DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 5     <-- 5 -->        PDF

POVODOM OBJAVE REPUBLIČKOG ZAKONA O SUMAMA
NIKOLA VUCKOVlC


PRIJE NEGO BISMO prešli na razmatranje republičkog Zakona o šuman»
potrebno je da se u najkraćim crtama osvrnemo na savezni Osnovni zakon
šumama s kojim republički kao dopunski zakon čini jednu organsku cjelinu.


Najvažnije i prema dosadašnjim zakonima o šumama najkarakterističnije
postavke saveznog zakona o šumama jesu:


1. Poslovanje u šumarskoj privredi na principu formiranja i raspodjele dohotka,
2. utvrđivanje šumskoprivrednog područja na bazi princeLnih ekonomskih S
drugih uvjeta, što ukazuju na jedinstvo i cjelinu područja,
3. objedinjavanje eksploatacije šuma sa uzgojem i njegom šuma u pojmu gospodarenja
šumama.
Usvajanjem prvog načela šumska privreda je usklađena s našim općim privrednim
mzvojem i sistemom, a radnici u šumskoj privredi izjednačeni u društvenom
i ekonomskom položaju s radnicima u ostalim granama privrede, »
usvajanjem drugih dvaju načela zaokružen je proces proizvodnje u šumskoj
privredi i dana materijalna baza za uspješno- poslovanje na principu formiranja
i raspodjele dohotka.


Stega novi savezni zakon o šumama u odnosu na dugogodišnji uglavnom
administrativni način upravljianja šumama predstavlja bitnu promjenu i prekretnicu.


Ovom prilikom treba napomenuti da su u Narodnoj Republici Hrvatskoj već
prije godinu dana za gospodarenie šumama osnovana šumska gospodarstva kao
privredne organizacije prema LJredbi o organizaciji šumarstva (Narodne novine
broj 5-1960) čija su osnovna načela sasvim u skladu sa izloženim postavkama
saveznog Osnovnog zakona o šumama.


Pored naprijed izloženih moramo istaknuti još nekoliko načela saveznog zakona
o šumama koja predstavljaju novosti u našem pozitivnom pravnom sistemu
iz oblasti šumarstva.


Savezni zakon ne definira pojam šume i šumskog zemljišta. Samo se u odredbi
člana 18. spominje šumsko zemljište. Iz ove odredbe proizlazi da zakon
smatra šumskim zemljištem goleti, krš i slično. Sumom smatra određena zemljišta
obrasla šumskim drvećem. Koja su to zemljišta nastoji odrediti posrednim
putem. U odredbi člana 3. šume prema namjeni dijeli na privredne, zaštitne i
šume s posebnom namjenom dajući ujedno karakteristike za sve tri kategorije
šuma. U odredbi člana 16. kaže da se drvoredi, šumski rasadnici, parkovi u naseljenim
mjestima i si. kao i grupe šumskog drveća na površini do 5 ari ne
smatraju šlumom u smislu zakona. Kako će biti vrlo malo zemljišta obraslih
šumskim drvećem, koja neće biti moguće podvesti ni pod jednu ni pod drugu