DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 80 <-- 80 --> PDF |
2. Uputstvo za suzbijanje gubara (»Narodne novine«, broj 5-1949) 3. Uputstvo o načinu suzbijanja pojedinih štetnih insekata i zaraznih bolesti (»Narodne novine«, broj 91-1949) 4. Naredba o žigosanju drva i izdavanju izvoznica za izvoz drva iz šuma (»Narodne novine«, broj 45-1952) 5. Uputstvo o žigosanju drva i izdavanju izvoznica za izvoz drva iz šuma (»Narodne novine«, broj 50-1952) 6. Cjenik za naknadu šumskih šteta (»Narodne novine«, broj 22-1956) SAOPĆENJA MEHANIZACIJA JE DOBRA AKO SE S NJOM DOBRO RADI Sa organizacijom šumskih gospodarstava, šumarije koje su ranije bile kao samostalne ustanove i bavile se samo doznakom i uzgojnim radovima, postale su pogonima šumskih gospodarstava i time se njihov krug djelatnosti raširio daleko više nego što su bile pripremljene. U ovako nepripremljenoj situaciji pred njima su stajali novi i veliki zadaci u: sječi, uzgojnim radovima, plantažiranju brzorastućih vrsta, izgradnji različitih komunikacija, vođenje uz plantažu poljoprivrednih kultura i t. d. Stvorila se takva situacija da izvršenje svih tih zadataka nije bilo moguće starim metodama rada. Zato su šumska gospodarstva preorijentirala šumarije na rad mehanizacijom. Iako nije prošlo mnogo vremena od te preorijentacije, iako još uzmemo u obzir da su za to vremensko razdoblje šumska gospodarstva imala velike poteškoće sa obrtnim sredstvima, to uza sve nepovoljne uvjete, šumarstvo sa nabavkom mehanizacije postiglo je vidni napredak. Sada imamo teretnih automobila i ka miona preko 50 komada, različitih limu zina i džip-ova 100, svih vrsta traktora oko 200, motornih pila 600 i mnogo drugih strojeva na siečinama, plantažn´im i uz gojnim radovima i na komunikacijama, što ukupno iznosi oko 2.000 komada. Ako uzmemo u obzir plano? rada i postojeću mehanizaciju, morali bismo već sada vršiti mehaniziranu sječu sa 50% od plana, izvoz i prevoz posječene mase sa 30—40%, plantažiranje i uzgojne radove sa oko 70%. Na mjestima gdje se vrši či sta sječa za plantažu i druge svrhe kao u šumskom gospodarstvu: Vinkovci, Košut njak, Koprivnica, koji posjeduju velik broj 7. Rješenje o razdiobi šumskih predjela u razrede s obzirom na troškove izvoza (»Narodne novine«, broj 70-1956, 321959 i 20-1961) 8. Pravilnik o šumskom redu (»Narodne novine«, broj 10-1957) 9. Naredba o čekićima za žigosanje drva (»Narodne novine«,- broj 10-1957). Clan 59. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Narodnim novinama«. i različitu mehanizaciju, moglo bi se preći u expioataciji na kompleksnu mehanizaciju, gdje bi na račun toga mogli smanjiti proizvodne troškove do minimuma. Ali u vezi s tim, s jedne strane smo radili, a s druge smo zaboravili pripremu dobrih i dovoljan broj: šofera, traktorista, motorista za pile, mehaničara za popravke, inženjera i tchničara-mehaničara, kao i to da se nismo bavili organizacijom rada ove mehanizacije. Razbacali smo strojeve po šumarijama i oni se tamo rabe bez tehničkog i drugog nadzora. Jedino podpuno moguća mehanizirana priprema tla za plantažu, sadnju biljaka, krčenje, uglavnom vrši se ručno, radovi po utovaru i podvozu posječene mase iz šume k cesti vrši se ručno i samaricama te šlajsom — najzaostalijim metodama rada. Na sječinama — motorne pile prepuštene su bez kontrole nedovoljno kvalificiranim radnicima. Neke šumarije ni tehnički ni administrativno ne pomažu radnicima u radu, kako bi postigli bolju produktivnost rada motornim pilama. Kao primjer: Šumarija Perušić — Šumsko gospodarstvo Gospić, u sječini odjel 46, gdje radi motorist Bunčić Petar, on je u X. mjesecu 1961. god. imao 9 radnih dana, u XI. mjesecu na 25-tog isto 9 radnih dana. Sve ostalo vrijeme radnici sa motornim pilama čekali su iz Šumarije Perušić manipulanta da dođe na prikrajanje stabala. Sa ovakvom organizacijom rada neka šumska gospodarstva došla su do toga da izrada motornim pilama na jednog radnika kreće se 2—2.5 kubika na dan, što je manje od izrade s ručnom pilom. Prosjek izrade u NRH je 3.5 m3 umjesto minimum 6—7 m3. Iskorišćavanje traktora i kamiona po šumarijama isto tako ide bez nadležnog |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 81 <-- 81 --> PDF |
nadzora i tehničke pomoći. Ima slučajeva da ovi mehanizmi rade u nedozvoljenim uvjetima, po dvije i tri smjene dnevno, a njima se bilježi rad samo jedna smjena i time se za račun i na štetu mehanizacije popravljaju neke ekonomske slabe grane drugih pogona. Radi slabog tehničkog kadra na mehanizaciji, loše organizacije rada i lošeg iskorišćenja mehanizama, kupovanja strojeva od raznih firmi, stvorena je već sada takva situacija, da su u nekim šumskim gospodarstvima na pr. po nekoliko komada motornih pila potpuno uništene. Neki strojevi stoje i dugo će stajati na popravku radi pomanjkanja rezervnih dijelova. Svemu tome velika je smetnja i to da nemamo dovoljno dobro opremljenih radionica. Ovakvim iskorišćenjem mehanizacije mi poskupljujemo proizvodnju, a s druge strane u određenom roku nećemo moći amortizirati pojedine strojeve. Takvo stanje moglo bi dovesti do zaključka da mehanizacija u šumarstvu nije rentabilna. Dok nismo došli u težu situaciju, potrebno je odmah poduzeti takve mjere, koje bi sigurno i u najkraćem roku sredile stanje sa radom na mehanizaciji. Kao prvo potrebno je pripremiti iz stalnog radnog kadra dovoljan broj dobrih šofera, traktorista, motorista itd., a od najboljih pripremiti dobre mehaničare, koji bi radili na popravcima mehanizacije. Posebno je potrebno pripremiti mehaničare- inženjere i tehničare sa odgovarajućom školom, koji bi mogli organizirati taj rad i voditi evidenciju rada pojedinih agregata i sudjelovati sa šoferima na eventualnim sitnim popravcima strojeva na radnom mjestu. Potrebno je pripremiti i takve kvalificirane inženjere i tehničare-mehaničare, koji bi mogli sudjelovati u složenijim i većim popravcima, rukovoditi popravkom mehanizma i upravljati radionicama itd. Za postojeću mehanizaciju mi nemamo dovoljnu količinu dobro opremljenih, ^t-cioniranih. i pokretnih radionica i garaža, a i to je potrebno u najkraćem roku napraviti. Sada šumarstvo ima dosta iskustava, kakove su marke mehanizama najbolje. Zato treba da Polj: šum. komora to pitanje sredi i preporuči šumskim gospodarstvima koje su firme najsolidnije i kod kojih treba kupovati. Postojeća mehanizacija sa brojnim i različitim markama sve više otežava rad na popravcima. Zato je potrebno da se šumska gospodarstva udruže preko Polj. šum. komore i osiguraju dovoljne količine različitih rezervnih djelova. Tako bi se iz bjeglo eventualno neiskorištenie mehanizama radi pomanjkanja rezervnih dijelova. Kompleks svih pitanja koja uskrsavaju radom na mehanizaciji, nameću potrebu da u šumskim gospodarstvima koja raspolažu mehanizacijom, treba organizirati posebne samostalne pogone za mehanizaciju s posebnim obračunom rada. Takvi samostalni pogoni za mehanizaciju preuzeli bi na sebe sav rad i sadržaj mehanizacije. Šumarije bi bile kao davaoci posla i odgovarale bi za pripremu radnih mjesta. Pogon mehanizacije po ugovoru odgovarao bi za izvršenje posla po količini, kvaliteti i za rok. S takvom organizacijom rada mehanizacija bi morala raditi udruženo t. j . u grupama — traktori, motorne pile ili kamioni itd. tako da uz njih uvijek bude brigadir tehničar, koji bi bio odgovoran za organizaciju rada, za produktivnost rada, bio bi administrator koji na mjestu rješava sve eventualne smetnje u radu. Preko ovih brigadira kao i druge službe, pogon za mehanizaciju vodio bi evidenciju rada svakog pojedinog mehanizma: koliko je koji radio sati, kada i kome je potrebna profilaktika, kada i kakove je prošao popravke, koliko je mehanizam stajao na popravku ili bez posla itd. Ove i druge evidencije jako su važne koliko za normalan tehnički nadzor nad mehanizmima toliko i za procjenu rentabilnosti mehanizma, njegove amortizacije i t. d. Rješavanjem svih pitanja korjenito bi se promijenila situacija u radu mehanizacijom i stvorilo bi se stanje, koje bi omogućilo voditi borbu za daljnji napredak rada. Moglo bi se staviti pitanje u kakvim se uvjetima može raditi na mehanizaciji t. j . smije li se koristiti tamo gdje nisu pripremljeni odgovarajući za nju uvjeti za rad. Da sa mehanizacijom mogu raditi samo visokokvalificirani radnici, koji osiguravaju norme čuvanja mehanizama, kao i izvršenje dnevnih zadataka, nije potrebno govoriti. Garaža ili pogon — od ukupnog broja mehanizama mora dnevno osigurati i dati ispravnih strojeva za rad od 82—86°/o, i t. d. Briga o boljem čuvanju i iskorištenju mrhanizaciie osiguralo bi njezinu trajnost kao i produktivnost rada, što bi omogućilo jednom samostalnom pogonu da rentabilno radi mehanizacijom. Baranovski ing. Julius 79 |