvalitetne sastojine, ekonomski punovrijedne, to je zapravo, i svrha radova na uzgoju šuma. LITERATURA 1. Kišpatić J. i Böhm A.: »Mogućnost primjene herbicida u šumarstvu«. Šum. list, 5/1960. 2. Dragišić 3?.: »Tečaj o selekcionim (uzgojnim) sječama i proredama«. Predavanje održano na savjetovanju u Velikoj 11. — 20. X 1959. 3. Böhm A.: »Herbicidi u šumarstvu« Obavijesti 6/1960. 4. iKišpatić J.: »Primjena herbicida u šumarstvu«. Zagreb, 1961. |