DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 21 <-- 21 --> PDF |
trebljivost crnikovine nekad je bila velika (za brodarsku građu); danas manja, jer se teško cijepa, čavli se u nju teško zabijaju; i za ogrjev se nerado upotrebljava. Ostale vrste dendroflore gospodarski su malo važne, jer se njihovo ogrjevno drvo zamjenjuje plinom i elektrikom. Također je malena potražnja vinogradskog kolja i ugljena od velikog vrijesa. Gotovo sva starija literatura navodi mišljenje da su šume otoka Raba najljepši ukras Hrvatskog primorja, pogotovu kad se razmatraju u odnosu na sive goleti padina obližnjeg Velebita. Navode se i činjenice o neracionalnim sječama crnike za izradu1 brodova i stvaranje laguna, o prenaglim legalnim i ilegalnim sječama stabala za tehničku građu, ogrjev i ugljen, o stalnoj paši, žirenju i požarima. U doba talijanske okupacije god. 1919 1921. i 1941—1943. šume Dundo i Kalifront mnogo su se iskorištavale eksploatacijskim sječama: makija golom sječom i nadstojna stabla prebornim odabiranjem. Pošumlljivanje na otoku Rabu počelo se provoditi već početkom druge polovice prošlog stoljeća; dakle, pred sto godina. Veća pošumljivanja bila su poslije god. 1885. Unošene su razne vrste borova, crnika i medunac, također i čempresi, cedrovi, tuje, bagrem, pajasen, topole, lovor, agava i dr. Zbog turističke važnosti šume Dundo projektirane su i izgrađene turističke staze u toku god. 1933. do 1935. (A. Premužić); ukupno oko 6 km staza. Poslije Oslobođenja, redovno iskorišćavanje nije se obavljalo. Bilo je pokušaja da se usmjerenim uzgojnim postupcima poveća proizvodnost. Ali ovi zahvati, zbog zabrane redovne sječe ograničeni na malene površine, bili su vrlo suzdržljivi; razlog je bio također i taj što nije bio određen cilj gospodarenja. Obavljala su se uglavnom niska čišćenja. Oslobađan je borov prirodno naseljen podmladak, koji u gustom sklopu nije mogao razviti dobar oblik krošnje, debla i korijena. U pojedine čistine, stvorene čišćenjem ili otvaranjem sklopa, umjetno su unošeni alepski i primorski bor. Ilegalnih sječa danas gotovo nema, jer je malena potražnja za ogrjevnim drvetom i koljem. Cilj gospodarenja Cilj gospodarenja određuje se na temelju rezultante, koja se dobije utvrđivanjem i usklađivanjem komponenata prirodnih i gospodarskih faktora šumske proizvodnje. Naprijed smo već iznijeli osnovne postavke o kojima ovisi utvrđivanje gospodarskog cilja. Zbog boljeg pregleda, ovdje ćemo ih ukratko sažeti: 1. Prirodni faktori za unapređenje proizvodnosti šuma su na 70—80% površine predjela Dundo i Kalifront odlični. Dobro tlo i blaga klima utječu da se vegetacija vrlo bujno razvija. U odnosu na ovako dobar kompleks ekoloških faktora sadašnji proizvodni kapacitet degradiranih šuma (makije) vrlo je nizak. Vrlo je malen kvantitativan prirast i, pogotovu, kvalitativan. Na ovakvim staništima mogu se dobro razvijati razne vrste drveća, domaće i strane, naročito četinjače. 2. Gospodarski faktori ukazuju na to da danas i, još više, u budućnosti ne će biti toliko potrebno ogrjevno drvo, ugljen i kolje kao nekad. Prirast makije je, u odnosu na staništa, neznatan: prosječno1 oko 1 do 5 ms 103 |