DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— iz češera pinjola dobivaju se jestive sjemenke, koje se mogu prodati i u inozemstvu; — upotrebljivost borovine mnogo je veća nego upotrebljivost crnikovine; — primorski bor i pinjol otporniji su buri nego alepski bor; — brucijski bor bolje podnosi hladnoću i buru nego alepski bor, više prirašćuje nego crni bor. Cilj gospodarenja treba, dakle, biti: proizvodnja tehničke oblovine od četinjača za građevno drvo i celulozu, eventualno i za proizvodnju smole. Makija treba da služi za održavanje dobre sastojinske klime, stvaranje listinca i za proizvodnju ogrjevnog drveta i kolja. Takav cilj gospodarenja omogućuje da se stvara mnogo veći prirast i još veći prihod nego održavanjem i njegovanjem makije ili stvaranjem srednje šume listača: do 10—12 (15) m3 po ha. Način uzgajanja Sve veća potražnja drveta četinjača u svijetu i naročito u našoj zemlji (svega 29% drvne mase šuma u Jugoslaviji, samo 18% u Hrvatskoj) i navedena velika proizvodnost borova u šumama Kalifront i Dundo upućuju da se, u skladu s preporučenim ciljem gospodarenja, moraju proširiti četinjače. Proširivanjem četinjača znatno će se smanjiti učešće malo vrijedne makije, do 50%. Ali smanjenje obrasta makije ne će loše utjecati na domaću potražnju i potrošnju ogrjeva i kolja niti na njenu ekološku ulogu održavanja dobre sastojinske klime i dobre proizvodnosti tla. Vidi pril. si. br. 1, 2 i 3. Sastojine, koje će se osnivati odnosno transformirati introdukcijom borova, treba da su što više dvoslojne . Gornji sloj obrazovat će se od sklopa borova a donji od sklopa makije. Ovakav oblik sastojine omogućit će da se stvara velik aditivan (dodatni) prirast. Sunčano podneblje mediterana ima dovoljno svijetla za oba sloja. Kad borovi odrastu, u donji dio sastojinske atmosfere prodirat će više postrane i difuzne svjetlosti. Borovi će dublje prodirati u pedosferu, pa će i u tlu biti dovoljno prostora za oba sloja podzemnih organa drveća. Izbor vrsta bora ovisi o njihovoj proizvodnosti. Najveći kvantitativan i kvalitativan prirast stvara primorski bor. Najbolja proizvodnost smole je na alepskom boru. Izbor vrste borova ovisi i o njihovim ekološkim zahtjevima: na dubljim tlima postotak smjese primorskog bora i pinjola treba biti veći, na plića tla može se uspješno unositi alepski bor. Na hladnijim i vjetru izloženim staništima treba više pošumljivati brucijskim borom. Na najhladnijim i buri mnogo izloženim staništima, izvan tipičnog područja zajednice Orneto-Quercetum ilicis, najbolji će biti crni bor, eventualno u smjesi s aridnim ekotipom crne topole (npr. provenijenca Klaričevac, iznad Senja): oko 30—40% bora i 60—70% topole, odnosno jedan red bora i dva reda topole; budući da nemamo nikakvih iskustava, treba prethodno osnovati pokusne nasade navedenog ekotipa topole. Borovi se mogu unositi u makiju na tri načina: na velikoj površini, na pruge i u veća gnijezda. Izbor ovisi o sastavu makije, staništu, gospodarskoj važnosti pojedinih predjela i njihovom turističkom značenju. Za provedbu transformacije i konverzije treba, dakle, prethodno izraditi sumsko-uzgojni plan. 105 |