DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 5 <-- 5 --> PDF |
POVODOM OBJAVE REPUBLIČKOG ZAKONA O SUMAMA NIKOLA VUCKOVlC PRIJE NEGO BISMO prešli na razmatranje republičkog Zakona o šuman» potrebno je da se u najkraćim crtama osvrnemo na savezni Osnovni zakon šumama s kojim republički kao dopunski zakon čini jednu organsku cjelinu. Najvažnije i prema dosadašnjim zakonima o šumama najkarakterističnije postavke saveznog zakona o šumama jesu: 1. Poslovanje u šumarskoj privredi na principu formiranja i raspodjele dohotka, 2. utvrđivanje šumskoprivrednog područja na bazi princeLnih ekonomskih S drugih uvjeta, što ukazuju na jedinstvo i cjelinu područja, 3. objedinjavanje eksploatacije šuma sa uzgojem i njegom šuma u pojmu gospodarenja šumama. Usvajanjem prvog načela šumska privreda je usklađena s našim općim privrednim mzvojem i sistemom, a radnici u šumskoj privredi izjednačeni u društvenom i ekonomskom položaju s radnicima u ostalim granama privrede, » usvajanjem drugih dvaju načela zaokružen je proces proizvodnje u šumskoj privredi i dana materijalna baza za uspješno- poslovanje na principu formiranja i raspodjele dohotka. Stega novi savezni zakon o šumama u odnosu na dugogodišnji uglavnom administrativni način upravljianja šumama predstavlja bitnu promjenu i prekretnicu. Ovom prilikom treba napomenuti da su u Narodnoj Republici Hrvatskoj već prije godinu dana za gospodarenie šumama osnovana šumska gospodarstva kao privredne organizacije prema LJredbi o organizaciji šumarstva (Narodne novine broj 5-1960) čija su osnovna načela sasvim u skladu sa izloženim postavkama saveznog Osnovnog zakona o šumama. Pored naprijed izloženih moramo istaknuti još nekoliko načela saveznog zakona o šumama koja predstavljaju novosti u našem pozitivnom pravnom sistemu iz oblasti šumarstva. Savezni zakon ne definira pojam šume i šumskog zemljišta. Samo se u odredbi člana 18. spominje šumsko zemljište. Iz ove odredbe proizlazi da zakon smatra šumskim zemljištem goleti, krš i slično. Sumom smatra određena zemljišta obrasla šumskim drvećem. Koja su to zemljišta nastoji odrediti posrednim putem. U odredbi člana 3. šume prema namjeni dijeli na privredne, zaštitne i šume s posebnom namjenom dajući ujedno karakteristike za sve tri kategorije šuma. U odredbi člana 16. kaže da se drvoredi, šumski rasadnici, parkovi u naseljenim mjestima i si. kao i grupe šumskog drveća na površini do 5 ari ne smatraju šlumom u smislu zakona. Kako će biti vrlo malo zemljišta obraslih šumskim drvećem, koja neće biti moguće podvesti ni pod jednu ni pod drugu |