DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Dr Ivo Čvoriščec Dana 9. prosinca je nakon duge i teške bolesti umro a 12. prosinca 1961. god. sahranjen u Zagrebu dr Ivo Čvoriščec. Kao dugogodišnji pravni referent i savjetnik u šumarskoj struci bio je i član Šumarskog društva Zagreb, te je i od članova društva u rekordnom broju bio ispraćen na njegov zadnji počinak. U ime Saveza šumarskih društava Hrvatske i Šumarskog društva Zagreb oprostio se od pokojnika ing. A. Šerbetić pred mrtvačnicom, a ing. B. Manojlović nad rakom. Dr Ivo Čvoriščec rođen je 7. kolovoza 1886. god. u Kreševu u Bosni. Gimnaziju je svršio 1905. u Sarajevu, a pravni fakultet i doktorat na sveučilištu u Zagrebu 1911. god. Od godine 1912. do 1924. god. služio je u političkoj struci kao pristav i kotarski predstojnik u Bugojnu, Banja Luci, Bos. Dubici, Bjeljini i Žepču, a konačno kao vladin tajnik kod Zemaljske vlade u Sarajevu. Godine 1924. prelazi u šumarsku struku kao pravni referent kod Direkcije šuma u Sarajevu, Direkcije šuma u Mostaru i Ministarstvu šuma u Zagrebu gdje ostaje do 1946. god. kada je i umirovljen. Najveći dio svog službovanja proveo je kod Direkcije šuma u Sarajevu, gdje je kao vrstan pravnik imao široko polje rada. U to doba su još u Bosni i Hercegovini bili šumsko i pašarinsko pravni odnosi vrlo zamršeni, jer su mnoga prava proisticala iz otomanskih zakona kao što su prava služnosti (meremat, mera, baltalik i dr.) te štoviše, gdje u mnogim pravnim sporovima nisu bili regulirani ni posjedovni odnosi. Još mnogo zamršeniji su bili pašarinski pravni odnosi na pograničnim cialmatinsko-bosanskim i bosanskohercegovačkim planinskim pašnjacima, gdje su bila u pitanju bogata ispašišta velikih površina i izgon na desetke hiljada sitne i krupne stoke. Poznato je, da je u to doba u B. i H. stočarstvo bilo glavna privredna grana, pa je razumljivo od kolike je važnosti bilo utvrđivanje pravnog stanja, gdje su se i najneznatnija prava krvlju rješavala. Ovakvi pravni sporovi zahtjevali su vrlo često komisijske uviđaje na terenu tako, da je dr Čvoriščec terenski upoznao cijelu B i H, pa je više puta mogao dati i vrlo korisne informacije i podatke u šumsko stručnom pogledu. Nesumnjivo je bio najbolji poznavalac šumsko i pašarinsko pravnih odnosa u B i H. Ostavio nam je i jednu vrlo dobro obrađenu monografiju o problemu pašarinskih prava na pograničnim planinskim pašnjacima. Posebno poglavlje u njegovoj službi čini njegov stav u pogledu dugoročnih ugovora za eksploataciju šuma stranog kapitala, na koja je gledao kao na kolonizatorsko- eksploatacione ugovore. U tom njegovom stavu, prigodom revizije dugoročnih ugovora 1929. — 1930. god., a nakon poznatih šumskih afera, nije ga mogla pokolebati ni nadutost i korupcija kapitalista ni neopravdana popustljivost državnog administrativnog aparata (organa). Radi toga svog mišljenja i uvjerenja bio je samo jednom u početku pozvan u komisiju za reviziju kao pravni savjetnik i odmah zatim smijenjen. Poznat kao neobično vrijedan i neumoran radnik, odličan stručnjak, volio je istinu i pravdu, radi čega je imao u životu i službi dosta neprilika. Sa šumarskom strukom u kojoj je nemalo proveo svo svoje službovanje, potpuno se saživio, što je i vidno istakao kao član Šumarskog društva Zagreb i kao dionik društvenog života tog društva. Svako tko ie poznavao dr Ivu Čvoriščeca i kao druga i kolegu, kao radnika i stručnjaka visoko ga je cijenio, pa će ga sigurno i zadržati u trajnoj uspomeni. Ing. A. Šerbetić |