DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 27 <-- 27 --> PDF |
ČIŠĆENJE GUŠTIKA HERBICIDOM 2,4, 5-T Eng. ĐURO KOVAOlČ NA PODRUČJU šumarije Lipik, u gospodarskoj jedinici Blatuško brdo´, odjel 19, proveden je 1952. g. dovršni sijek u hrastovoj sastojini, koja je dobro pomlađena prirodnim podmlatkom hrasta, cera, graba i bukve. Površina odjela iznosi 123 ha. Ekspozicija JI, inklinacija — teren blago nagnut, tlo duboko,. glinask>-ilova&te strukture, otorast 0,9. Mlada sastojina je stara 10 g., prosječna visina 1—1,5 m. Do 1957. g. u sastojini nisu vršeni nikakvi radovi, a tada se je prisltupilo sječi zaostalog predrasta vrbe ive, graba, cera i hrasta. Radovi su vršeni mehaničkim načinom, tj. sjekao se predrast. Međutim, pokazalo se, da se na ovaj način uzgojne- slabijim biljkama hrasta i cera nije mnogo pomoglo, jer je izbio još veći ´broj izbojaka iz panjeva graba, a još više vrbe ive naglo porastao u visinu u obliku grmlja, oduzimajući slobodan, prostor i svjetlo hrastovim biljkama iz sjemena. Izbojci vrbe ive (Salix caprea L.) narasli su tokom jedne vegetacije, nakon sječe i preko 1 m visine, i ponovno zatvorili mlade biljke hrasta, gušeći ih. Druge godine pristupilo se je ljeti prevršivanju (kidanju) izbojaka ive i graba, ali ni ta metoda rada nije dala bolje rezultate. Hrastove biljke, kojima se je htjelo tim radovima pomoći, prerasli su i uništavali u izbojnoj snazi mnogo jači grab i iva. Hrast je kao- izrazito heliofilna vrsta izgubio na svojoj kvaliteti, rast mu je u visinu bio krivudav, jer su često postradani izbojci,: koji su našli slobodnog prostora, preuzeli ulogu terminalnog izbojka. U borbi za svjetlom, hrast se je probijao tamoi, gdje su to dozvoljavali izbojci iz panja graba i ive, a rezultat toga je da su biljke ostale relativno tanke i nestabilne, te u nekoliko strana zakrivljenih defoalaca. Unatoč tega, što su troškovi čišćenja mehaničkim načinom iznosili po 1 ha cea 8.500 dinara brutto, problem nije riješen. Pročitavši u »Šumarskom listu« 5/1960. članak prof. J. Kišpatića i ing. A. Böhma »Mogućnosti primjene herbicida u šumarstvu«, pokušali smo* primjenom 2,4,5-T herbicida (arboricida) odstraniti nepoželjne vrste iz sastojine. U tu svrhu osnovali snu» 2. VII 1960. u 19. odjelu pokusnu plohu veličine 0,5 ha, te smo prema uputama u navedenom radu prof. Kišpatića i ing. Böhma premazivali stabalca 2,4,5-T preparatom Regulex B 40 s naftom u omjeru Regulex : nafta 7,5 : 92,5 lit. Radove su na pokusnoj plohi izvodili lugari. Nepoželjna stabla tj. predrast tretirali smo´ spomenutom mješavinom Regulexa i nafte na taj način, što su stabalca prstenovana (premazivana) u prsnoj visini, a visina prstena po čitavom cibodu stabalca iznosila je oko 25 cm. Na pokusnoj plohi ukupno je tretirano 2.380 stabalaca, prsnog promjera 2—6 cm, a utrošeno je 0,6 lit. Regulexa B 40 i 7,4 litre nafte, te 3,4 radnika (radna dana). Troškovi tih radova preračunati na 1 ha iznose: 109 |