DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 65 <-- 65 --> PDF |
UKAZ O PROGLAŠENJU OSNOVNOG ZAKONA O SUMAMA Na. osnovu člana 71. tačka 2. Ustavnog zakona o osnovama društvenog i političkog uređenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije i saveznim organima vlasti, proglašava se Osnovni zakon o šumama, koji je usvojila Savezna narodna skupština na sjednici Saveznog vijeća od 18. travnja 1961. i na sjednici Vijeća proizvođača od 18. travnja 1961. P. R. br. 21 Beograd, 20. travnja 1961. Zamjenjuje Predsjednika Republike Potpredsjednik Saveznog izvršnog vijeća, Edvarđ Karđelj, v. r. Predsjednik Savezne narodne skupštine, Petar Stambolić, v. r. OSNOVNI ZAKON O SUMAMA Glava I OSNOVNE ODREDBE Clan 1. Sumama, kao dobrom od općeg druš " tvenog interesa, gospodari se tako da se postigne trajnost i povećanje njihova prinosa i da se ostvari namjena pojedinih1šuma. Član 2. Gospodarenje šumama obuhvaća osobito: čuvanje, njegu, zaštitu, obnovu i rekonstrukciju šuma. podizanje novih šuma i zasada, iskorištavanje šuma i zasadai, ,, kao i izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica, uređaja, naprava, zgrada i iidrugih objekata, šumski transport i drugo. Na pravo korištenja šumama u društvenom vlasništvu i na imovinskopravneeodnose u pogledu šuma primjenjuju segopć; propisi imovinskog prava, ako ovimrizakonom nije određeno drukčije. Clan 3. Prema namjeni šume su privredne, zašt;tne i s posebnom namjenom. a Privredne šume služe prvenstveno za proizvodnju drveta i drugih šumskih pro ´" izvoda. Zaštitne šume služe prvenstveno ka:o oozaštita privrednih i drugih objekata, naiselja, vodnih tokova, zemljišta i drug;e eeimovine. Šume s posebnom namjenom jesu: 1. šume koje predstavljaju osobite rijetkosti ili ljepote, ili su od osobitog naučnog ili historijskog značenja (nacionalni parkovi i rezervati); 2. šume namijenjene za izletišta; 3. šume namijenjene naučnim istraživanjima, nastavi, vojnim potrebama i drugim potrebama utvrđenim posebnim propisima. Šumu proglašava zaštitnoih, odnosno šumom s posebnom namjenom i određuje način korištenja takvom šumom nadležni državni organ, prema propisima koje donosi narodna republika. Šumu proglašava šumom s posebnom namjenom za vojne potrebe Sekretarijat Saveznog Izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo u suglasnosti sa Državnim sekretarijatom za poslove narodne obrane. Clan 4. Šume u društvenom vlasništvu daju se na korištenje privrednim organizacijama. Pojedine šume u društvenom vlasništvu mogu se dati na korištenje i drugim organizacijama, ustanovama i državnim organima. Šumama u društvenom vlasništvu gospodare privredne i druge organizacije, ustanove i državni organi (organizacije), kojima su šume dane na korištenje. Clan 5. Šumama u građanskom vlasništvu gospodare njihovi vlasnici. Vlasnici šuma mogu povjeriti gospodarenje svojim šumama zadruzi ili drugojprivrednoj organizaciji na osnovi ugovora o kooperaciji ili drugog ugovora. Propisom narodne republike može se odrediti da se gospodarenje šumama u građanskom vlasništvu kojima ne gospodare privredne organizacije u smislu stava 2. ovog člana, povjeri privrednim organizacijama. Propisom iz stava 3. ovog člana odredit će se i uvjeti pod kojima se te šume povjeravaju privrednim organizacijama na gospodarenje, s tim da se vlasnicima šuma osiguraju ova prava: 1. pravo na sječu drveta za neposredne potrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva; 2. pravo na dio cijene drveta na panju i drugih šumskih proizvoda; 3. rwavo na skuplianje šušnja i mahovine ako je to dopušteno propisom narod |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 66 <-- 66 --> PDF |
ne republike i pravo na upotrebu drugih šumskih proizvoda, a za potrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva. Potanje propise o pravima vlasnika šume iz stava 4. ovog člana donose narodne republike. Clan 6. Sumama se gospodari na osnovi šumskoprivredne osnove, ako ovim zakonom nije određeno drukčije. Pri gospodarenju šumama moraju se primjenjivati mjere kojima se´osigurava održavanje i obnova šuma, kao i mjere kojima se unapređuju šume i šumska proizvodnja. Clan 7. Da bi se šumama pravilno gospodarilo, osnivaju se šumskoprivredna područja. Sumskoprivredna područja osnivaju sa prema prirodnim, ekonomskim i drugim uvjetima što ukazuju na jedinstvo i cjelinu područja. Šume i druga zemljišta u društvenom vlasništvu u okviru šumskoprivrednog područja daju se u cjelini na korištenje jednoj privrednoj organizaciji. Narodne republike donose propise o osnivanju šumskoprivrednih područja i o davanju na korištenje šuma i drugog zemljišta u okviru šumskoprivrednih područja. Clan 8. Na privredne organizacije koje gospodare šumama primjenjuju se u pogledu privrednog poslovanja i u pogledu utvrđivanja i raspodjele dohotka propisi što vrijede za privredne organizacije, ukoliko ovim zakonom ili propisom donesenim na osnovi njega nije određeno drukčije. Ako se privredna organizacija koja gospodari šumama bavi i drugim Drivr»dnim djelatnostima, mora organizirati gospodarenie šumama kao pogon sa samostalnim obračunom. Clan 9. Organizacije koje gospodare šumama mogu se baviti i preradom drveta i drugih proizvoda šuma, poljoprivrednom proizvodniom, gajenjem i iskorištavanjem divljači i drugim dopunskim djelatnostima. Clan -10. Radi racionalnijeg gospodarenja šumama može se, pod uvjetima određenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovi njega, vršiti arondacija šuma. Clan 11. Radi evidencije o stanju i promjenama u šumama ustanovljava se katastar šuma. Katastar šuma sadržava podatke o površini, drvnoj masi, prirastu, prinosutehničkoj opremljenosti šuma, kao i o promjenama što nastanu u njima. Savezno Izvršno vijeće ovlašćuje se da donese potanje propise o katastru šuma. Clan 12. Promet šuma u građanskom vlasništvu obavlja se prema odredbama Zakona o prometu zemljišta i zgrada. Kad se prodaju šume u građanskom vlasništvu, organizacije koje gospodare šumama, imaju preče pravo na kupnje. Pri prodaji šuma u građanskom vlasništvu shodno se primjenjuju odredbe člana 82. Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta. U roku šest mjeseci od dana kad je promjena vlasnika upisana u zemljišne knjige, organizacija što gospodari šumama može tužbom kod redovnog suda pobijati kupoprodaju šuma, ako je tom kupoprodajom povrijeđeno preče pravo kupnje te organizacije. Clan 13. Kad se šume u građanskom vlasništvu daju u zakup, privredne organizacije što gospodare šumama imaju preče pravo zakupa. Pri zakupu šuma u građanskom vlasništvu shodno se primjenjuju odredbe Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta što se odnose na zakup poljoprivrednog zemljišta. Clan 14. Da bi se osigurala sredstva za unapređivanje šuma u građanskom vlasništvu, propisom narodne republike može se ustanoviti obavezni doprinos vlasnika šume, prema vrijednosti posječenog drveta, osim drveta posječenog za potrebe njegova poljoprivrednog gospodarstva. Doprinos iz stava 1. ovog člana naplaćuje općina, a može ga upotrijebiti samo za unapređivanje šuma u građanskom vlasništvu, suglasno s odredbama republičkih propisa. Ako šumom u građanskom vlasništvu gospodari privredna organizacija, doprinos iz stava 1. ovog člana plaća ta organizacija. Clan 15. Da bi se šume racionalnije iskorištavale, ovlašćuju se narodne republike da mogu donijeti propise o tehničkim uvjetima za rad pogona i poduzeća što se bave primarnom preradom drveta. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Clan 16. Drvoredi, šumski rasadnici, parkovi u naseljenim mjestima i si., kao i grupe šumskog drveća na površini do 5 ari ne smatraju se šumama u smislu ovog zakona. Kad je sporno smatra li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem šumom, rješava općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva, u suglasnosti s općinskim organom uprave nadležnim za poslove poljoprivrede. Clan 17. Odredbe ovog zakona i propisa donesenih na osnovi njega ne odnose se na plantaže lišćara i četinjara, ako ovim zakonom ili propisom donesenim na osnovi njega nije to izričito rečeno. Clan 18. Propisi narodne republike reguliraju gospodarenje šikarama, degradiranim i ostalim šumama i šumskim zemljištem (goleti i krš i si.) izvan šumskoprivrednog područja. Clan 19. Izvršavanje odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovi njega i provođenje propisanih mjera u oblasti šumarstva sa strane organizacija, građanskopravnih osoba i građana koji gospodare šumama nadziru organi uprave nadležni za poslove šumarstva (šumarska inspekcija). Glava II GOSPODARENJE ŠUMAMA 1. Sumskoprivredna osnova Clan 20. Sumskoprivredna osnova je osnova za dugoročno gospodarenje šumama, u kojoj je prikazano stanje šuma i određeni ciljevi gospodarenja, vrste i opseg radova, kao i mjere i metode za postizavanje ciljeva gospodarenja. Šumskoprivrednom osnovom mora se osobito odrediti minimalni opseg radova na gajenju šuma (obnova, održavanje i unapređivanje šuma). Clan 21. Za sve šume moraju postojati šumskoprivredne osnove, ako na osnovi ovog zakona nije određeno drukčije (član 23). Odredbe šumskoprivredne osnove su obavezne. Clan 22. Šumskoprivredne osnove donose organizacije što gospodare šumama. Šumskoprivredne osnove odobravaju: 1. ako se šume nalaze na području jedne općine — općinski narodni odbor; 2. ako se šume nalaze na području dviju ili više općina istog kotara — sporazumno općinski narodni odbori, a ako se ne sporazumiju — kotarski narodni odbor; 3. ako se šume nalaze na području dvaju ili više kotara — sporazumno kotarski narodni odbori nakon pribavljenog mišljenja narodnih odbora odnosnih općina, a ako se ne sporazumiju — izvršno vijeće narodne republike. Odluku o odobravanju šumskoprivredne osnove narodni odbori donose na sjednicama obaju vijeća. Za šume kojima ne gospodare privredne organizacije, šumskoprivredne osnove donose se u skladu s propisima narodnih republika. Za šume s posebnom namjenom za vojne potrebe šumskoprivredne osnove propisuju organi koje odredi Državni sekretarijat za poslove narodne obrane. Clan 23. Sekretarijat -Saveznog Izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo ovlašćuje se da donese potanje propise o šumama koje ne moraju imati šumskoprivredne osnove, kao i o sadržaju, obliku, načinu izrade, postupku donošenja, vremenu za koje se donose, reviziji i evidenciji izvršenja šumskoprivrednih osnova. 2. Iskorištavanje, održavanje, obnova i unapređivanje šuma Clan 24. Organizacije kojima su šume dane na korištenje, kao i vlasnici šuma moraju, bez obzira na njihovu namjenu, šume održavati, obnavljati i unapređivati suglasno odredbama ovog zakona, propisa donesenih na osnovi njega i šumskoprivredne osnove. Clan 25. Sječa šuma može se obavljati tek nakon odabiranja i obilježavanja stabala za sječu (doznaka). Doznaku obavlja organizacija što gospodari šumama, a u šumama u kojima ne gospodare organizacije, organ određen propisom narodne republike. Doznačavanje se regulira propisom narodne republike. Tim se propisom može regulirati i način kontrole doznačavanja. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Propisom narodne republike može se ustanoviti i obavezno zigosanje drveta i izdavanje popratnica za šumske proizvode što se iznose iz šuma. Clan 26. Zabranjeno je pustošenje i krčenje šuma, podbjeljivanje stabala i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna -snaga šume ili ugrožava opstanak ili namjena šume. Clan 27. Propisom narodne republike može se odrediti u kojim je slučajevima dopušteno: 1. krčenje šuma kojim se ne ugrožavaju zaštitne funkcije šuma; 2. čista sječa šuma što je ne predviđa šumskoprivredna osnova; 3. sječa rijetkih vrsta drveća; 4. paša, žirenje, kresanje lisnika i skupljanje šušnja i mahovine u šumama. Clan 28. Organizacije što gospodare šumama odnosno vlasnici šuma u građanskom vlasništvu moraju izvršiti pošumljavanje paljika, površina na kojima nije uspijevalo podmladivanje, površina na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna čista sječa ili bespravna sječa rijetkih vrsfa drveća. Organizacije i osobe iz stava 1. ovog člana moraju izvršiti pošumljavanje u roku koji odredi općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva, ako taj rok ne određuje šumskoprivredna osnova. Clan 29. Narodni odbori ovlašćuju se da mogu propisivati šumsko-kulturne mjere za unapređivanje gospodarenja šumama, koje se moraju uzeti u obzir prilikom izrade šumskoprivredne osnove. Narodni odbori mogu propisivati da se mjere iz stava 1. ovog člana imaju primjenjivati i na šume koje ne moraju imati šumskoprivrednu osnovu. Clan 30. Ne izvrše li organizacije što gospodare šumama ili vlasnici šuma u građanskom vlasništvu mjere naređene na osnovi ovog zakona i propisa donesenih na osnovi njega, te će mjere izvršiti organ koji ih je naredio ili druga organizacija koju on < vlasti, na trošak organizacije ili vlasnika koji je morao izvršiti određenu mjeru. Clan 31. Izvršenje većih radova na unapređivanju gospodarenja šumama, a osobito po šumljavanja, melioracije i slično, mora se zasnivati na stručno-tehničkoj dokumentaciji. Radove iz stava 1. ovog člana mora pregledati i primiti stručna komisija. Sekretarijat Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo ovlašćuje se da donese potanje propise o tome koji se radovi smatraju većim radovima, o stručno- tehničkoj dokumentaciji i o načinu pregleda i primanja radova, kao i o sastavu i radu stručnih komisija iz stava 2. ovog člana. Pregled i primanje građevinskih radova obavlja se prema posebnim prop s ma. Clan 32. Od divljači mogu se u šumi gajiti samo one vrste i u onom broju koji ne ometaju pravilno gospodarenje šumom. Vrste i broj divljači u smislu stava 1. ovog člana određuju se šumskoprivrednom osnovom, u skladu s propisima o lovstvu. Clan 33. Putovi što služe prvenstveno prijevozu šumskih proizvoda, a vode se kao osnovno sredstvo organizacije koja gospodari šumom, smatraju se šumskim putovima. Šumskim putovima mogu se koristiti i druge organizacije i građani. Organizacije i građani koji se služe šumskim putovima moraju se držati pravila o upotrebi šumskih putova organizacije čija su to osnovna sredstva i plaćati toj organizaciji naknadu za prijevoz prema međusobnom sporazumu. Ne sporazumiju li se organizacije i građani koji se služe šumskim putovima, visinu naknade određuje organ uprave općinskog narodnog odbora nadležan za poslove saobraćaja, prema visini amortizacije i godišnjih troškova za održavanje tih šumskih putova. Protiv rješenja o naknadi iz stava 4. ovog člana nije dopuštena žalba niti se može pokrenuti upravni spor. već stranka koja nije zadovoljna rješenjem može u roku mjesec dana od dana kad je dostavljeno rješenje podnijeli prijedlog da sud utvrdi naknadu. O prijedlogu da se utvrdi naknada rješava u vanparmčnom postupku kotarski sud na čijem je području šumski put. Clan 34. Vlasnik odnosno korisnik zemljišta mora dopustiti privremeni prijevoz (prisilni put) i smještaj tuđih šumskih proizvoda na svom zemljištu, ako se to ne može |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 69 <-- 69 --> PDF |
izvršiti na drugi način, ili ako bi drugi način bio nerazmjerno skuplji. Korisnik prisilnog puta ili smještaja proizvoda mora vlasniku odnosno korisniku zemljišta platiti naknadu za to korištenje. Rješenje o ustanovljenju služnosti iz stava 1. i naknadi iz stava 2. ovog člana donosi na zahtjev zainteresirane osobe savjet općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva. Žalba protiv rješenja o ustanovljenju služnosti iz stava 3. ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja. Protiv rješenja o naknadi iz stava 3. ovog člana nije dopuštena žalba niti se može pokrenuti upravni spor, već obje strane mogu u roku mjesec dana od dana kad je dostavljeno rješenje nodnijeti prijedlog da sud utvrdi naknadu. O prijedlogu da se utvrdi naknada rješava u vanparničkom postupku kotarski sud na čijem je području zemljište na kome se ustanovljuje služnost. ?,. Zaštita šuma Clan 35. Organizacije koje gospodare šumama i vlasnici šuma u građanskom vlasništvu moraju poduzimati mjere radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnjih bolesti, insekata i drugih šteta. Clan 36. U šumama osobito izloženim opasnostima od požara savjet općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva može, u suglasnosti sa savjetom općinskog narodnog odbora nadležnim za unutrašnja poslove, narediti i osobite mjere za sprečavanje požara, kao što su: stvaranje r. ´isieka u šumi, osiguranje potrebnih količina vode, podizanje pojasa lišćara u šumama četinara, postavljanje osmatračnica, organiziranje osmatračke, izvještajne i vatrogasne službe. Radi preventivne zaštite plantaža drveća od biljnih bolesti i štetočina, savjet općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva može narediti uklanjanje ili uništenje zaraženog drveća iz neposredne blizine plantaže, kao i druge odgovarajuće mjere. Clan 37. Lokomotive i druga vozila koja se lože krutim gorivom, a prolaze kroz šumu, moraju biti opskrbljena zaštitnim napravama za sprečavanje izbijanja iskara. Savezni Državni sekretarijat za unutrašnje poslove ovlašćuje se da, u suglasnosti sa sekretarijatima Saveznog izvršnog vijeća za saobraćaj i veze i za poljoprivredu i šumarstvo, donese propise o mjerama za sprečavanje šumskih požara što ih mogu prouzrokovati lokomotive i druga vozila. Clan 38. Zaštitu šuma od protupravnog korištenja i drugih oštećivanja (čuvanje šuma) vrše organizacije što gospodare šumama. Clan 39. Osobe koje obavljaju službu čuvanja šuma u organizacijama što gospodare šumama (čuvari šuma) moraju za vrijeme službe nositi službeno odijelo, a mogu biti i naoružane. Obavljajući službu čuvanja šuma čuvari šuma su ovlašteni: 1. da legitimiraju, pretraže i privedu nadležnim organima osobe koje su zatekli u izvršenju kojeg djela kažnjivog po ovom zakonu ili krivičnog djela koje se odnosi na šume. ili za koje postoji opravdana sumnja da su izvršile takva djela; 2. da mogu privremeno oduzeti predmete kojima je izvršeno djelo iz tačke 1. ovog stava, kao i predmete nastale izvršenjem takvog djela. Potanje propise o ovlaštenjima čuvara šuma donosi savezni Državni sekretarijat za unutrašnje poslove, u suglasnosti sa Sekretarijatom Saveznog izvršnog vijeća i šumarstvo. Clan 40. Osim prava na osnovi posebnih propisa, čuvari šuma imaju i pravo na besplatno službeno odijelo i obuću, a ako stanuju u šumi — i pravo na besplatni stan i ogrev i na besplatno korištenje zemljištem u površini do 1 hektara. Prihod od korištenja zemljištem iz stava 1. ovog člana ne ulazi u prihod prema kome se određuje pravo odnosno visina dodatka na djecu. Clan 41. Potanje propise o mjerama za zaštitu šuma iz čl. 35. i 36. ovog zakona, o čuvanju šuma i o naknadi štete učinjene u šumama (član 38), i o posebnim davanjima čuvarima šuma (član 40), donose narodne republike. Organizacije što gospodare šumama mogu u skladu s republičkim propisima donositi pravilnike o zaštiti šuma. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Glava III ARONDACIJA ŠUMA Clan 42. Arondacija šuma može se vršiti radi racionalnijeg gospodarenja šumama, mehanizacije šumskih radova, provođenja melioracionih i protuerozionih radova, uspješnije zaštite šuma, pošumljavanja i podizanja plantaža drveća. Arondacijom može se pripojiti šuma i poljoprivredno zemljište u građanskom vlasništvu, koji se kao enklava ili poluenklava nalaze u kompleksu šuma. Član 43. Arondacija se može vršiti samo u korist privredne organizacije što gospodari šumama. Pri arondaciji šuma shodno se primjenjuju odredbe Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta koje se odnose na arondaciju poljoprivrednog zemljišta. Prijedlog za arondaciju podnosi organizacija koja traži da se arondacija izvrši u njezinu korist. Postupak prema prijedlogu za arondaciju vode i rješenja donose organi uprave nadležni za poslove šumarstva. Glava IV ŠUMARSKA INSPEKCIJA Clan 44. Poslove šumarske inspekcije obavljaju organi uprave nadležni za poslove šumarstva. U ime organa uprave nadležnih za poslove šumarstva poslove šumarske inspekcije neposredno obavljaju službenici koji su za to ovlašteni (šumarski inspektori). U skladu s odredbama Zakona o državnoj upravi mogu se za obavljanje poslova šumarske inspekcije osnovati šumarski inspektorati. Clan 45. U privrednim organizacijama što rade za određene potrebe Jugoslavenske naredne armije i u organizacijama koje osniva Državni sekretarijat za poslove narodne obrane, a koje gospodare šumama, izvršavanje odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovi njega nadziru organi Državnog sekretarijata za poslove narodne obrane. Clan 46. Općinski organ šumarske inspekcije obavlja sve poslove ´šumarske inspekcije, osim poslova koji su ovim zakonom, propisima donesenim na osnovi njega ili po sebnim zakonom stavljeni u nadležnost drugih organa. Clan 47. Kotarski organ šumarske inspekcije brine se za stručno organiziranje i pravilno obavljanje poslova šumarske inspekcije na području kotara; nadzire rad općinskih organa šumarske inspekcije u pogledu primjene ovog zakona i republičkih i kotarskih propisa donesenih na osnovi njega; neposredno nadzire primjenu odredbi o doznaci stabala u šumama kojima gospodare organizacije (član 25), o pustošenju šuma (član 26), o čistoj sječi (član 27), o izvršenju većih radova na unapređivanju šuma (član 31), o gajenju divljači u šumi (član 32) i obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom ili propisom izvršnog vijeća. Clan 48. Republički organ šumarske inspekcije brine se za pravilno organiziranje, obavljanje i unapređivanje službe šumarske inspekcije na teritoriju narodne republike, kao i za obrazovanje i stručno usavršavanje službenika koji obavljaju poslove šumarske inspekcije; neposredno nadzire rad kotarskih organa šumarske inspakcije i pruža im stručnu pomoć. Republički organ šumarske inspekcije neposredno obavlja poslove šumarske inspekcije u pogledu organizacija i ustanova što su pod neposrednim nadzorom republičkog organa. Clan 49. Savezni organ šumarske inspekcije brine se za pravilno organiziranje, obavljanje i unapređivanje službe šumarske inspekcije na teritoriju Jugoslavije, kao i za obrazovanje i stručno usavršavanje službenika koji obavljaju poslove šumarske inspekcije. Savezni organ šumarske inspekcije brine se i za provođenje međunarodnih ugovora što se odnose na šume. Clan 50. Ne izvrši li organ šumarske inspekcije nižeg stupnja neki od poslova iz svoje nadležnosti, taj posao- može izvršiti organ šumarske inspekcije neposredno višeg stupnja. Ne izvrše li posao iz stava 1. ovog člana ni organ neposredno višeg stupnja, može ga izvršiti svaki organ šumarske inspekcije višeg stupnja. Clan 51. Obavljajući poslove šumarske inspekcije šumarski inspektor je ovlašten: |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 71 <-- 71 --> PDF |
1. pregledavati sve šumske radove, objekte, uređaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se drvo siječe, smješta, prerađuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet; 2. pregledati šumskoprivredne osnove, godišnje planove gospodarenja, poslovne knjige i ostale dokumente, ako je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera što se odnose na šume; 3. privremeno obustaviti sječe što nisu u skladu s odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovi njega, kao i druge nezakonite radnje, do konačno odluke nadležnog organa; 4. privremeno oduzeti bespravno posječeno drvo, kao i druge bespravno prisvojene ili proizvedene šumske proizvode; 5. u hitnim slučajevima, kad bi nastupila šteta za opći interes, narediti privremene mjere za sprečavanje štete. 6. obavještavati nadležne organe o zapaženim nepravilnostima i tražiti njihovu intervenciju, ako sam nije ovlašten da neposredno postupi; 7. saslušavati odgovorne osobe, svjedoke, vještake i druge osobe, kad je to potrebno; 8. poduzimati i druge mjere i druge radnje zä koje je ovlašten posebnim propisima. Organizacije, građanskopravne osobe i građani, čiji rad podliježe nadzoru šumarskih inspektora, moraju im omogućiti nadzor i pružiti potrebne podatke. Žalba protiv rješenja šumarskog inspektora u pravilu ne zadržava izvršenje rješenja. Šumarski inspektor može odgoditi izvršenje rješenja ako zbog odgađanja ne bi nastupila opasnost za ljude ili imovinu, ili bi izvršenje prouzrokovalo štetu koja se teško može popraviti. Clan 52. Šumarski inspektori moraju imati propisanu stručnu spremu i ispunjavati druge određene uvjete. Šumarski inspektor mora imati legitimaciju kojom se utvrđuje njegovo svojstvo šumarskog inspektora. Potanje propise o stručnoj spremi i o drugim uvjetima a iz sta-va 1. ovog člana, kao i o legitimaciji šumarskog inspektora donosi Sekretarijat Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, u suglasnosti sa Sekretarijatom Saveznog izvršnog vijeća za opću upravu. Glava V KAZNENE ODREDBE Clan 53. Privredna organizacija, društvena organizacija, samostalna ustanova ili druga pravna osoba kaznit će se zbog privrednog" prijestupa novčanom kaznom od 50.000 do 5,000.000 dinara: 1. ako pustoši šumu ili podbjeljujo stabla (član 26); 2. ako krči šumu kad to nije dopušteno» (član 27); 3. ako obavlja čistu sječu šuma kad to nije dopušteno (član 27); 4. ako u određenom roku ne izvrši obavezno pošumljavanje (član 28). Zbog povrede iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna osoba u privrednoj organizaciji, društvenoj organizaciji, samostalnoj ustanovi ili drugoj pravnoj osobi, ako ta povreda ne predstavlja krivično djelo, novčanom kazno mod 10.000 do 100.000 dinara. Ako su kojom od radnji iz stava 1. tač. 1. do 3. ovog člana prouzrokovane osobito teške posljedice, može se privrednoj organizaciji, društvenoj organizaciji, samostalnoj ili drugoj pravnoj osobi izreći kazna do petostrukog iznosa učinjene štete. Clan 54. Privredna organizacija, društvena organizacija, samostalna ustanova ili druga pravna osoba kaznit će se zbog privrednog prijestupa novčanom kaznom od 20.000 do 2.000.000 dinara: 1. ako ne izvrši naređene posebne mjere za sprečavanje požara u šumi kojom gospodari (član 36. stavi); 2. ako ne izvrši naređene mjere radi preventivne zaštite plantaža od biljnih i štetočinja (član 36. stav 2). Zbog povrede iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna osoba u privrednoj organizaciji, društvenoj organizaciji, samostalnoj ustanovi ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara. Clan 55. Privredna organizacija, društvena organizacija, samostalna ustanova ili druga pravna osob akaznit će se zbog prekršaja novčanom kaznom od 10.000 do 1,000.000 dinara: 1. ako, suprotno članu 21. stav 1. i propisima donesenim na osnovu 61. 23. i 61. ovog zakona, nema šumskoprivrednu osnovu za Sume kojima gospodari; 2. ako obavlja ili dopusti sječu šume bez prethodne doznake (član 25. stav 1); 3. ako siječe rijetko drveće kada to nije dopušteno (član 27); 4. ako obavlja ili dopusti pašu, žirenje, kresanje lisnika ili brst kada to nije dopušteno (član. 27); 69 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 72 <-- 72 --> PDF |
5. ako ne primjenjuje propisane mjere za unapređivanje gospodarenja šumama (član 29. st. 1. i 2); 6. ako izvodi veće radove na unapređivanju gospodarenja šumama bez stručno- tehničke dokumentacije ili ne zatraži pregled i primitak izvedenih radova sa strane stručne komisije (član. 31. st. 112); 7. ako u šumi gaji divljač one vrste i u onom broju koji ometaju pravilno gospodarenje šumom (član 32); 8. ako lokomotive i druge vozila koja se lože krutim gorivom, a prolaze kroz šumu ne opskrbi zaštitnim napravama za sprečavanje izbijanja iskara (član 37. stav 1); 9. ako u određenom roku ne uskladi postojeće šumskoprivredne osnove s odredbama ovog zakona (član 61); 10. ako suprotno odredbi člana 62. stav 1. ovog zakona nema godišnje planove gospodarenja za šume kojima gospodari. Zbog povrede iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna osoba u privrednoj organizaciji, društvenoj organizaciji, samostalnoj ustanovi ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000 do 30.000 dinara. Clan 56. Privredna organizacija, društvena organizacija, samostalna ustanova ili druga pravna osoba kaznit će se zbog prekršaja novčanom kaznom od 5.000 do 300.000 dinara: 1. ako se ne drži odredaba šumskoprivredne osnove (član 21. stav 2), ukoliko ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovi njega nije propisana posebna kazna; 2. ako skuplja ili dopusti skupljanje šušnja ili mahovine u šumi, kada to nije dopušteno (član 27); 3. ako sprečava šumarskog inspektora u obavljanju nadzora ,ili mu ne pruži potrebne podatke (član 51. stav 2). Zbog povrede iz stava 1. ovo? člana kaznit će se i odgovorna osoba u privrednoj organizaciji, društvenoj organizaciji, samostalnoj ustanovi ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000 do 20.000 dinara. Clan 57. Novčanom kaznom od 5.000 do 200.000 dinara kaznit će se zbog prekršaja pojedinac: 1. ako se ne drži odredaba šumskoprivredne osnove (član 21. stav 2), ukoliko ovim zakonom ili propisom donesenim na osnovi njega nije propisana posebna kazna; 2. ako iz nehata siječe rijetko drveće, kada to nije dopušteno (član 27); 3. ako ne primjenjuje propisane mjere za unapređivanje gospodarenja šumom (član 29. st. 1. i 2); 4. ako ne izvrši naređene posebne mjere za sprečavanje požara u šumi kojom gospodari (član 36. stav 1); 5. ako sprečava obavljanje nadzora šumarskom inspektoru (član 51. stav 2). Clan 58. Novčanom kaznom do 100.000 dinara kaznit će se zbog prekršaja pojedinac ako radi krađe obori u šumi jedno ili više stabala, a količina oborenog drveta nije veća od 1 kubičnog metra. Zbog prekršaja iz stava 1. ovog člana u ponovljenom slučaju može se izreći osim novčane kazne i kazna zatvora do 30 dar.a. Clan 59. U slučajevima iz člana 53. stav 1. tač. 1. do 3, člana 55. stav 1. tač. 2. i 3. i člana 58. ovog zakona može se uz osudu na kaznu izreći i zaštitna mjera oduzimanja predmeta upotrijebljenih ili namijenjenih za izvršenje privrednog prijestupa odnosno prekršaja, ili nastalih izvršenjem privrednog prijestupa odnosno prekršaia. U slučajevima iz člana 53. stav 1. tač. 1. do 3. i člana 55. stav 1. tač. 2. do 4. ovog zakona može se uz osudu na kaznu izreći i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi od privredne organizacije, društvene organizacije, samostalne ustanove ili druge pravne osobe. Glava VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Clan 60. Radi osnivanja šumskoprivrednih područja prema članu 7. ovog zakona može se prenijeti pravo korištenja šumama s jedne organizacije na drugu. Clan 61. Sadašnje šumskoprivredne osnove imaju se uskladiti s odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovi njega. Za šume koje prema odredbama ovog zakona moraju imati šumskoprivredne osnove, a koje ih nemaju, te se osnove moraju donijeti. Rokovi za usklađivanje sadašnjih i za donošenje novih šumskoprivrednih osnova određuju se propisima narodnih republika. Clan 62. Dok se ne donesu šumskoprivredne osnove, šumama će se gospodariti na osnovi godišnjih planova gospodarenja. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Propisima narodnih republika regulira se način izrade, donošenja i odobravanja godišnjih planova gospodarenja iz stava 1. ovog člana. Clan. 63. Da bi se prikupili podaci potrebni za izradu godišnjih planova gospodarenja, izvršit će se inventura šuma za koje nisu izrađene šumskoprivredne osnove. Inventurom iz stava 1. ovog člana ima se utvrditi i prirast drvne mase prema jedinstvenoj metodi, kao i tehnička opremljenost šuma. Sekretarijat Saveznog izvršnos vijeća za poljoprivredu i šumarstvo ovlašćuje se da donese propise o organizaciji i načinu izvršenja inventure šuma iz st. 1. i 2. ovog člana. Clan 64. Organizacije koje gospodare šumama moraju svoju unutrašnju organizaciju i poslovanje prilagoditi odredbama ovog zakona do 31. prosinca 1961. Šumska gospodarstva koja su dosada bila samostalne ustanove, pa reorganizacijom postanu privredne organizacije, upotrijebit će sredstva svojih fondova za osnivanje odgovarajućih fondova predviđenih za privredne organizacije. Privredne organizacije koje, u smislu čl. 4. i 60. ovog zakona, prenesu poslove iskorištavanja šuma na privredne organizacije kojima su te šume dane na korištenje, moraju na te privredne organizacije prenijeti i odgovarajući dio svojih fondova što se odnosi na te šume. Clan 65. Na dan 1. srpnja 1961. prestaju vrijediti odredbe saveznih propisa kojima je predviđeno obavezno osnivanje fondova za unapređivanje šumarstva. Pošto se podmire obveze nastale do 30. lipnja 1961, neutrošena sredstva fondova iz stava 1. ovog člana upotrijebit će se za unapređivanje šumarstva. Potanje propise o upotrebi sredstava iz stava 2. ovog člana donijet će narodne republike. Clan 66. Narodne republike se ovlašćuju da donesu propise o utvrđivanju granica šuma u društvenom vlasništvu, ako te granice nisu utvrđene, kao i o reguliranju imovinskih odnosa što nastanu utvrđivanjem tih granica. Clan 67. Onog dana kad stupi na snagu ovaj zakon prestaju vrijediti: 1. Opći zakon o šumama (»Službeni list FNRJ«, br. 106/47); 2. Opći zakon o zaštiti šuma od požara (»Službeni list FNRJ«, br. 29/47); 3. Uredba o organizaciji šumskotehničke pomoćne službe (»Službeni list FNRJ« br. 64/49 i 77/49); 4. Drugi propisi što su u suprotnosti s odredbama ovog zakona. Dok se ne donesu novi propisi na osnovi ovog zakona i propisa o utvrđivanju i raspodjeli dohotka privrednih organizacija što gospodare šumama, ostaju na snazi u onim dijelovima što nisu u suprotnosti s ovim zakonom: 1. Uredba o upravljanju nacionalnim parkovima (»Službeni list FNRJ«, broj 75 48); 2. Naredba o mjerama za sprečavanje opasnosti šumskih požara koje mogu izazvati lokomotive šumsko-industrijskih željeznica i željeznica javnog saobraćaja (»Službeni list FNRJ«, br. 54/47); 3. Pravilnik o proglašavanju zaštitnih šuma, njihovom evidentiranju i upravljanju (»Službeni list FNRJ«, br. 30/48); 4. Naredba o zabrani sječe i upotrebe ariša (Larix europaea) (»Službeni list FNRJ«, br. 47/48); 5. Naredba o zabrani sječe brestovih stabala na području Livade u Istri (»Službeni list FNRJ«, br. 7/49); 6. Naredba o zaštiti i ograničenju sječe crnog graba (Ostrya carpinifolia) — (»Službeni list FNRJ«, br. 17/49); 7. Pravilnik o službenom odijelu (uniformi) službenika šumskotehničke pamoćne službe (»Službeni list FNRJ«, br. 96/49); trebe taninskog drveta u ogrjevne svrhe (»Službeni list FNRJ«, br. 17/50); 8. Naredba o zabrani čiste sječe šuma (»Službeni list FNRJ«, br. 100/49); 9. Naredba o zabrani sječe i upotrebe taninskog drveta u ogrjevne svrhe (»Službeni list FNRJ«, br. 17/50); 10. Odluka o utvrđivanju i raspodjeli dohotka šumskih gospodarstava (»Službeni list FNRJ«, br. 28/58), sa Uputstvom za njezino provođenje (»Službeni list FNRJ«, br. 5/59); 11. Uputstvo o zaštiti šuma i šumskog drveća od štetnih insekata i zaraznih bolesti (»Službeni list FNRJ«, br. 32/49); 12. Opća uputstva za uređivanje šuma od 8. ožujka 1948. i 2. veljače 1949, izdana od Ministarstva šumarstva FNRJ. Clan 68. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u »Službenom listu FNRJ«. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 74 <-- 74 --> PDF |
UKAZ o proglašenju Zakona o šumama Na temelju člana 73. tačke 11. Ustavnog zakona Narodne Republike Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti proglašuje se Zakon o šumama, koji je donio Sabor Narodne Republike Hrvatske dana 22. prosinca 1961. godine na dvadesetdrugoj sjednici Republičkog vijeća i dvadesetdrugoj sjednici Vijeća proizvođača. Broj: 23804—1961. U Zagrebu 23. prosinca 1961. Predsjednik Sabora Narodne Republike Hrvatske Dr Vladimir Bakarić, v. r. Predsjednik Izvršnog vijeća Sabora Narodne Republike Hrvatske Jakov Blažević, v. r. ZAKON o šumama Clan 1. Odredbom ovog zakona dopunjuju se odredbe Osnovnog zakona o šumama (»Službeni list FNRJ«, broj 16-1961). I. Sumskoprivredno područje Clan 2. Sumskoprivredno područje utvrđuje na prijedlog narodnog odbora kotara Izvršno vijeće Sabora. Clan 3. Površina šumskoprivrednog područja utvrđuje se tako da šume i druga zemljišta u okviru tog područja osiguravaju maksimalno unapređivanje šumske proizvodnje i omogućuju trajan prihod što je dovoljan za gospodarenje šumama. Kod utvrđivanja šumskoprivrednog područja, uz elemente ekonomskotehničkog karaktera koji se odnose na rentabilno gospodarenje šumama, treba uzeti u obzir i elemente koji se odnose na saobraćaj, zaštitu tla, klimatske odnose, vodoprivredu i si. Clan 4. Rješenje o utvrđivanju šumskoprivrednog područja donosi se na temelju ekonomsko- tehničke dokumentac´je, koja mora sadržavati naročito: 1. popis šuma i drugog zemljišta što ulaze u okvir šumskoprivrednog područja i njihovu površinu; 2. podatke o strukturi šuma po glavnim vrstama drveća, i to: a) za jednodobne šume površinu i drvnu masu prema dobnim razredima, b) za preborne šume drvnu masu prema debljinskim razredima; 3. prosječni godišnji prirast šuma po hektaru i ukupno; 4. prosječni godišnji etat šuma za razdoblje od pet, odnosno deset godina, i to posebno za glavni a posebno za prethodni prihod; 5. mogućnosti i opseg iskorišćavanja sporednih šumskih proizvoda; 6. podatke o predviđenim prihodima i rashodima u gospodarenju šumama u redovnom poslovanju; 7. podatke o objektima što služe gospodarenju šumama (zgrade, saobraćajnice i si.); 8. obrazloženje o povezanosti šumskoprivrednog područja s ostalom privredom. Clan 5. Sume i druga zemljišta što ulaze u okvir šumskoprivrednog područja označuju se u rješenju o osnivanju šumskoprivrednog područja prema gospodarskoj podjeli šuma po načelima o uređivanju šuma. Zemljišta koja nisu obuhvaćena gospodarskom podjelom šuma označuju se prema katastarskim česticama. Clan 6. Šume i druga zemljišta u društvenom vlasništvu u okviru šumskoprivrednog područja dodjpluii° na korišćenje privrednoj organizaciji na prijedlog kotorskog narodnog odbora Izvršno vijeće Sabora. II. Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom Clan 7. Šumu proglašava zaštitnom općinski narodni odbor na sjednicama obaju vijeća. Narodni odbor proglašava šumu zaštitnom na vlastitu inicijativu ili na prijedlog državnog organa, ustanove, dnosno organizacije čije objekte ili zemljišta ta šuma štiti. Clan 8. Zaštitnom šumom mora se gospodariti u skladu sa svrhom radi koje je proglašena zaštitnom. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Način korištenja zaštitne šume određuje se aktom o proglašenju šume zaštitnom. Clan 9. Zaštitnom šumom u društvenom vlasništvu u okviru šumskoprivrednog područja gospodari privredna organizacija koja koristi šume i druga zemljišta tog šumskoprivrednog područja. Ako prihodi ostvareni iskorišćavanjem zaštitne šume ne pokrivaju troškove gospodarenja tom šumom, privredna orga nizacija može tražiti da se ta šuma izdvoji iz šumskoprivrednog područja, odnosno da joj se osiguraju sredstva za pokrivanje troškova što su potrebni za gospodarenje tom šumom. O zahtjevu za izdvajanje zaštitne šume iz šumskoprivrednog područja rješava Izvršno vijeće Sabora, a sredstva potrebna za pokrivanje troškova gospodarenja osigurava organ koji je šumu proglasio zaštitnom, odnosno ustanova, organizacija ili državni organ na čiji prijedlog je šuma proglašena zaštitnom. Clan 10. Zaštitnom šumom u društvenom vlasništvu izvan šumskoprivrednog područja gospodari općinski narodni odbor prema odredbama ovog zakona o gospodarenju šumama i šumskim zemljištima izvan šumskogprivrednog područja (glava V). Clan 11. Zaštitnom šumom u građanskom vlasništvu gospodari vlasnik uz ograničenja što su određena aktom o proglašenju šume zaštitnom. Clan 12. Sumu u društvenom vlasništvu proglašava s posebnom namjenom za izletište općinski narodni odbor na sjednicama obaju vijeća. Clan 13. U pogledu proglašenja šume za izletište i načina korištenja te šume shodno se primjenjuju odredbe člana 7, 8, 9. i 10. ovog . zakona. Clan 14. Šumu u društvenom vlasništvu proglašava s posebnom namjenom za naučna istraživanja, nastavu i za druge potrebe utvrđene posebnim propisima općinski narodni odbor na sjednicama obaju vijeća. Suma koja je proglašena šumom s posebnom namjenom u smislu prednjag stava predaje se na korišćenje državnom organu, ustanovi ili organizaciji na čiji zahtjev je proglašena s posebnom namjenom. Clan 15. Sumom s posebnom namjenom mora se gospodariti u skladu sa svrhom radi koje je oroglašena s posebnom namjenom. Način korišćenja šume s posebnom namjenom određuje se aktom o proglašenju šume s posebnom namjenom. Clan 16. Izuzetno od odredaba čl. 7. 12. i 14. ovog zakona, Izvršno vijeće Sabora može odlučiti o proglašenju šume zaštitnom, odnosno s posebnom namjenom ako općinski narodni odbor u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga ne donese rješenje ili odbije prijedlog. Izvršno vijeće Sabora odlučuje o proglašenju šume zaštitnom, odnosno s posebnom namjenom i u slučaju kad općinski narodni odbor proglasi šumu zaštitnom, odnosno s posebnom namjenom, a privredna organizacija, na čijem se šumskoprivrednom području nalazi šuma, smatra da nema razloga da se donese takva odluka i s tim u vezi podnese zahtjev Izvršnom vijeću Sabora. Clan 17. Sume se proglašavaju općim prirodnim rezervatima (strogi prirodni rezervati, upravljani prirodni rezervati, nacionalni parkovi) prema odredbama Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 19-1980). Clan 18. Način korišćenja nacionalnim parkom određuje se zakonom o proglašenju šume nacionalnim parkom. Ostali rezervati koriste se prema propisima o zaštiti prirode. Clan 19. Izvršno vijeće Sabora donosi propise o upravljanju nacionalnim parkovima. HI. Povjeravanje šuma u građanskom vlasništvu na gosp đ-.renje privrednim organizacijama Clan 20. Gospodarenje šumama u građanskom vlasništvu može se povjeriti privrednim organizacijama ako to nalažu interesi gospodarenja šumama na šumskoprivrednom području ili ako se šumama u građanskom vlasništvu ne gospodari u skladu s propisima što vrijede za uzgoj, njegu i iskorištavanje tih šuma. Clan 21. Rješenje o dodjeljivanju šume u građanskom vlasništvu na gospodarenje pri |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 76 <-- 76 --> PDF |
vrednoj organizaciji donosi općinski narodni odbor na sjednicama obaju vijeća na temelju obrazloženog prijedloga privredne organizacije. U rješenju mora se utvrditi vrijeme za koje se šume u građanskom vlasništvu dodjeljuju na gospodarenje privrednoj organizaciji. Vrijeme za koje se šume u građanskom vlasništvu dodjeljuju privrednoj organizaciji ne može biti kraće od pet niti duže od 15 godina. Clan 22. Vlasnicima čije su šume povjerene na gospodarenje privrednoj organizaciji pripada: 1. pravo na sječu drveta za neposredne potrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva, u okviru mogućnosti što pružajunjihove šume; 2. pravo na 10% od prodajne cijene drveta i drugih šumskih proizvoda; 3. pravo na skupljanje šušnja i mahovine i pravo na upotrebu drugih šumskih proizvoda, a za potrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva. Clan 23. Prava što vlasniku šume godišnje pripadaju u smislu tačke 1. i 3. prednjeg člana utvrđuju se ueovorom između vlasnika i privredne organizacije. Ako se ne uspiju ugovorno utvrditi prava vlasnika, odredit će ih rješenjem savjet općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva. Ukoliko privredna organizacija, zbog sječa koje je izvršila, ne može vlasniku dodijeliti ugovorenu, odnosno određenu količinu drveta u njegovoj šumi, podijelit će mu tu količinu drveta u drugoj šumi kojom gospodari. IV. Obavezni doprinos vlasnika šuma u građanskom vlasništvu Clan 24. Vlasnici šuma u graađnskom vlasništvu plaćaju doprinos za unapređivanje šuma u građanskom vlasništvu, prema vrijednosti posječenog drveta. Ako šumom u građanskom vlasništvu gospodari privredna organizacija, doprinos plaća privredna organizacija. Doprinos se ne plaća za drvo koj° vlasnik posječe za potrebe svog poljoprivrednog gospodarstva ili radi poklona za društveno korisne svrhe. Visinu doprinosa i način njegove naplate propisuje, u granicama što ih utvrdi Izvršno vijeće Sabora, općinski narodni odbor na sjednicama obaju vijeća. Clan 25. Sredstva ostvarena iz doprinos« za unapređivanje šuma u građanskom vlasništvu, općina može koristiti samo: za i:zgoj, zaštitu, obnovu i rekonstrukciju šuma u građanskom vlasništvu, za uređivanje tih šuma i za njihovo novo pošumljavanje, za gradnju i održavanje šumskih putova i drugih šumskcgospodarskih objekata u tim šumama. V. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima izvan šumskoprivređnog područja Clan 26. Šikarama, degradiranim i ostalim šumama i šumskim zemljištem (goleti i krš i si.) u društvenom vlasništvu izvan šumskoprivređnog područja gospodari općinski narodni odbor. Općinski narodni odbor gospodari šumama i zemljištima iz prednjeg stava putem organa uprave nadležnog za poslove šumarstva. Za gospodarenje ovim šumama i zemljištima općinski narodni odbor može osnovati privrednu organizaciju ili ustanovu, a može ih povjeriti na gosp-darenje i drugoj organizaciji ili ustanovi, i to na njihov zahtjev. Dva ili više općinskih narodnih odbora mogu sporazumno osnovati posebnu privrednu organizaciju ili ustanovu za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima izvan šumskoprivređnog područja. Clan 27. Šikarama, degradiranim i ostalim šumama i šumskim zemljištem u građanskom vlasništvu gospodare njihovi vlasnici pod stručnim nadzorom organa općinskog narodnog odbora nadležnog za paslove šumarstva. Clan 28. Bliže propise o gospodarenju šumama i šumskim zemljištima izvan šumskoprivređnog područja donosi Izvršno vijeće Sabora. VI. Šumskoprivredna osnova Clan 29. O izradi šumskoprivrednih osnova za šume u društvenom vlasništvu, kojima ne gospodare privredne organizacije, brine se organ uprave općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva, odnosno ustanova (organizacija) koja gospodari šumama, a odobrava ih savjet općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Opseg šumskogospodarskih radova u šumama u građanskom vlasništvu propisuje općinski narodni odbor na sjednicama obaju vijeća. VljU. Iskorišćavanje, održavanje, obnova i unapređivanje šuma Clan 30. Odabiranje i obilježavanje (doznaka) stabala za sječu obavlja se u skladu sa šumskoprivrednom osnovom, odnosno s propisima što vrijede za šume koje ne moraju imati šumskoprivrednu osnovu. Clan 31. U šumama u građanskom vlasništvu, kojima ne gospodare privredne organizacije, doznaku obavlja organ uprave općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva. Za obavljanje doznake, organ uprave općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva može ovlastiti i osobe koje nisu službenici općinskog narodnog odbora. Clan 32. Doznaku stabala za sječu mogu obavljati samo osobe koje imaju šumarsku stručnu spremu (visoku, višu ili srednju) s položenim stručnim ispitom i visokokvalificirani radnici iz uzgoja šuma. Izuzetno doznaku mogu obavljati i kvalificirani radnici iz uzgoja šuma. Clan 33. Drvo iz šuma u građanskom vlasništvu, kojima ne gospodare privredne organizacije, ne smije se iznositi iz šume bez prethodnog žigosanja kod panja i bez popratnice za drvo što se iznosi iz šume. Bliže propise o žigosanju drveta i o popratnicama za drvo što se iznosi iz šume donosi Sekretarijat Izvršnog vijeća za šumarstvo. Clan 34. Suma se može krčiti kada se time ne ugrožavaju zaštitne funkcije šuma. Šuma se krči ili iz šumskoprivrednog razloga ili da se zemljište trajno oduzme šumskoj kulturi. Clan 35. Iz šumskoprivrednih razloga šuma se može krčiti samo: 1. ako je to predviđeno šumskoprivrednom osnovom odnosno propisima što vrijede za šume koje ne moraju imati šumskoprivrednu osnovu; 2. ako je to potrebno radi nodizanja zasada šumskog drveća brzog rasta; Clan 36. Suma se može krčiti radi trajnog oduzimanja šumskog zemljišta šumskoj kulturi u ovim slučajevima: 1. ako to zahtijevaju interesi javne sigurnosti i obrane zemlje, odnosno ako je to potrebno radi podizanja objekata od općeg značaja; 2. ako se šumsko zemljište ima privesti poljoprivrednoj kulturi radi rentabilnije proizvodnje. Clan 37. Kad se šuma krči prema šumskoprivrednoj osnovi odnosno prema propisima što vrijede za šume koje ne moraju imati šumskoprivrednu osnovu, za krčenje nije potrebna dozvola. Dozvolu za krčenje šume radi podizanja zasada šumskog drveća brzog rasta, kad to nije predviđeno šumskoprivrednom osnovom, izdaje organ koji odobrava šumskoprivrednu osnovu. Za šume koje ne moraju imati šumskoprivrednu osnovu dozvolu izdaje organ uprave općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva. Dozvolu za krčenje šume radi trajnog oduzimanja šumskog zemljišta šumskoj kulturi u slučajevima iz tačke 1. prednjeg člana izdaje organ koji odobrava šumskoprivrednu osnovu. Dozvolu za krčenje radi pretvaranja šumskog zemljišta u poljoprivredno zemljište izdaje savjet općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva, time da je za dozvolu za krčenje šuma većih od tri hektara potrebna suglasnost Sekretarijata Izvršnog vijeća za šumarstvo. Clan 38. Paša u šumama, u pravilu, nije dozvoljena. Izuzetno se paša može dozvoliti, i to u vremenu i opsegu koji nije štetan za racionalno gospodarenje: — na nepošumljenim zemljištima — u šumama što se prirodnim putem ne obnavljaju — u šumama što su toliko odrasle da stoka ne može oštećivati vrhove stabala. Clan 39. Zabranjeno je puštati stoku u šume na pašu bez nadzora. Clan 40. Zirenje je dozvoljeno u šumama, osim u onima u kojima je započeta sječa radi prirodnog obnavljanja šume. Clan 41. Privredna organizacija, ustanova ili državni organ (u daljnjem tekstu: organi |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 78 <-- 78 --> PDF |
zacija) koji gospodare šumama odlučuju u kojim šumama, odnosno u kojim dijelovima šuma se može obavljati paša, odnosno žirenje kao i o vrsti i broju stoke i vremenu paše i žirenja, vodeći računa o načelima racionalnog gospodarenja šumama. U šumama u građanskom vlaništvu, kojima ne gospodari privredna organizacija, obavlja se paša, odnosno žirenje prema propisima općinskog narodnog odbora. Clan 42. Skupljanje šušnja (listinca) dozvoljeno je u šumama kad se time ne slabi prinosna snaga tla. Mahovina se može skupljati na mjestima gdje se time ne ugrožava zaštita tla od erozije. Na skupljanje šušnja i mahovine shodno se primjenjuju odredbe prednjeg člana. VIII Zaštita šuma Clan 43. Zabranjeno je loženje otvorene vatre u šumi. Otvorenom vatrom u šumi smatra se loženje vatre izvan zgrada, radničkih baraka, koliba i ostalih sličnih zatvorenih i pokrivenih prostorija u kojima je određeno i osigurano ložište. Izuzetno se može ložiti otvorena vatra u šumi samo na mjestima što ih odredi organizacija koja gospodari šumama, i to pošto su poduzete sve mjere opreznosti. Za vrijeme jakih vjetrova i velikih suša, loženje otvorene vatre u šumi uopće je zabranjeno, a loženje vatre u zatvorenim prostorijama dozvoljeno je uz najveću opreznost i nadzor nad vatrom. Clan 44. Bez dozvole organa uprave općinskog narodnog odbora nadležnog za poslove šumarstva zabranjeno je u šumama i na udaljenosti do 200 metara od ruba šume podizati krečane, poljske ciglane i druge zgrade s otvorenim ognjištem kao i paliti drveni ugljen. Clan 45. Kore i grane, štetno grmlje, šiblje i korov mogu se spaljivati u šumi radi suzbijanja štetnih insekata, odnosno radi melioracije šumskih zemljišta samo za tihog vremena i pod nadzorom čuvara šuma. Clan 46. Organizacije koje gospodare šumama moraju: 1. organizirati vlastitu protivpožarnu službu; 2. izvesti nužnu mrežu prosjeka i uredno ih održavati; 3. postaviti potreban broj osmatračnica; 4. nabaviti osnovna protivpožarna sredstva; 5. osposobiti protivpožarne ekipe i opskrbiti ih protivpožarnim alatima i spravama; 6. poduzeti ostale mjere za zaštitu šuma od požara prema posebnim prilikama na svom području. Clan 47 Organizacije koje gospodare šumama moraju imati stalnu službu za osmatranje zdravstvenog stanja šuma i poduzimati preventivne i represivne mjere za suzbijanje biljnjih bolesti i štetnih insekata. Osoblje kojemu je povjereno izvršavanje prednjih zadataka mora biti posebno stručno osposobljeno i snabdjeveno suvremenim sredstvima za suzbijanje biljnjih bolesti i štetnih insekata. Clan 48. Organizacije koje gospodare šumama i plantažama drveća i vlasnici šuma u građanskom vlasništvu, kojima ne gospodari privredna organizacija, moraju o svakoj pojavi biljnjih bolesti i štetnih insekata izvijestiti organ uprave općinskog narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva. Clan 49. Organizacije koje gospodare šumama moraju organizirati posebnu službu radi zaštite šuma od protupravnog korišćenja i drugih oštećivanja (čuvanje šuma). Clan 50. Sekretarijat Izvršnog vijeća za šumarstvo donosi bliže propise o zaštiti šuma od požara, o zaštiti šuma od biljnjih bolesti i štetnih insekata, o čuvanju šuma, o naknadi štete učinjene u šumama i o službenom odijelu i drugim posebnim davanjima čuvarima šuma. IX. Kaznene odredbe Clan 51. Privredna organizacija, društvena organizacija, samostalna ustanova ili druga pravna osoba kaznit će se zbog prekršaja novčanom kaznom do 300.000 dinara: 1. ako se ne pridržava odredaba o zaštiti šuma iz glave VIII ovog zakona (član 43—49.); 2. ako otkupi, primi na prijevoz, otpremu, preradu ili pohranu drvo bez prethodnog žigosanja kod panja i b"z popratnice. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Za prekršaj iz tačke 2. stav 1, ukoliko se radi o otkupljenom drvu, može se pored kazne izreći i zaštitna mjera oduzimanja drva. Zbog prekršaja iz stava 1. kaznit će se i odgovorna osoba u privrednoj organizaciji, društvenoj organizaciji, samostalnoj ustanovi ili drugoj op´ravdanoj osobi novčanom kaznom od 20.000 dinara. Clan 52. Novčanom kaznom do 300.000 dinara kaznit će se zbog prekršaja pojedinac ako radi preprodaje kupuje drvo koje nije žigosano kod panja i bez popratnice. Za prekršaj iz prednjeg stava može se pored kazne izreći i zaštitna mjera oduzimanja drva. Clan 53. Novčanom kaznom do 20.000 dinara ili kaznom zatvora do 15 dana kaznit će se pojedinac: 1. ako u šumi loži otvorenu vatru protivno odredbama člana 43. i 45. ovog zakona; 2. ako se ne pridržava odredbe člana 44. ovog zakona; 3. ako se ne pridržava odredbe člana 48. ovog zakona. Ako prekršaj iz tačke 1. stava 1. učini maloljetnik, novčanom kaznom iz stava 1. kaznit će se roditelj, odnosno staratelj, ako je propustio dužnost staranja o maloljetniku. Clan 54. Novčanom kaznom do 20.000 dinara kaznit će se zbog prekršaja pojedinac: 1. ako u namjeri da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, prisvoji u šumi već oboreno stablo, ukoliko time nije počinio krivično djelo; 2. ako bilo na koji način u šumi oštećuje stabla; 3. ako u šumi siječe nedoznačena stabla; 4. ako iznosi drvo iz šume bez prethodnog žigosanja kod panja i bez popratnice; 5. ako stavlja u promet bilo koju vrst šumskog drveća bez prethodnog žigosanja kod panja i bez popratnice; 6. ako prima na preradu, prijevoz ili pohranu drvo bez prethodnog žigosanja kod panja i bez popratnice; 7. ako obavlja ili dopusti pašu ili žirenje kad to nije dopušteno; 8. ako pušta stoku u šumu bez nadzora; 9. ako skuplja ili dopusti skupljanje šušnja ili mahovine u šumi kad to nije dopušteno. Ako prekršaj iz tačke 1, 2, 3, 4, 5, 7. i 9. učini maloljetnik, novčanom kaznom iz stava 1. kaznit će se roditelj, odnosno staratelj, ako je propustio dužnost staranja o maloljetniku. X. Prelazne i završne odredbe Clan 55. Sadašnje šumskoprivredne osnove moraju se uskladiti s odredbama Osnovnog zakona o šumama i s odredbama ovog zakona, a za šume koje ih nemaju, šumskoprivredne osnove moraju se donijeti u rokovima koje odredi Izvršno vijeće Sabora. Clan 56. Godišnje planove gospodarenja za šume kojima gospodare privredne organizacije izrađuju i donose te organizacije, odobravaiu ih organi što odobravaju šumskoprivredne osnove prema odredbama Osnovnog zakona o šumama. Na izradu i na odobravanje godišnjih planova gospodarenja za šume kojima ne gospodare privredne organizacije shodno se primjenjuju odredbe člana 29. ovog zakona. Godišnji planovi gospodarenja izrađuju se posebno za sječu, obnovu, uređivanje i zaštitu šuma. Bliže odredbe o izradi i donošenju godišnjih planova gospodarenja donosi Sekretarijat Izvršnog vijeća za šumarstvo. Clan 57. Dok se ne utvrde šumskoprivredna područja prema odredbama Osnovnot zakona o šumama i ovog zakona, smatraju se šumskODrivrednim područjima šumskogospodarske cjeline utvrđene po odredbama Uredbe o organizaciii šumarstva (»Narodne novine«:, broj 5-1960.1. Šumskoprivredna područja moraju se utvrditi u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Clan 58. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju vrijediti: 1. Zakon o šumama (»Narodne novine «, broj 84-1949 i 23-1956). 2. Uredba o organizaciji šumarstva (»Narodne novine«, broj 5-1960) i 3. drugi propisi što su u suprotnosti s odredbama ovog zakona. Dok se ne donesu novi propisi na temelju ovog zakona, ostaju na snazi u onim dijelovima što nisu u suprotnosti s ovim zakonom: 1. Uredba o upravljanju nacionalnim parkovima (»Narodne novine«, broj 271954, 53-1954 i 37-1958) |