DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 25 <-- 25 --> PDF |
posječenog drveta. Sirina pruge može biti 2—3 (4) m; preostala panjača zaštićuje novi naraštaj od štetnih utjecaja klimatskih faktora i donekle sprečava razvitak novih izbojaka iz panjeva i korijenovih žila. Sječu obaviti u prvoj polovici vegetacije. Da se još više spriječi razvitak novih izbojaka, treba- ih uništiti dendrocidom; prethodno ispitati kako će nakon tretiranja neispran dendrocid utjecati na biljke. Introdukcija se obavlja sadnjom a na postojećim čistinama na kojima je makija bila rjeđa sjetvom. Borove biljke oslobađati od konkurencije panjača. Sastojina, osnovana sadnjom biljaka u pruge, biogenetski je bolja nego kad je osnovana na velikoj površini poslije gole sječe. Introdukcija u gnijezda može se racionalno obavljati u rjeđoj makiji, kroz koju se radnici mogu provlačiti kad iznose posječen materijal i kad pošumljuju. Obavlja se na najlošijim staništima. Površina gnijezda može biti 5—50 m2.- Što je gnijezdo veće, veća je i konkurencija novih izbojaka makije, ako se prethodno ne upotrijebe dendrocidi. B ić a n i ć preporuča obradu tla 15—20 cm duboko i gnojenje umjetnim gnojem (KAS ili dr.), jer se gnojenjem povisuje prirast drvne mase za oko 15%. Kombinacija p o š u ml j i v a n j a na pruge i gnijezda je mnogo racionalnija nego pošumljivanje samo u gnijezda. Taj se postupak može primijeniti npr. u predjelu u kojemu su boniteti tla vrlo različiti i u kojemu je makija gušća i rjeđa: u boljim i gušćim dijelovima pošumljuje se na pruge a u lošijim i rjeđim u gnijezda. Turističko značenje Dvoslojne sastojine mnogo će povećati estetiku šuma: zbog kontrasta boja i oblika tamnozelenih krošanja borova i svjetlozelenih krošanja podstojne makije. Održavanje same makije nije ni ekonomično ni estetski lijepo. Na mnogim mjestima je makija toliko gusta da posjetilac ni ne može u nju ući, ne može u nju ni pogledom dublje prodrti. Kad bi se uz putove i staze, prema usvojenom planu i programu, osnivale grupe drugih vrsta drveća, napose ekzota (čempresi, cedrovi, platane, plutasti hrast i dr., svaka vrsta posebno), šuma bi dobila još veću turističku važnost. Suma Dundo je god. 1949. proglašena prirodnom rijetkošću, odnosno upravljanim rezervatom. Zato u njoj treba očuvati dijelove dobro sklopljene makije i, naročito, grupe odrasle crnike. Ali i ovaj objekt bio bi ´turistički najznačajniji, kad bi se u njemu mjestimice stvarale dvoslojne skupine bora i makije. Za čitav zapadni dio otoka Raba, tj. zapadno od linije Kamporska draga-Eufemija, trebalo bi izraditi šumarsko-turistički projekt, baziran na šumsko-gospodarskom, estetskom i turističkom oblikovanju krajolika. Ekonomska šuma treba da je samo u predjelu Kalifront, Dundo pretežno prirodan rezervat, Frkanj park-šuma; ostali predjeli treba da služe prvenstveno za kupališni turizam, a izvan obalnog područja za šumsko gospodarenje. |