DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 65     <-- 65 -->        PDF

UKAZ
O PROGLAŠENJU OSNOVNOG ZAKONA O SUMAMA


Na. osnovu člana 71. tačka 2. Ustavnog
zakona o osnovama društvenog i političkog
uređenja Federativne Narodne Republike
Jugoslavije i saveznim organima
vlasti, proglašava se Osnovni zakon o šumama,
koji je usvojila Savezna narodna
skupština na sjednici Saveznog vijeća od


18. travnja 1961. i na sjednici Vijeća proizvođača
od 18. travnja 1961.
P. R. br. 21
Beograd, 20. travnja 1961.
Zamjenjuje
Predsjednika Republike
Potpredsjednik
Saveznog izvršnog vijeća,
Edvarđ Karđelj, v. r.


Predsjednik
Savezne narodne skupštine,
Petar Stambolić, v. r.


OSNOVNI ZAKON O SUMAMA


Glava I
OSNOVNE ODREDBE


Clan 1.
Sumama, kao dobrom od općeg druš


"


tvenog interesa, gospodari se tako da se
postigne trajnost i povećanje njihova prinosa
i da se ostvari namjena pojedinih1šuma.


Član 2.
Gospodarenje šumama obuhvaća osobito:
čuvanje, njegu, zaštitu, obnovu i rekonstrukciju
šuma. podizanje novih šuma
i zasada, iskorištavanje šuma i zasadai,
,,
kao i izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica,
uređaja, naprava, zgrada i
iidrugih objekata, šumski transport i drugo.
Na pravo korištenja šumama u društvenom
vlasništvu i na imovinskopravneeodnose u pogledu šuma primjenjuju segopć; propisi imovinskog prava, ako ovimrizakonom nije određeno drukčije.


Clan 3.
Prema namjeni šume su privredne,
zašt;tne i s posebnom namjenom.


a


Privredne šume služe prvenstveno za
proizvodnju drveta i drugih šumskih pro


´"


izvoda.


Zaštitne šume služe prvenstveno ka:o
oozaštita privrednih i drugih objekata, naiselja,
vodnih tokova, zemljišta i drug;e
eeimovine.


Šume s posebnom namjenom jesu:


1. šume koje predstavljaju osobite rijetkosti
ili ljepote, ili su od osobitog naučnog
ili historijskog značenja (nacionalni
parkovi i rezervati);
2. šume namijenjene za izletišta;
3. šume namijenjene naučnim istraživanjima,
nastavi, vojnim potrebama i drugim
potrebama utvrđenim posebnim propisima.
Šumu proglašava zaštitnoih, odnosno
šumom s posebnom namjenom i određuje
način korištenja takvom šumom nadležni
državni organ, prema propisima koje donosi
narodna republika.


Šumu proglašava šumom s posebnom
namjenom za vojne potrebe Sekretarijat
Saveznog Izvršnog vijeća za poljoprivredu
i šumarstvo u suglasnosti sa Državnim sekretarijatom
za poslove narodne obrane.


Clan 4.


Šume u društvenom vlasništvu daju se
na korištenje privrednim organizacijama.


Pojedine šume u društvenom vlasništvu
mogu se dati na korištenje i drugim
organizacijama, ustanovama i državnim
organima.


Šumama u društvenom vlasništvu gospodare
privredne i druge organizacije,
ustanove i državni organi (organizacije),
kojima su šume dane na korištenje.


Clan 5.


Šumama u građanskom vlasništvu gospodare
njihovi vlasnici.


Vlasnici šuma mogu povjeriti gospodarenje
svojim šumama zadruzi ili drugojprivrednoj organizaciji na osnovi ugovora
o kooperaciji ili drugog ugovora.


Propisom narodne republike može se
odrediti da se gospodarenje šumama u
građanskom vlasništvu kojima ne gospodare
privredne organizacije u smislu stava
2. ovog člana, povjeri privrednim organizacijama.


Propisom iz stava 3. ovog člana odredit
će se i uvjeti pod kojima se te šume
povjeravaju privrednim organizacijama
na gospodarenje, s tim da se vlasnicima
šuma osiguraju ova prava:


1. pravo na sječu drveta za neposredne
potrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva;


2. pravo na dio cijene drveta na panju
i drugih šumskih proizvoda;
3. rwavo na skuplianje šušnja i mahovine
ako je to dopušteno propisom narod


ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 66     <-- 66 -->        PDF

ne republike i pravo na upotrebu drugih
šumskih proizvoda, a za potrebe njihova
poljoprivrednog gospodarstva.


Potanje propise o pravima vlasnika šume
iz stava 4. ovog člana donose narodne
republike.


Clan 6.


Sumama se gospodari na osnovi šumskoprivredne
osnove, ako ovim zakonom
nije određeno drukčije.


Pri gospodarenju šumama moraju se
primjenjivati mjere kojima se´osigurava
održavanje i obnova šuma, kao i mjere
kojima se unapređuju šume i šumska proizvodnja.


Clan 7.
Da bi se šumama pravilno gospodarilo,
osnivaju se šumskoprivredna područja.
Sumskoprivredna područja osnivaju sa
prema prirodnim, ekonomskim i drugim
uvjetima što ukazuju na jedinstvo i cjelinu
područja.
Šume i druga zemljišta u društvenom
vlasništvu u okviru šumskoprivrednog
područja daju se u cjelini na korištenje
jednoj privrednoj organizaciji.
Narodne republike donose propise o
osnivanju šumskoprivrednih područja i


o davanju na korištenje šuma i drugog
zemljišta u okviru šumskoprivrednih područja.
Clan 8.
Na privredne organizacije koje gospodare
šumama primjenjuju se u pogledu
privrednog poslovanja i u pogledu utvrđivanja
i raspodjele dohotka propisi što
vrijede za privredne organizacije, ukoliko
ovim zakonom ili propisom donesenim na
osnovi njega nije određeno drukčije.
Ako se privredna organizacija koja
gospodari šumama bavi i drugim Drivr»dnim
djelatnostima, mora organizirati gospodarenie
šumama kao pogon sa samostalnim
obračunom.


Clan 9.
Organizacije koje gospodare šumama
mogu se baviti i preradom drveta i drugih
proizvoda šuma, poljoprivrednom proizvodniom,
gajenjem i iskorištavanjem divljači
i drugim dopunskim djelatnostima.


Clan -10.


Radi racionalnijeg gospodarenja šumama
može se, pod uvjetima određenim ovim
zakonom i propisima donesenim na osnovi
njega, vršiti arondacija šuma.


Clan 11.


Radi evidencije o stanju i promjenama
u šumama ustanovljava se katastar šuma.


Katastar šuma sadržava podatke o površini,
drvnoj masi, prirastu, prinosutehničkoj opremljenosti šuma, kao i o promjenama
što nastanu u njima.


Savezno Izvršno vijeće ovlašćuje se da
donese potanje propise o katastru šuma.


Clan 12.


Promet šuma u građanskom vlasništvu
obavlja se prema odredbama Zakona


o prometu zemljišta i zgrada.
Kad se prodaju šume u građanskom
vlasništvu, organizacije koje gospodare šumama,
imaju preče pravo na kupnje.


Pri prodaji šuma u građanskom vlasništvu
shodno se primjenjuju odredbe
člana 82. Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog
zemljišta.


U roku šest mjeseci od dana kad je
promjena vlasnika upisana u zemljišne
knjige, organizacija što gospodari šumama
može tužbom kod redovnog suda pobijati
kupoprodaju šuma, ako je tom kupoprodajom
povrijeđeno preče pravo kupnje
te organizacije.


Clan 13.


Kad se šume u građanskom vlasništvu
daju u zakup, privredne organizacije što
gospodare šumama imaju preče pravo zakupa.


Pri zakupu šuma u građanskom vlasništvu
shodno se primjenjuju odredbe
Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog
zemljišta što se odnose na zakup poljoprivrednog
zemljišta.


Clan 14.


Da bi se osigurala sredstva za unapređivanje
šuma u građanskom vlasništvu,
propisom narodne republike može se ustanoviti
obavezni doprinos vlasnika šume,
prema vrijednosti posječenog drveta, osim
drveta posječenog za potrebe njegova poljoprivrednog
gospodarstva.


Doprinos iz stava 1. ovog člana naplaćuje
općina, a može ga upotrijebiti samo
za unapređivanje šuma u građanskom
vlasništvu, suglasno s odredbama republičkih
propisa.


Ako šumom u građanskom vlasništvu
gospodari privredna organizacija, doprinos
iz stava 1. ovog člana plaća ta organizacija.


Clan 15.


Da bi se šume racionalnije iskorištavale,
ovlašćuju se narodne republike da mogu
donijeti propise o tehničkim uvjetima
za rad pogona i poduzeća što se bave primarnom
preradom drveta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Clan 16.


Drvoredi, šumski rasadnici, parkovi u
naseljenim mjestima i si., kao i grupe
šumskog drveća na površini do 5 ari ne
smatraju se šumama u smislu ovog zakona.


Kad je sporno smatra li se neko zemljište
obraslo šumskim drvećem šumom,
rješava općinski organ uprave nadležan
za poslove šumarstva, u suglasnosti s općinskim
organom uprave nadležnim za poslove
poljoprivrede.


Clan 17.


Odredbe ovog zakona i propisa donesenih
na osnovi njega ne odnose se na plantaže
lišćara i četinjara, ako ovim zakonom
ili propisom donesenim na osnovi
njega nije to izričito rečeno.


Clan 18.


Propisi narodne republike reguliraju
gospodarenje šikarama, degradiranim i
ostalim šumama i šumskim zemljištem
(goleti i krš i si.) izvan šumskoprivrednog
područja.


Clan 19.


Izvršavanje odredbi ovog zakona i propisa
donesenih na osnovi njega i provođenje
propisanih mjera u oblasti šumarstva
sa strane organizacija, građanskopravnih
osoba i građana koji gospodare
šumama nadziru organi uprave nadležni
za poslove šumarstva (šumarska inspekcija).


Glava II
GOSPODARENJE ŠUMAMA


1. Sumskoprivredna osnova
Clan 20.
Sumskoprivredna osnova je osnova za
dugoročno gospodarenje šumama, u kojoj
je prikazano stanje šuma i određeni ciljevi
gospodarenja, vrste i opseg radova, kao
i mjere i metode za postizavanje ciljeva
gospodarenja.
Šumskoprivrednom osnovom mora se
osobito odrediti minimalni opseg radova na
gajenju šuma (obnova, održavanje i unapređivanje
šuma).


Clan 21.


Za sve šume moraju postojati šumskoprivredne
osnove, ako na osnovi ovog zakona
nije određeno drukčije (član 23).


Odredbe šumskoprivredne osnove su
obavezne.


Clan 22.
Šumskoprivredne osnove donose organizacije
što gospodare šumama.
Šumskoprivredne osnove odobravaju:


1. ako se šume nalaze na području jedne
općine — općinski narodni odbor;
2. ako se šume nalaze na području dviju
ili više općina istog kotara — sporazumno
općinski narodni odbori, a ako se
ne sporazumiju — kotarski narodni odbor;
3. ako se šume nalaze na području dvaju
ili više kotara — sporazumno kotarski
narodni odbori nakon pribavljenog mišljenja
narodnih odbora odnosnih općina,
a ako se ne sporazumiju — izvršno vijeće
narodne republike.
Odluku o odobravanju šumskoprivredne
osnove narodni odbori donose na sjednicama
obaju vijeća.


Za šume kojima ne gospodare privredne
organizacije, šumskoprivredne osnove
donose se u skladu s propisima narodnih
republika.


Za šume s posebnom namjenom za
vojne potrebe šumskoprivredne osnove
propisuju organi koje odredi Državni sekretarijat
za poslove narodne obrane.


Clan 23.


Sekretarijat -Saveznog Izvršnog vijeća
za poljoprivredu i šumarstvo ovlašćuje se
da donese potanje propise o šumama koje
ne moraju imati šumskoprivredne osnove,
kao i o sadržaju, obliku, načinu izrade,
postupku donošenja, vremenu za koje
se donose, reviziji i evidenciji izvršenja
šumskoprivrednih osnova.


2.
Iskorištavanje, održavanje, obnova
i unapređivanje šuma
Clan 24.
Organizacije kojima su šume dane na
korištenje, kao i vlasnici šuma moraju,
bez obzira na njihovu namjenu, šume
održavati, obnavljati i unapređivati suglasno
odredbama ovog zakona, propisa
donesenih na osnovi njega i šumskoprivredne
osnove.
Clan 25.
Sječa šuma može se obavljati tek nakon
odabiranja i obilježavanja stabala za
sječu (doznaka).
Doznaku obavlja organizacija što gospodari
šumama, a u šumama u kojima
ne gospodare organizacije, organ određen
propisom narodne republike.
Doznačavanje se regulira propisom narodne
republike. Tim se propisom može
regulirati i način kontrole doznačavanja.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Propisom narodne republike može se
ustanoviti i obavezno zigosanje drveta i
izdavanje popratnica za šumske proizvode
što se iznose iz šuma.


Clan 26.
Zabranjeno je pustošenje i krčenje šuma,
podbjeljivanje stabala i svaka druga
radnja kojom se slabi prinosna -snaga šume
ili ugrožava opstanak ili namjena šume.


Clan 27.


Propisom narodne republike može se
odrediti u kojim je slučajevima dopušteno:


1. krčenje šuma kojim se ne ugrožavaju
zaštitne funkcije šuma;
2. čista sječa šuma što je ne predviđa
šumskoprivredna osnova;
3. sječa rijetkih vrsta drveća;
4. paša, žirenje, kresanje lisnika i skupljanje
šušnja i mahovine u šumama.
Clan 28.
Organizacije što gospodare šumama
odnosno vlasnici šuma u građanskom vlasništvu
moraju izvršiti pošumljavanje paljika,
površina na kojima nije uspijevalo
podmladivanje, površina na kojima je izvršeno
pustošenje, bespravna čista sječa
ili bespravna sječa rijetkih vrsfa drveća.
Organizacije i osobe iz stava 1. ovog
člana moraju izvršiti pošumljavanje u roku
koji odredi općinski organ uprave nadležan
za poslove šumarstva, ako taj rok
ne određuje šumskoprivredna osnova.


Clan 29.
Narodni odbori ovlašćuju se da mogu
propisivati šumsko-kulturne mjere za unapređivanje
gospodarenja šumama, koje
se moraju uzeti u obzir prilikom izrade
šumskoprivredne osnove.
Narodni odbori mogu propisivati da se
mjere iz stava 1. ovog člana imaju primjenjivati
i na šume koje ne moraju imati
šumskoprivrednu osnovu.


Clan 30.
Ne izvrše li organizacije što gospodare
šumama ili vlasnici šuma u građanskom
vlasništvu mjere naređene na osnovi ovog
zakona i propisa donesenih na osnovi njega,
te će mjere izvršiti organ koji ih je
naredio ili druga organizacija koju on < vlasti,
na trošak organizacije ili vlasnika
koji je morao izvršiti određenu mjeru.


Clan 31.
Izvršenje većih radova na unapređivanju
gospodarenja šumama, a osobito po


šumljavanja, melioracije i slično, mora se
zasnivati na stručno-tehničkoj dokumentaciji.


Radove iz stava 1. ovog člana mora
pregledati i primiti stručna komisija.


Sekretarijat Saveznog izvršnog vijeća
za poljoprivredu i šumarstvo ovlašćuje se
da donese potanje propise o tome koji se
radovi smatraju većim radovima, o stručno-
tehničkoj dokumentaciji i o načinu
pregleda i primanja radova, kao i o sastavu
i radu stručnih komisija iz stava 2.
ovog člana.


Pregled i primanje građevinskih radova
obavlja se prema posebnim prop s ma.


Clan 32.


Od divljači mogu se u šumi gajiti samo
one vrste i u onom broju koji ne
ometaju pravilno gospodarenje šumom.


Vrste i broj divljači u smislu stava 1.
ovog člana određuju se šumskoprivrednom
osnovom, u skladu s propisima o lovstvu.


Clan 33.


Putovi što služe prvenstveno prijevozu
šumskih proizvoda, a vode se kao osnovno
sredstvo organizacije koja gospodari
šumom, smatraju se šumskim putovima.


Šumskim putovima mogu se koristiti
i druge organizacije i građani.


Organizacije i građani koji se služe
šumskim putovima moraju se držati pravila
o upotrebi šumskih putova organizacije
čija su to osnovna sredstva i plaćati
toj organizaciji naknadu za prijevoz prema
međusobnom sporazumu.


Ne sporazumiju li se organizacije i građani
koji se služe šumskim putovima, visinu
naknade određuje organ uprave općinskog
narodnog odbora nadležan za poslove
saobraćaja, prema visini amortizacije
i godišnjih troškova za održavanje
tih šumskih putova.


Protiv rješenja o naknadi iz stava 4.
ovog člana nije dopuštena žalba niti se
može pokrenuti upravni spor. već stranka
koja nije zadovoljna rješenjem može u
roku mjesec dana od dana kad je dostavljeno
rješenje podnijeli prijedlog da sud
utvrdi naknadu.


O prijedlogu da se utvrdi naknada rješava
u vanparmčnom postupku kotarski
sud na čijem je području šumski put.


Clan 34.


Vlasnik odnosno korisnik zemljišta mora
dopustiti privremeni prijevoz (prisilni
put) i smještaj tuđih šumskih proizvoda
na svom zemljištu, ako se to ne može




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 69     <-- 69 -->        PDF

izvršiti na drugi način, ili ako bi drugi
način bio nerazmjerno skuplji.


Korisnik prisilnog puta ili smještaja
proizvoda mora vlasniku odnosno korisniku
zemljišta platiti naknadu za to korištenje.


Rješenje o ustanovljenju služnosti iz
stava 1. i naknadi iz stava 2. ovog člana
donosi na zahtjev zainteresirane osobe
savjet općinskog narodnog odbora nadležan
za poslove šumarstva.


Žalba protiv rješenja o ustanovljenju
služnosti iz stava 3. ovog člana ne zadržava
izvršenje rješenja.


Protiv rješenja o naknadi iz stava 3.
ovog člana nije dopuštena žalba niti se
može pokrenuti upravni spor, već obje
strane mogu u roku mjesec dana od dana
kad je dostavljeno rješenje nodnijeti prijedlog
da sud utvrdi naknadu.


O prijedlogu da se utvrdi naknada rješava
u vanparničkom postupku kotarski
sud na čijem je području zemljište na kome
se ustanovljuje služnost.


?,. Zaštita šuma


Clan 35.


Organizacije koje gospodare šumama i
vlasnici šuma u građanskom vlasništvu
moraju poduzimati mjere radi zaštite šuma
od požara i drugih elementarnih nepogoda,
biljnjih bolesti, insekata i drugih
šteta.


Clan 36.


U šumama osobito izloženim opasnostima
od požara savjet općinskog narodnog
odbora nadležan za poslove šumarstva može,
u suglasnosti sa savjetom općinskog
narodnog odbora nadležnim za unutrašnja
poslove, narediti i osobite mjere za sprečavanje
požara, kao što su: stvaranje


r. ´isieka u šumi, osiguranje potrebnih količina
vode, podizanje pojasa lišćara u šumama
četinara, postavljanje osmatračnica,
organiziranje osmatračke, izvještajne
i vatrogasne službe.
Radi preventivne zaštite plantaža drveća
od biljnih bolesti i štetočina, savjet
općinskog narodnog odbora nadležan za
poslove šumarstva može narediti uklanjanje
ili uništenje zaraženog drveća iz neposredne
blizine plantaže, kao i druge odgovarajuće
mjere.


Clan 37.


Lokomotive i druga vozila koja se lože
krutim gorivom, a prolaze kroz šumu,
moraju biti opskrbljena zaštitnim napravama
za sprečavanje izbijanja iskara.


Savezni Državni sekretarijat za unutrašnje
poslove ovlašćuje se da, u suglasnosti
sa sekretarijatima Saveznog izvršnog
vijeća za saobraćaj i veze i za poljoprivredu
i šumarstvo, donese propise o mjerama
za sprečavanje šumskih požara što
ih mogu prouzrokovati lokomotive i druga
vozila.


Clan 38.


Zaštitu šuma od protupravnog korištenja
i drugih oštećivanja (čuvanje šuma)
vrše organizacije što gospodare šumama.


Clan 39.


Osobe koje obavljaju službu čuvanja
šuma u organizacijama što gospodare šumama
(čuvari šuma) moraju za vrijeme
službe nositi službeno odijelo, a mogu biti
i naoružane.


Obavljajući službu čuvanja šuma čuvari
šuma su ovlašteni:


1. da legitimiraju, pretraže i privedu
nadležnim organima osobe koje su zatekli
u izvršenju kojeg djela kažnjivog po
ovom zakonu ili krivičnog djela koje se
odnosi na šume. ili za koje postoji opravdana
sumnja da su izvršile takva djela;
2. da mogu privremeno oduzeti predmete
kojima je izvršeno djelo iz tačke 1.
ovog stava, kao i predmete nastale izvršenjem
takvog djela.
Potanje propise o ovlaštenjima čuvara
šuma donosi savezni Državni sekretarijat
za unutrašnje poslove, u suglasnosti
sa Sekretarijatom Saveznog izvršnog vijeća
i šumarstvo.


Clan 40.


Osim prava na osnovi posebnih propisa,
čuvari šuma imaju i pravo na besplatno
službeno odijelo i obuću, a ako
stanuju u šumi — i pravo na besplatni
stan i ogrev i na besplatno korištenje
zemljištem u površini do 1 hektara.


Prihod od korištenja zemljištem iz stava
1. ovog člana ne ulazi u prihod prema
kome se određuje pravo odnosno visina
dodatka na djecu.


Clan 41.


Potanje propise o mjerama za zaštitu
šuma iz čl. 35. i 36. ovog zakona, o čuvanju
šuma i o naknadi štete učinjene u
šumama (član 38), i o posebnim davanjima
čuvarima šuma (član 40), donose narodne
republike.


Organizacije što gospodare šumama
mogu u skladu s republičkim propisima
donositi pravilnike o zaštiti šuma.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Glava III


ARONDACIJA ŠUMA


Clan 42.


Arondacija šuma može se vršiti radi
racionalnijeg gospodarenja šumama, mehanizacije
šumskih radova, provođenja
melioracionih i protuerozionih radova,
uspješnije zaštite šuma, pošumljavanja i
podizanja plantaža drveća.


Arondacijom može se pripojiti šuma i
poljoprivredno zemljište u građanskom
vlasništvu, koji se kao enklava ili poluenklava
nalaze u kompleksu šuma.


Član 43.
Arondacija se može vršiti samo u korist
privredne organizacije što gospodari
šumama.
Pri arondaciji šuma shodno se primjenjuju
odredbe Zakona o iskorištavanju
poljoprivrednog zemljišta koje se odnose
na arondaciju poljoprivrednog zemljišta.
Prijedlog za arondaciju podnosi organizacija
koja traži da se arondacija izvrši
u njezinu korist.
Postupak prema prijedlogu za arondaciju
vode i rješenja donose organi uprave
nadležni za poslove šumarstva.


Glava IV


ŠUMARSKA INSPEKCIJA


Clan 44.


Poslove šumarske inspekcije obavljaju
organi uprave nadležni za poslove šumarstva.


U ime organa uprave nadležnih za poslove
šumarstva poslove šumarske inspekcije
neposredno obavljaju službenici koji
su za to ovlašteni (šumarski inspektori).


U skladu s odredbama Zakona o državnoj
upravi mogu se za obavljanje poslova
šumarske inspekcije osnovati šumarski
inspektorati.


Clan 45.


U privrednim organizacijama što rade
za određene potrebe Jugoslavenske naredne
armije i u organizacijama koje osniva
Državni sekretarijat za poslove narodne
obrane, a koje gospodare šumama, izvršavanje
odredaba ovog zakona i propisa donesenih
na osnovi njega nadziru organi
Državnog sekretarijata za poslove narodne
obrane.


Clan 46.


Općinski organ šumarske inspekcije
obavlja sve poslove ´šumarske inspekcije,
osim poslova koji su ovim zakonom, propisima
donesenim na osnovi njega ili po


sebnim zakonom stavljeni u nadležnost
drugih organa.
Clan 47.


Kotarski organ šumarske inspekcije
brine se za stručno organiziranje i pravilno
obavljanje poslova šumarske inspekcije
na području kotara; nadzire rad općinskih
organa šumarske inspekcije u pogledu
primjene ovog zakona i republičkih
i kotarskih propisa donesenih na osnovi
njega; neposredno nadzire primjenu odredbi
o doznaci stabala u šumama kojima
gospodare organizacije (član 25), o pustošenju
šuma (član 26), o čistoj sječi (član
27), o izvršenju većih radova na unapređivanju
šuma (član 31), o gajenju divljači
u šumi (član 32) i obavlja druge poslove
koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom
ili propisom izvršnog vijeća.


Clan 48.
Republički organ šumarske inspekcije
brine se za pravilno organiziranje, obavljanje
i unapređivanje službe šumarske
inspekcije na teritoriju narodne republike,
kao i za obrazovanje i stručno usavršavanje
službenika koji obavljaju poslove
šumarske inspekcije; neposredno nadzire
rad kotarskih organa šumarske inspakcije
i pruža im stručnu pomoć.
Republički organ šumarske inspekcije
neposredno obavlja poslove šumarske inspekcije
u pogledu organizacija i ustanova
što su pod neposrednim nadzorom republičkog
organa.
Clan 49.
Savezni organ šumarske inspekcije brine
se za pravilno organiziranje, obavljanje
i unapređivanje službe šumarske inspekcije
na teritoriju Jugoslavije, kao i za
obrazovanje i stručno usavršavanje službenika
koji obavljaju poslove šumarske
inspekcije.
Savezni organ šumarske inspekcije brine
se i za provođenje međunarodnih ugovora
što se odnose na šume.


Clan 50.


Ne izvrši li organ šumarske inspekcije
nižeg stupnja neki od poslova iz svoje
nadležnosti, taj posao- može izvršiti organ
šumarske inspekcije neposredno višeg
stupnja.


Ne izvrše li posao iz stava 1. ovog člana
ni organ neposredno višeg stupnja,
može ga izvršiti svaki organ šumarske
inspekcije višeg stupnja.


Clan 51.


Obavljajući poslove šumarske inspekcije
šumarski inspektor je ovlašten:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 71     <-- 71 -->        PDF

1. pregledavati sve šumske radove,
objekte, uređaje i naprave, kao i sva mjesta
gdje se drvo siječe, smješta, prerađuje,
izvozi iz šume ili stavlja u promet;
2. pregledati šumskoprivredne osnove,
godišnje planove gospodarenja, poslovne
knjige i ostale dokumente, ako je to potrebno
radi kontrole primjene propisa i
mjera što se odnose na šume;
3. privremeno obustaviti sječe što nisu
u skladu s odredbama ovog zakona i
propisa donesenih na osnovi njega, kao
i druge nezakonite radnje, do konačno odluke
nadležnog organa;
4. privremeno oduzeti bespravno posječeno
drvo, kao i druge bespravno prisvojene
ili proizvedene šumske proizvode;
5. u hitnim slučajevima, kad bi nastupila
šteta za opći interes, narediti privremene
mjere za sprečavanje štete.
6. obavještavati nadležne organe o zapaženim
nepravilnostima i tražiti njihovu
intervenciju, ako sam nije ovlašten
da neposredno postupi;
7. saslušavati odgovorne osobe, svjedoke,
vještake i druge osobe, kad je to potrebno;
8. poduzimati i druge mjere i druge
radnje zä koje je ovlašten posebnim propisima.
Organizacije, građanskopravne osobe i
građani, čiji rad podliježe nadzoru šumarskih
inspektora, moraju im omogućiti nadzor
i pružiti potrebne podatke.


Žalba protiv rješenja šumarskog inspektora
u pravilu ne zadržava izvršenje
rješenja.


Šumarski inspektor može odgoditi izvršenje
rješenja ako zbog odgađanja ne
bi nastupila opasnost za ljude ili imovinu,
ili bi izvršenje prouzrokovalo štetu koja
se teško može popraviti.


Clan 52.
Šumarski inspektori moraju imati propisanu
stručnu spremu i ispunjavati druge
određene uvjete.
Šumarski inspektor mora imati legitimaciju
kojom se utvrđuje njegovo svojstvo
šumarskog inspektora.
Potanje propise o stručnoj spremi i o
drugim uvjetima a iz sta-va 1. ovog člana,
kao i o legitimaciji šumarskog inspektora
donosi Sekretarijat Saveznog izvršnog vijeća
za poljoprivredu i šumarstvo, u suglasnosti
sa Sekretarijatom Saveznog izvršnog
vijeća za opću upravu.


Glava V


KAZNENE ODREDBE


Clan 53.


Privredna organizacija, društvena organizacija,
samostalna ustanova ili druga


pravna osoba kaznit će se zbog privrednog"
prijestupa novčanom kaznom od 50.000 do
5,000.000 dinara:


1. ako pustoši šumu ili podbjeljujo stabla
(član 26);
2. ako krči šumu kad to nije dopušteno»
(član 27);
3. ako obavlja čistu sječu šuma kad to
nije dopušteno (član 27);
4. ako u određenom roku ne izvrši obavezno
pošumljavanje (član 28).
Zbog povrede iz stava 1. ovog člana
kaznit će se i odgovorna osoba u privrednoj
organizaciji, društvenoj organizaciji,
samostalnoj ustanovi ili drugoj pravnoj
osobi, ako ta povreda ne predstavlja krivično
djelo, novčanom kazno mod 10.000
do 100.000 dinara.


Ako su kojom od radnji iz stava 1. tač.


1. do 3. ovog člana prouzrokovane osobito
teške posljedice, može se privrednoj organizaciji,
društvenoj organizaciji, samostalnoj
ili drugoj pravnoj osobi izreći kazna
do petostrukog iznosa učinjene štete.
Clan 54.


Privredna organizacija, društvena organizacija,
samostalna ustanova ili druga
pravna osoba kaznit će se zbog privrednog
prijestupa novčanom kaznom od 20.000 do


2.000.000 dinara:
1. ako ne izvrši naređene posebne mjere
za sprečavanje požara u šumi kojom
gospodari (član 36. stavi);
2. ako ne izvrši naređene mjere radi
preventivne zaštite plantaža od biljnih i
štetočinja (član 36. stav 2).
Zbog povrede iz stava 1. ovog člana kaznit
će se i odgovorna osoba u privrednoj
organizaciji, društvenoj organizaciji, samostalnoj
ustanovi ili drugoj pravnoj osobi
novčanom kaznom od 5.000 do 50.000
dinara.


Clan 55.


Privredna organizacija, društvena organizacija,
samostalna ustanova ili druga
pravna osob akaznit će se zbog prekršaja
novčanom kaznom od 10.000 do 1,000.000
dinara:


1. ako, suprotno članu 21. stav 1. i propisima
donesenim na osnovu 61. 23. i 61.
ovog zakona, nema šumskoprivrednu osnovu
za Sume kojima gospodari;
2. ako obavlja ili dopusti sječu šume
bez prethodne doznake (član 25. stav 1);
3. ako siječe rijetko drveće kada to nije
dopušteno (član 27);
4. ako obavlja ili dopusti pašu, žirenje,
kresanje lisnika ili brst kada to nije dopušteno
(član. 27);
69




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 72     <-- 72 -->        PDF

5. ako ne primjenjuje propisane mjere
za unapređivanje gospodarenja šumama
(član 29. st. 1. i 2);
6. ako izvodi veće radove na unapređivanju
gospodarenja šumama bez stručno-
tehničke dokumentacije ili ne zatraži pregled
i primitak izvedenih radova sa strane
stručne komisije (član. 31. st. 112);
7. ako u šumi gaji divljač one vrste i
u onom broju koji ometaju pravilno gospodarenje
šumom (član 32);
8. ako lokomotive i druge vozila koja
se lože krutim gorivom, a prolaze kroz šumu
ne opskrbi zaštitnim napravama za
sprečavanje izbijanja iskara (član 37.
stav 1);
9. ako u određenom roku ne uskladi
postojeće šumskoprivredne osnove s odredbama
ovog zakona (član 61);
10. ako suprotno odredbi člana 62. stav
1. ovog zakona nema godišnje planove gospodarenja
za šume kojima gospodari.
Zbog povrede iz stava 1. ovog člana kaznit
će se i odgovorna osoba u privrednoj
organizaciji, društvenoj organizaciji, samostalnoj
ustanovi ili drugoj pravnoj osobi
novčanom kaznom od 3.000 do 30.000
dinara.


Clan 56.


Privredna organizacija, društvena organizacija,
samostalna ustanova ili druga
pravna osoba kaznit će se zbog prekršaja
novčanom kaznom od 5.000 do 300.000 dinara:


1. ako se ne drži odredaba šumskoprivredne
osnove (član 21. stav 2), ukoliko
ovim zakonom ili propisima donesenim na
osnovi njega nije propisana posebna kazna;
2. ako skuplja ili dopusti skupljanje
šušnja ili mahovine u šumi, kada to nije
dopušteno (član 27);
3. ako sprečava šumarskog inspektora
u obavljanju nadzora ,ili mu ne pruži potrebne
podatke (član 51. stav 2).
Zbog povrede iz stava 1. ovo? člana
kaznit će se i odgovorna osoba u privrednoj
organizaciji, društvenoj organizaciji,
samostalnoj ustanovi ili drugoj pravnoj
osobi novčanom kaznom od 1.000 do 20.000
dinara.


Clan 57.


Novčanom kaznom od 5.000 do 200.000 dinara
kaznit će se zbog prekršaja pojedinac:


1. ako se ne drži odredaba šumskoprivredne
osnove (član 21. stav 2), ukoliko
ovim zakonom ili propisom donesenim na
osnovi njega nije propisana posebna kazna;
2. ako iz nehata siječe rijetko drveće,
kada to nije dopušteno (član 27);
3. ako ne primjenjuje propisane mjere
za unapređivanje gospodarenja šumom
(član 29. st. 1. i 2);
4. ako ne izvrši naređene posebne mjere
za sprečavanje požara u šumi kojom
gospodari (član 36. stav 1);
5. ako sprečava obavljanje nadzora šumarskom
inspektoru (član 51. stav 2).
Clan 58.
Novčanom kaznom do 100.000 dinara
kaznit će se zbog prekršaja pojedinac ako
radi krađe obori u šumi jedno ili više stabala,
a količina oborenog drveta nije veća
od 1 kubičnog metra.
Zbog prekršaja iz stava 1. ovog člana u
ponovljenom slučaju može se izreći osim
novčane kazne i kazna zatvora do 30 dar.a.


Clan 59.
U slučajevima iz člana 53. stav 1. tač. 1.
do 3, člana 55. stav 1. tač. 2. i 3. i člana


58. ovog zakona može se uz osudu na kaznu
izreći i zaštitna mjera oduzimanja
predmeta upotrijebljenih ili namijenjenih
za izvršenje privrednog prijestupa odnosno
prekršaja, ili nastalih izvršenjem privrednog
prijestupa odnosno prekršaia.
U slučajevima iz člana 53. stav 1. tač.


1. do 3. i člana 55. stav 1. tač. 2. do 4. ovog
zakona može se uz osudu na kaznu izreći
i zaštitna mjera oduzimanja imovinske
koristi od privredne organizacije, društvene
organizacije, samostalne ustanove ili
druge pravne osobe.
Glava VI


PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Clan 60.


Radi osnivanja šumskoprivrednih područja
prema članu 7. ovog zakona može
se prenijeti pravo korištenja šumama s
jedne organizacije na drugu.


Clan 61.
Sadašnje šumskoprivredne osnove imaju
se uskladiti s odredbama ovog zakona i
propisa donesenih na osnovi njega.
Za šume koje prema odredbama ovog
zakona moraju imati šumskoprivredne
osnove, a koje ih nemaju, te se osnove moraju
donijeti.
Rokovi za usklađivanje sadašnjih i za
donošenje novih šumskoprivrednih osnova
određuju se propisima narodnih republika.
Clan 62.
Dok se ne donesu šumskoprivredne osnove,
šumama će se gospodariti na osnovi
godišnjih planova gospodarenja.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Propisima narodnih republika regulira
se način izrade, donošenja i odobravanja
godišnjih planova gospodarenja iz stava


1.
ovog člana.
Clan. 63.
Da bi se prikupili podaci potrebni za
izradu godišnjih planova gospodarenja, izvršit
će se inventura šuma za koje nisu
izrađene šumskoprivredne osnove.


Inventurom iz stava 1. ovog člana ima
se utvrditi i prirast drvne mase prema jedinstvenoj
metodi, kao i tehnička opremljenost
šuma.


Sekretarijat Saveznog izvršnos vijeća
za poljoprivredu i šumarstvo ovlašćuje se
da donese propise o organizaciji i načinu
izvršenja inventure šuma iz st. 1. i 2. ovog
člana.


Clan 64.
Organizacije koje gospodare šumama
moraju svoju unutrašnju organizaciju i
poslovanje prilagoditi odredbama ovog zakona
do 31. prosinca 1961.
Šumska gospodarstva koja su dosada
bila samostalne ustanove, pa reorganizacijom
postanu privredne organizacije, upotrijebit
će sredstva svojih fondova za osnivanje
odgovarajućih fondova predviđenih
za privredne organizacije.
Privredne organizacije koje, u smislu
čl. 4. i 60. ovog zakona, prenesu poslove
iskorištavanja šuma na privredne organizacije
kojima su te šume dane na korištenje,
moraju na te privredne organizacije
prenijeti i odgovarajući dio svojih
fondova što se odnosi na te šume.


Clan 65.
Na dan 1. srpnja 1961. prestaju vrijediti
odredbe saveznih propisa kojima je predviđeno
obavezno osnivanje fondova za
unapređivanje šumarstva.
Pošto se podmire obveze nastale do 30.
lipnja 1961, neutrošena sredstva fondova
iz stava 1. ovog člana upotrijebit će se za
unapređivanje šumarstva.
Potanje propise o upotrebi sredstava
iz stava 2. ovog člana donijet će narodne
republike.


Clan 66.
Narodne republike se ovlašćuju da donesu
propise o utvrđivanju granica šuma
u društvenom vlasništvu, ako te granice
nisu utvrđene, kao i o reguliranju imovinskih
odnosa što nastanu utvrđivanjem tih
granica.


Clan 67.
Onog dana kad stupi na snagu ovaj zakon
prestaju vrijediti:


1. Opći zakon o šumama (»Službeni
list FNRJ«, br. 106/47);
2. Opći zakon o zaštiti šuma od požara
(»Službeni list FNRJ«, br. 29/47);
3. Uredba o organizaciji šumskotehničke
pomoćne službe (»Službeni list FNRJ«
br. 64/49 i 77/49);
4. Drugi propisi što su u suprotnosti s
odredbama ovog zakona.
Dok se ne donesu novi propisi na osnovi
ovog zakona i propisa o utvrđivanju
i raspodjeli dohotka privrednih organizacija
što gospodare šumama, ostaju na snazi
u onim dijelovima što nisu u suprotnosti
s ovim zakonom:


1. Uredba o upravljanju nacionalnim
parkovima (»Službeni list FNRJ«, broj
75 48);
2. Naredba o mjerama za sprečavanje
opasnosti šumskih požara koje mogu izazvati
lokomotive šumsko-industrijskih željeznica
i željeznica javnog saobraćaja
(»Službeni list FNRJ«, br. 54/47);
3. Pravilnik o proglašavanju zaštitnih
šuma, njihovom evidentiranju i upravljanju
(»Službeni list FNRJ«, br. 30/48);
4. Naredba o zabrani sječe i upotrebe
ariša (Larix europaea) (»Službeni list
FNRJ«, br. 47/48);
5. Naredba o zabrani sječe brestovih
stabala na području Livade u Istri (»Službeni
list FNRJ«, br. 7/49);
6. Naredba o zaštiti i ograničenju sječe
crnog graba (Ostrya carpinifolia) —
(»Službeni list FNRJ«, br. 17/49);
7. Pravilnik o službenom odijelu (uniformi)
službenika šumskotehničke pamoćne
službe (»Službeni list FNRJ«, br. 96/49);
trebe taninskog drveta u ogrjevne svrhe
(»Službeni list FNRJ«, br. 17/50);
8. Naredba o zabrani čiste sječe šuma
(»Službeni list FNRJ«, br. 100/49);
9. Naredba o zabrani sječe i upotrebe
taninskog drveta u ogrjevne svrhe (»Službeni
list FNRJ«, br. 17/50);
10. Odluka o utvrđivanju i raspodjeli
dohotka šumskih gospodarstava (»Službeni
list FNRJ«, br. 28/58), sa Uputstvom za
njezino provođenje (»Službeni list FNRJ«,
br. 5/59);
11. Uputstvo o zaštiti šuma i šumskog
drveća od štetnih insekata i zaraznih bolesti
(»Službeni list FNRJ«, br. 32/49);
12. Opća uputstva za uređivanje šuma
od 8. ožujka 1948. i 2. veljače 1949, izdana
od Ministarstva šumarstva FNRJ.
Clan 68.


Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana
nakon objavljivanja u »Službenom listu
FNRJ«.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 74     <-- 74 -->        PDF

UKAZ


o proglašenju Zakona o šumama
Na temelju člana 73. tačke 11. Ustavnog
zakona Narodne Republike Hrvatske
o osnovama društvenog i političkog uređenja
i republičkim organima vlasti proglašuje
se Zakon o šumama, koji je donio
Sabor Narodne Republike Hrvatske
dana 22. prosinca 1961. godine na dvadesetdrugoj
sjednici Republičkog vijeća i
dvadesetdrugoj sjednici Vijeća proizvođača.


Broj: 23804—1961.


U Zagrebu 23. prosinca 1961.


Predsjednik
Sabora Narodne
Republike Hrvatske
Dr Vladimir Bakarić, v. r.


Predsjednik


Izvršnog vijeća


Sabora Narodne


Republike Hrvatske


Jakov Blažević, v. r.


ZAKON


o šumama
Clan 1.


Odredbom ovog zakona dopunjuju se
odredbe Osnovnog zakona o šumama
(»Službeni list FNRJ«, broj 16-1961).


I. Sumskoprivredno područje
Clan 2.
Sumskoprivredno područje utvrđuje
na prijedlog narodnog odbora kotara Izvršno
vijeće Sabora.


Clan 3.
Površina šumskoprivrednog područja
utvrđuje se tako da šume i druga zemljišta
u okviru tog područja osiguravaju
maksimalno unapređivanje šumske proizvodnje
i omogućuju trajan prihod što je
dovoljan za gospodarenje šumama.
Kod utvrđivanja šumskoprivrednog
područja, uz elemente ekonomskotehničkog
karaktera koji se odnose na rentabilno
gospodarenje šumama, treba uzeti u
obzir i elemente koji se odnose na saobraćaj,
zaštitu tla, klimatske odnose, vodoprivredu
i si.


Clan 4.
Rješenje o utvrđivanju šumskoprivrednog
područja donosi se na temelju ekonomsko-
tehničke dokumentac´je, koja mora
sadržavati naročito:


1. popis šuma i drugog zemljišta što
ulaze u okvir šumskoprivrednog područja
i njihovu površinu;
2. podatke o strukturi šuma po glavnim
vrstama drveća, i to:
a) za jednodobne šume površinu i drvnu
masu prema dobnim razredima,
b) za preborne šume drvnu masu prema
debljinskim razredima;


3. prosječni godišnji prirast šuma po
hektaru i ukupno;
4. prosječni godišnji etat šuma za razdoblje
od pet, odnosno deset godina, i to
posebno za glavni a posebno za prethodni
prihod;
5. mogućnosti i opseg iskorišćavanja
sporednih šumskih proizvoda;
6. podatke o predviđenim prihodima i
rashodima u gospodarenju šumama u redovnom
poslovanju;
7. podatke o objektima što služe gospodarenju
šumama (zgrade, saobraćajnice
i si.);
8. obrazloženje o povezanosti šumskoprivrednog
područja s ostalom privredom.
Clan 5.
Sume i druga zemljišta što ulaze u okvir
šumskoprivrednog područja označuju
se u rješenju o osnivanju šumskoprivrednog
područja prema gospodarskoj podjeli
šuma po načelima o uređivanju šuma.
Zemljišta koja nisu obuhvaćena gospodarskom
podjelom šuma označuju se prema
katastarskim česticama.


Clan 6.
Šume i druga zemljišta u društvenom
vlasništvu u okviru šumskoprivrednog područja
dodjpluii° na korišćenje privrednoj
organizaciji na prijedlog kotorskog
narodnog odbora Izvršno vijeće Sabora.


II. Zaštitne šume
i šume s posebnom namjenom
Clan 7.
Šumu proglašava zaštitnom općinski
narodni odbor na sjednicama obaju vijeća.
Narodni odbor proglašava šumu zaštitnom
na vlastitu inicijativu ili na prijedlog
državnog organa, ustanove, dnosno organizacije
čije objekte ili zemljišta ta šuma
štiti.
Clan 8.
Zaštitnom šumom mora se gospodariti
u skladu sa svrhom radi koje je proglašena
zaštitnom.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Način korištenja zaštitne šume određuje
se aktom o proglašenju šume zaštitnom.


Clan 9.
Zaštitnom šumom u društvenom vlasništvu
u okviru šumskoprivrednog područja
gospodari privredna organizacija koja
koristi šume i druga zemljišta tog šumskoprivrednog
područja.
Ako prihodi ostvareni iskorišćavanjem
zaštitne šume ne pokrivaju troškove gospodarenja
tom šumom, privredna orga
nizacija može tražiti da se ta šuma izdvoji
iz šumskoprivrednog područja, odnosno
da joj se osiguraju sredstva za pokrivanje
troškova što su potrebni za gospodarenje
tom šumom.
O zahtjevu za izdvajanje zaštitne šume
iz šumskoprivrednog područja rješava
Izvršno vijeće Sabora, a sredstva potrebna
za pokrivanje troškova gospodarenja
osigurava organ koji je šumu proglasio
zaštitnom, odnosno ustanova, organizacija
ili državni organ na čiji prijedlog
je šuma proglašena zaštitnom.


Clan 10.


Zaštitnom šumom u društvenom vlasništvu
izvan šumskoprivrednog područja
gospodari općinski narodni odbor prema
odredbama ovog zakona o gospodarenju
šumama i šumskim zemljištima izvan
šumskogprivrednog područja (glava V).


Clan 11.


Zaštitnom šumom u građanskom vlasništvu
gospodari vlasnik uz ograničenja
što su određena aktom o proglašenju šume
zaštitnom.


Clan 12.
Sumu u društvenom vlasništvu proglašava
s posebnom namjenom za izletište
općinski narodni odbor na sjednicama obaju
vijeća.
Clan 13.
U pogledu proglašenja šume za izletište
i načina korištenja te šume shodno se
primjenjuju odredbe člana 7, 8, 9. i 10.
ovog . zakona.
Clan 14.
Šumu u društvenom vlasništvu proglašava
s posebnom namjenom za naučna istraživanja,
nastavu i za druge potrebe
utvrđene posebnim propisima općinski
narodni odbor na sjednicama obaju vijeća.
Suma koja je proglašena šumom s posebnom
namjenom u smislu prednjag stava
predaje se na korišćenje državnom organu,
ustanovi ili organizaciji na čiji zahtjev
je proglašena s posebnom namjenom.


Clan 15.
Sumom s posebnom namjenom mora se
gospodariti u skladu sa svrhom radi koje
je oroglašena s posebnom namjenom.
Način korišćenja šume s posebnom namjenom
određuje se aktom o proglašenju
šume s posebnom namjenom.


Clan 16.
Izuzetno od odredaba čl. 7. 12. i 14.
ovog zakona, Izvršno vijeće Sabora može
odlučiti o proglašenju šume zaštitnom, odnosno
s posebnom namjenom ako općinski
narodni odbor u roku od 60 dana od
dana prijema prijedloga ne donese rješenje
ili odbije prijedlog.
Izvršno vijeće Sabora odlučuje o proglašenju
šume zaštitnom, odnosno s posebnom
namjenom i u slučaju kad općinski
narodni odbor proglasi šumu zaštitnom,
odnosno s posebnom namjenom, a privredna
organizacija, na čijem se šumskoprivrednom
području nalazi šuma, smatra da
nema razloga da se donese takva odluka
i s tim u vezi podnese zahtjev Izvršnom
vijeću Sabora.


Clan 17.
Sume se proglašavaju općim prirodnim
rezervatima (strogi prirodni rezervati,
upravljani prirodni rezervati, nacionalni
parkovi) prema odredbama Zakona o
zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj
19-1980).
Clan 18.
Način korišćenja nacionalnim parkom
određuje se zakonom o proglašenju šume
nacionalnim parkom.
Ostali rezervati koriste se prema propisima
o zaštiti prirode.


Clan 19.
Izvršno vijeće Sabora donosi propise o
upravljanju nacionalnim parkovima.


HI. Povjeravanje šuma
u građanskom vlasništvu na gosp đ-.renje
privrednim organizacijama


Clan 20.


Gospodarenje šumama u građanskom
vlasništvu može se povjeriti privrednim
organizacijama ako to nalažu interesi gospodarenja
šumama na šumskoprivrednom
području ili ako se šumama u građanskom
vlasništvu ne gospodari u skladu s propisima
što vrijede za uzgoj, njegu i iskorištavanje
tih šuma.


Clan 21.
Rješenje o dodjeljivanju šume u građanskom
vlasništvu na gospodarenje pri




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 76     <-- 76 -->        PDF

vrednoj organizaciji donosi općinski narodni
odbor na sjednicama obaju vijeća
na temelju obrazloženog prijedloga privredne
organizacije.


U rješenju mora se utvrditi vrijeme
za koje se šume u građanskom vlasništvu
dodjeljuju na gospodarenje privrednoj organizaciji.
Vrijeme za koje se šume u
građanskom vlasništvu dodjeljuju privrednoj
organizaciji ne može biti kraće
od pet niti duže od 15 godina.


Clan 22.
Vlasnicima čije su šume povjerene na
gospodarenje privrednoj organizaciji pripada:


1. pravo na sječu drveta za neposredne
potrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva,
u okviru mogućnosti što pružajunjihove
šume;
2. pravo na 10% od prodajne cijene
drveta i drugih šumskih proizvoda;
3. pravo na skupljanje šušnja i mahovine
i pravo na upotrebu drugih šumskih
proizvoda, a za potrebe njihova poljoprivrednog
gospodarstva.
Clan 23.
Prava što vlasniku šume godišnje pripadaju
u smislu tačke 1. i 3. prednjeg
člana utvrđuju se ueovorom između vlasnika
i privredne organizacije.
Ako se ne uspiju ugovorno utvrditi
prava vlasnika, odredit će ih rješenjem
savjet općinskog narodnog odbora nadležan
za poslove šumarstva.
Ukoliko privredna organizacija, zbog
sječa koje je izvršila, ne može vlasniku
dodijeliti ugovorenu, odnosno određenu
količinu drveta u njegovoj šumi, podijelit
će mu tu količinu drveta u drugoj šumi
kojom gospodari.


IV. Obavezni doprinos vlasnika šuma
u građanskom vlasništvu
Clan 24.
Vlasnici šuma u graađnskom vlasništvu
plaćaju doprinos za unapređivanje
šuma u građanskom vlasništvu, prema
vrijednosti posječenog drveta.
Ako šumom u građanskom vlasništvu
gospodari privredna organizacija, doprinos
plaća privredna organizacija.
Doprinos se ne plaća za drvo koj° vlasnik
posječe za potrebe svog poljoprivrednog
gospodarstva ili radi poklona za društveno
korisne svrhe.
Visinu doprinosa i način njegove naplate
propisuje, u granicama što ih utvrdi
Izvršno vijeće Sabora, općinski narodni
odbor na sjednicama obaju vijeća.


Clan 25.


Sredstva ostvarena iz doprinos« za
unapređivanje šuma u građanskom vlasništvu,
općina može koristiti samo: za i:zgoj,
zaštitu, obnovu i rekonstrukciju šuma
u građanskom vlasništvu, za uređivanje
tih šuma i za njihovo novo pošumljavanje,
za gradnju i održavanje šumskih
putova i drugih šumskcgospodarskih
objekata u tim šumama.


V. Gospodarenje šumama
i šumskim zemljištima
izvan šumskoprivređnog područja
Clan 26.
Šikarama, degradiranim i ostalim šumama
i šumskim zemljištem (goleti i krš
i si.) u društvenom vlasništvu izvan šumskoprivređnog
područja gospodari općinski
narodni odbor.
Općinski narodni odbor gospodari šumama
i zemljištima iz prednjeg stava putem
organa uprave nadležnog za poslove
šumarstva. Za gospodarenje ovim šumama
i zemljištima općinski narodni odbor
može osnovati privrednu organizaciju ili
ustanovu, a može ih povjeriti na gosp-darenje
i drugoj organizaciji ili ustanovi, i
to na njihov zahtjev.
Dva ili više općinskih narodnih odbora
mogu sporazumno osnovati posebnu privrednu
organizaciju ili ustanovu za gospodarenje
šumama i šumskim zemljištima
izvan šumskoprivređnog područja.


Clan 27.


Šikarama, degradiranim i ostalim šumama
i šumskim zemljištem u građanskom
vlasništvu gospodare njihovi vlasnici
pod stručnim nadzorom organa općinskog
narodnog odbora nadležnog za paslove
šumarstva.


Clan 28.
Bliže propise o gospodarenju šumama
i šumskim zemljištima izvan šumskoprivređnog
područja donosi Izvršno vijeće
Sabora.


VI. Šumskoprivredna osnova
Clan 29.


O izradi šumskoprivrednih osnova za
šume u društvenom vlasništvu, kojima ne
gospodare privredne organizacije, brine
se organ uprave općinskog narodnog odbora
nadležan za poslove šumarstva, odnosno
ustanova (organizacija) koja gospodari
šumama, a odobrava ih savjet općinskog
narodnog odbora nadležan za poslove
šumarstva.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Opseg šumskogospodarskih radova u
šumama u građanskom vlasništvu propisuje
općinski narodni odbor na sjednicama
obaju vijeća.


VljU. Iskorišćavanje, održavanje,
obnova i unapređivanje šuma


Clan 30.
Odabiranje i obilježavanje (doznaka)
stabala za sječu obavlja se u skladu sa
šumskoprivrednom osnovom, odnosno s
propisima što vrijede za šume koje ne moraju
imati šumskoprivrednu osnovu.


Clan 31.
U šumama u građanskom vlasništvu,
kojima ne gospodare privredne organizacije,
doznaku obavlja organ uprave općinskog
narodnog odbora nadležan za poslove
šumarstva. Za obavljanje doznake,
organ uprave općinskog narodnog odbora
nadležan za poslove šumarstva može ovlastiti
i osobe koje nisu službenici općinskog
narodnog odbora.


Clan 32.


Doznaku stabala za sječu mogu obavljati
samo osobe koje imaju šumarsku
stručnu spremu (visoku, višu ili srednju)
s položenim stručnim ispitom i visokokvalificirani
radnici iz uzgoja šuma. Izuzetno
doznaku mogu obavljati i kvalificirani
radnici iz uzgoja šuma.


Clan 33.
Drvo iz šuma u građanskom vlasništvu,
kojima ne gospodare privredne organizacije,
ne smije se iznositi iz šume bez
prethodnog žigosanja kod panja i bez popratnice
za drvo što se iznosi iz šume.
Bliže propise o žigosanju drveta i o
popratnicama za drvo što se iznosi iz šume
donosi Sekretarijat Izvršnog vijeća za
šumarstvo.


Clan 34.
Suma se može krčiti kada se time ne
ugrožavaju zaštitne funkcije šuma.
Šuma se krči ili iz šumskoprivrednog
razloga ili da se zemljište trajno oduzme
šumskoj kulturi.


Clan 35.
Iz šumskoprivrednih razloga šuma se
može krčiti samo:


1. ako je to predviđeno šumskoprivrednom
osnovom odnosno propisima što
vrijede za šume koje ne moraju imati
šumskoprivrednu osnovu;
2. ako je to potrebno radi nodizanja
zasada šumskog drveća brzog rasta;
Clan 36.


Suma se može krčiti radi trajnog oduzimanja
šumskog zemljišta šumskoj kulturi
u ovim slučajevima:


1. ako to zahtijevaju interesi javne sigurnosti
i obrane zemlje, odnosno ako je
to potrebno radi podizanja objekata od
općeg značaja;
2. ako se šumsko zemljište ima privesti
poljoprivrednoj kulturi radi rentabilnije
proizvodnje.
Clan 37.
Kad se šuma krči prema šumskoprivrednoj
osnovi odnosno prema propisima
što vrijede za šume koje ne moraju imati
šumskoprivrednu osnovu, za krčenje
nije potrebna dozvola.
Dozvolu za krčenje šume radi podizanja
zasada šumskog drveća brzog rasta,
kad to nije predviđeno šumskoprivrednom
osnovom, izdaje organ koji odobrava šumskoprivrednu
osnovu. Za šume koje ne
moraju imati šumskoprivrednu osnovu dozvolu
izdaje organ uprave općinskog narodnog
odbora nadležan za poslove šumarstva.
Dozvolu za krčenje šume radi trajnog
oduzimanja šumskog zemljišta šumskoj
kulturi u slučajevima iz tačke 1. prednjeg
člana izdaje organ koji odobrava šumskoprivrednu
osnovu.
Dozvolu za krčenje radi pretvaranja
šumskog zemljišta u poljoprivredno zemljište
izdaje savjet općinskog narodnog
odbora nadležan za poslove šumarstva,
time da je za dozvolu za krčenje šuma
većih od tri hektara potrebna suglasnost
Sekretarijata Izvršnog vijeća za šumarstvo.
Clan 38.
Paša u šumama, u pravilu, nije dozvoljena.
Izuzetno se paša može dozvoliti, i to u
vremenu i opsegu koji nije štetan za racionalno
gospodarenje:


— na nepošumljenim zemljištima
— u šumama što se prirodnim putem
ne obnavljaju
— u šumama što su toliko odrasle da
stoka ne može oštećivati vrhove stabala.
Clan 39.
Zabranjeno je puštati stoku u šume na
pašu bez nadzora.
Clan 40.


Zirenje je dozvoljeno u šumama, osim
u onima u kojima je započeta sječa radi
prirodnog obnavljanja šume.


Clan 41.
Privredna organizacija, ustanova ili
državni organ (u daljnjem tekstu: organi




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 78     <-- 78 -->        PDF

zacija) koji gospodare šumama odlučuju u
kojim šumama, odnosno u kojim dijelovima
šuma se može obavljati paša, odnosno
žirenje kao i o vrsti i broju stoke i vremenu
paše i žirenja, vodeći računa o načelima
racionalnog gospodarenja šumama.


U šumama u građanskom vlaništvu, kojima
ne gospodari privredna organizacija,
obavlja se paša, odnosno žirenje prema
propisima općinskog narodnog odbora.


Clan 42.


Skupljanje šušnja (listinca) dozvoljeno
je u šumama kad se time ne slabi prinosna
snaga tla.


Mahovina se može skupljati na mjestima
gdje se time ne ugrožava zaštita tla
od erozije.


Na skupljanje šušnja i mahovine shodno
se primjenjuju odredbe prednjeg člana.


VIII Zaštita šuma


Clan 43.
Zabranjeno je loženje otvorene vatre
u šumi.
Otvorenom vatrom u šumi smatra se
loženje vatre izvan zgrada, radničkih baraka,
koliba i ostalih sličnih zatvorenih
i pokrivenih prostorija u kojima je određeno
i osigurano ložište.
Izuzetno se može ložiti otvorena vatra
u šumi samo na mjestima što ih odredi
organizacija koja gospodari šumama, i to
pošto su poduzete sve mjere opreznosti.
Za vrijeme jakih vjetrova i velikih suša,
loženje otvorene vatre u šumi uopće
je zabranjeno, a loženje vatre u zatvorenim
prostorijama dozvoljeno je uz najveću
opreznost i nadzor nad vatrom.


Clan 44.
Bez dozvole organa uprave općinskog
narodnog odbora nadležnog za poslove šumarstva
zabranjeno je u šumama i na
udaljenosti do 200 metara od ruba šume
podizati krečane, poljske ciglane i druge
zgrade s otvorenim ognjištem kao i paliti
drveni ugljen.


Clan 45.


Kore i grane, štetno grmlje, šiblje i korov
mogu se spaljivati u šumi radi suzbijanja
štetnih insekata, odnosno radi
melioracije šumskih zemljišta samo za tihog
vremena i pod nadzorom čuvara šuma.


Clan 46.
Organizacije koje gospodare šumama
moraju:


1. organizirati vlastitu protivpožarnu
službu;
2. izvesti nužnu mrežu prosjeka i uredno
ih održavati;
3. postaviti potreban broj osmatračnica;
4. nabaviti osnovna protivpožarna
sredstva;
5. osposobiti protivpožarne ekipe i opskrbiti
ih protivpožarnim alatima i spravama;
6. poduzeti ostale mjere za zaštitu šuma
od požara prema posebnim prilikama
na svom području.
Clan 47
Organizacije koje gospodare šumama
moraju imati stalnu službu za osmatranje
zdravstvenog stanja šuma i poduzimati
preventivne i represivne mjere za suzbijanje
biljnjih bolesti i štetnih insekata.
Osoblje kojemu je povjereno izvršavanje
prednjih zadataka mora biti posebno
stručno osposobljeno i snabdjeveno suvremenim
sredstvima za suzbijanje biljnjih
bolesti i štetnih insekata.


Clan 48.
Organizacije koje gospodare šumama
i plantažama drveća i vlasnici šuma u
građanskom vlasništvu, kojima ne gospodari
privredna organizacija, moraju o
svakoj pojavi biljnjih bolesti i štetnih insekata
izvijestiti organ uprave općinskog
narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva.
Clan 49.
Organizacije koje gospodare šumama
moraju organizirati posebnu službu radi
zaštite šuma od protupravnog korišćenja
i drugih oštećivanja (čuvanje šuma).


Clan 50.


Sekretarijat Izvršnog vijeća za šumarstvo
donosi bliže propise o zaštiti šuma
od požara, o zaštiti šuma od biljnjih bolesti
i štetnih insekata, o čuvanju šuma,
o naknadi štete učinjene u šumama i o
službenom odijelu i drugim posebnim davanjima
čuvarima šuma.


IX. Kaznene odredbe
Clan 51.


Privredna organizacija, društvena organizacija,
samostalna ustanova ili druga
pravna osoba kaznit će se zbog prekršaja
novčanom kaznom do 300.000 dinara:


1. ako se ne pridržava odredaba o zaštiti
šuma iz glave VIII ovog zakona (član
43—49.);
2. ako otkupi, primi na prijevoz, otpremu,
preradu ili pohranu drvo bez prethodnog
žigosanja kod panja i b"z popratnice.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Za prekršaj iz tačke 2. stav 1, ukoliko
se radi o otkupljenom drvu, može se pored
kazne izreći i zaštitna mjera oduzimanja
drva.


Zbog prekršaja iz stava 1. kaznit će
se i odgovorna osoba u privrednoj organizaciji,
društvenoj organizaciji, samostalnoj
ustanovi ili drugoj op´ravdanoj osobi
novčanom kaznom od 20.000 dinara.


Clan 52.
Novčanom kaznom do 300.000 dinara
kaznit će se zbog prekršaja pojedinac ako
radi preprodaje kupuje drvo koje nije žigosano
kod panja i bez popratnice.
Za prekršaj iz prednjeg stava može se
pored kazne izreći i zaštitna mjera oduzimanja
drva.


Clan 53.
Novčanom kaznom do 20.000 dinara ili
kaznom zatvora do 15 dana kaznit će se
pojedinac:


1. ako u šumi loži otvorenu vatru protivno
odredbama člana 43. i 45. ovog zakona;
2. ako se ne pridržava odredbe člana
44. ovog zakona;
3. ako se ne pridržava odredbe člana
48. ovog zakona.
Ako prekršaj iz tačke 1. stava 1. učini
maloljetnik, novčanom kaznom iz stava


1. kaznit će se roditelj, odnosno staratelj,
ako je propustio dužnost staranja o maloljetniku.
Clan 54.
Novčanom kaznom do 20.000 dinara
kaznit će se zbog prekršaja pojedinac:


1. ako u namjeri da sebi ili drugom
pribavi protupravnu imovinsku korist,
prisvoji u šumi već oboreno stablo, ukoliko
time nije počinio krivično djelo;
2. ako bilo na koji način u šumi oštećuje
stabla;
3. ako u šumi siječe nedoznačena stabla;
4. ako iznosi drvo iz šume bez prethodnog
žigosanja kod panja i bez popratnice;
5. ako stavlja u promet bilo koju vrst
šumskog drveća bez prethodnog žigosanja
kod panja i bez popratnice;
6. ako prima na preradu, prijevoz ili
pohranu drvo bez prethodnog žigosanja
kod panja i bez popratnice;
7. ako obavlja ili dopusti pašu ili žirenje
kad to nije dopušteno;
8. ako pušta stoku u šumu bez nadzora;
9. ako skuplja ili dopusti skupljanje
šušnja ili mahovine u šumi kad to nije
dopušteno.
Ako prekršaj iz tačke 1, 2, 3, 4, 5, 7.
i 9. učini maloljetnik, novčanom kaznom


iz stava 1. kaznit će se roditelj, odnosno
staratelj, ako je propustio dužnost staranja
o maloljetniku.


X. Prelazne i završne odredbe
Clan 55.


Sadašnje šumskoprivredne osnove moraju
se uskladiti s odredbama Osnovnog
zakona o šumama i s odredbama ovog zakona,
a za šume koje ih nemaju, šumskoprivredne
osnove moraju se donijeti u
rokovima koje odredi Izvršno vijeće Sabora.


Clan 56.
Godišnje planove gospodarenja za šume
kojima gospodare privredne organizacije
izrađuju i donose te organizacije, odobravaiu
ih organi što odobravaju šumskoprivredne
osnove prema odredbama
Osnovnog zakona o šumama.
Na izradu i na odobravanje godišnjih
planova gospodarenja za šume kojima ne
gospodare privredne organizacije shodno
se primjenjuju odredbe člana 29. ovog zakona.
Godišnji planovi gospodarenja izrađuju
se posebno za sječu, obnovu, uređivanje
i zaštitu šuma.
Bliže odredbe o izradi i donošenju godišnjih
planova gospodarenja donosi Sekretarijat
Izvršnog vijeća za šumarstvo.


Clan 57.
Dok se ne utvrde šumskoprivredna područja
prema odredbama Osnovnot zakona
o šumama i ovog zakona, smatraju se
šumskODrivrednim područjima šumskogospodarske
cjeline utvrđene po odredbama
Uredbe o organizaciii šumarstva (»Narodne
novine«:, broj 5-1960.1.
Šumskoprivredna područja moraju se
utvrditi u roku od godinu dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.


Clan 58.
Danom stupanja na snagu ovog zakona
prestaju vrijediti:


1. Zakon o šumama (»Narodne novine
«, broj 84-1949 i 23-1956).
2. Uredba o organizaciji šumarstva
(»Narodne novine«, broj 5-1960) i
3. drugi propisi što su u suprotnosti s
odredbama ovog zakona.
Dok se ne donesu novi propisi na temelju
ovog zakona, ostaju na snazi u onim
dijelovima što nisu u suprotnosti s ovim
zakonom:


1. Uredba o upravljanju nacionalnim
parkovima (»Narodne novine«, broj 271954,
53-1954 i 37-1958)