DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 20 <-- 20 --> PDF |
i studenih dana nego u Crikvenici: U 13 godina bilo je 37 dana pojave snijega. Mrazovi su neznatni. Najčešći i najjači vjetar je jugo, zatim bura. Značajan je i zmorac (maestral); duva s mora u toplom polugodištu, razblažuje ljetnu popodnevnu žegu. Glavno obilježje zimzelene listopadne vegetacije daje crnika i zatim veliki vrijes (uljka), planika, zelenika i dr. Klimaks vgetacije crnikine vegetacije S. Horvati ć je nazvao Quercetum ilicis gallaprovinciale fraxinetum orni i, kasnije (god. 1957.). Orneto-Quercetum ilicis. Prema navodima istog pisca, regresivan razvitak šume crnike stvara se pod utjecajem antropozoičkih i lokalno-klimatskih faktora (bura) u ovom sukce- Slika 1. Makija visoka 3—4 m, stagnira. Proizvodni kapacitet staništa premalo je iskorišten. Prirast je malen, prihod veoma malen sivnorri nizu: makija Erica arborea-Arbutus unedo, garig (sredina između makije i kamenjare), Brometo-Chrysopogonetum grylli, stadij Salvia officinalis, stadij Cytisus spinescens, (stadij Drypetum Jacquinianae). Crnika, česmina (Quercus ilex) ekološki je vrlo otporan element šumske i makijske dendroflore. Duboko se i široko zakorjenjuje, pa u doba suše može dobro iskoristiti malene količine vlage. Na lošijim bonitetima stvara malen obrast i rijedak sklop. U rjeđem sklopu stablo joj se razgrana već kod 2—3 (4) m iznad tla, ali i u gušćem sklopu deblo nije dugo. Kad se sklop naglo i jako otvori, grane i vrhovi stabla se suše. Na deblu se iz proventivnih pupova razvijaju sekundarne grane, to više što je krošnja manje razvijena. Crniku mnogo napadaju Corebus i Cerambix. Upo |