DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 22 <-- 22 --> PDF |
po ha. Potražnja za crnikovinom, planikovinom, vrijeskovinom, zelenikovinom i dr. je malena. Uzgojni radovi u makiji su skupi, ne daju velik prihod i vrlo malo povećavaju vrijednost sastojina. Potražnja za četinjačama je velika. Pod njima se može, kad uzrastu, dobro razvijati makija. Dakle: prirodan proizvodni kapacitet staništa mnogo je veći nego sadašnji gospodarski kapacitet šuma. Budući da je proizvodni kapacitet makije mnogo manji nego proizvodni kapacitet unesenih borova, treba u degradiranu šumu zimzelenih listača introducirati ekonomski potrebne i ekološki odgovarajuće četinjače. Na temelju orijentacijskih ispitivanja, koja bi trebalo nastaviti metodičkim istraživanjima, može se pretpostaviti ovo: — crni bor stvara mnogo manji prirast nego eumediteranske vrste borova; — alepski bor polaganije prirašćuje nego primorski bor; — pinjol manje prirašćuje nego primorski bor, više nego alepski; — crnika razvija mnogo manji prirast nego mediteranski borovi; — primorski bor i pinjol stvaraju mnogo pravnije, vitkije i manje razgranato deblo nego alepski bor i, pogotovu, nego crnika; —´ alepski bor u smolarenju daje bolju kakvoću smole nego drugi borovi; — primorski bor i pinjol, zbog većih iglica, vjerovatno stvaraju više četinjaka nego alepski bor; Slika 2. Prirodno stvorena grupa mediteranskih borova u makiji na skeletoidnom tlu. Introdukcijom borova, može se proizvodnost višestruko povećati. |