DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1962 str. 18 <-- 18 --> PDF |
PROBLEM PROIZVODNOSTI PANJAČA U EUMEDITERANSKOJ ZONI HRVATSKOG PRIMORJA Prilog proučavanju introdukcije borova na otoku Rabu J. ŠAFAR ZIMZELENA listopadna vegetacija otoka Raba najznačajniji je vegetacijski objekt na području Hrvatskog primorja. Usred ogromne pustinje golog i degradiranog kontinentalnog i kvarnerskog Krša mnogo se ističu šume Dundo (106 ha) i Kalifront (1033 ha) razmjerno velikim prostranstvom bujnog zelenila. Zato su ove šume već odavna privlačile pažnju mnogih botaničara i šumara. Tako i nas u toku izrade smjernica gospodarenja za borove kulture šumskog gospodarstva Senj, pod čijom su upravom i šume otoka Raba. Iako su razni razlozi onemogućili da se provedu sistematska istraživanja, smatramo da se bar na temelju opažanja i ocjena mogu dati okvirne postavke o načinu gospodarenja. Stoga ćemo ukratko iznijeti pregled prijašnjih istraživanja i opažanja, geofizičke i vegetacijske odnose, razmotriti cilj gospodarenja i način za povećanje proizvodnog kapaciteta šuma. Dosadašnja istraživanja i opažanja Navedene šume najviše su proučavali botaničari, većinom stranci: J. Host (1802), R. Visiani (1826, 1842, 1852), V. Borbäs (1876 i 1877), G. Beck (1886), A. Ginzberger (1900), E. Nikolić (1904), L. Adamović (1906), B. Kümmerle i Nyaradi (1908), Morgan (1909), J. Baumgartner (1911). D. Hire (1913), F. Morton (1915), S. Horvatić (1937, 1939, 1957) i drugi. Najznačajniji su radovi Mortona i Horvatića. Morto n je na oko 270 strana dao prikaze geografske, geološke i klimatološke, vrlo opsežne vegetacijske opise, opće privredne značajke, katalog biljaka i dr. Nastavljajući svoja istraživanja vegetacije kvarnerskih otoka, Horvati ć je u opsežnoj studiji dao rezultate fitocenoloških istraživanja kao dopunu istraživanjima otoka Paga. Sa šumarskog gledišta imamo malo radova. Godine 1906. šume je pregledao D. L a s m a n (zajedno s poznatim upraviteljem šumarije Rab J. Belijom, kojemu je kasnije, u parku Komorčar narod podigao spomenik) i opisao »šumarenje na otoku Rabu«. U tom napisu dani su podaci o razvojnom stanju šuma Kalifront i gospodarenju. Glavna vrsta drveća bila je crnika. Neuredne sječe, paša i žirenje loše su utjecali na razvitak šume. Prema navodima gospodarske osnove god. 1894., prosječni godišnji prirast po- kat. jutru bio je 2,7 m.3 (4,6 ms po ha), oblik šume trebao je biti srednji s 20-godišnjom ophodnjom za podstojno drveće i 40-godišnjom za nadstojno. Čistine su se popunjivale pinjolom, al epskim, primorskim i crnim borom, a ispod borova sadio se žir crnike. Borovi su u dvadesetoj 100 |