DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PALEŽ LISCA DIVLJEG KESTENA Prof. dr J. KIŠPATIC Tokom obilaska većeg broja šumskih rasadnika, ustanovili smo na više mjesta vrlo jaku zarazu lišća divljeg kestena jednom bolešću, koju je kod nas prva obradila i opisala 1956. g. dr Milatovi ć (3). Osim toga i u Zavodu smo dobili nekoliko primjeraka radi determinacije. Budući da je rad dr Milatović objavljen u časopisu, koji je šumarima teže dostupan, to ću se ukratko osvrnuti na ovu bolest. Premda divlji kesten u šumarstvu ne igra veliku ulogu, on se ipak uzgaja u manjoj mjeri u mnogim šum. rasadnicima radi sadnje u parkove, drvorede i si., te u novije vrijeme i u šume gdje se zadržavaju jeleni, koji rado žderu plodove div. kestena (u takvim slučajevima treba stabla u mladosti dobro zaštititi od jelena i srna). Ta je bolest div. kestena već davno opisana u SAD (Stewart, 6, 1916), a u Evropi je kao štetnu bilježe mnogi autori iza 1950. (Jugoslavija — Milatović, (3), Italija — Goidanich, 2, Scaramuzi, 5, Švicarska — Scaramuzi, 5, Austrija — Petrak, 4, Njemačka — Schneider, 7). Bolest se očituje u pojavi ovećih pjega smeđe boje, opkoljenih blijedozelenim poljem. Te &e pjege nalaze većinom na rubu i vrhu plojke, a rjeđe unutar plojke. Oivičene su jačim rebrima. Zaraženi listovi se suše, posmeđe, a većinom se saviju kao cigara, što je karakteristika za ovu bolest. Listovi su potpuno suhi i mrve se. Rano otpadaju i na terenu smo nalazili već koncem jula potpuno gole sadnice kestena. To smo isto nalazili i kod zasađenih kestena. Zaražena se stabla izdaleka vide, jer im je lišće već ljeti smeđe i otpada. Uzrok je bolesti gljiva Guignardia aesculi (Peck.) Stew. Međutim, ljeti ćemo na zaraženim listovima naći samo nesavršenu plodnu formu — piknide — Phyllosticina sphaeropsidea (Ell. et Ev.) Petr. = Phyllosticta sphaeropsid\ea Eli. et. Ev. K tomu, neki su autori zabilježili još i drugu nesavršenu plodnu formu — Asteromella aesculicola (Sacc.) Petr. Obje se nesavršene plodne forme razlikuju u gradnji piknida i veličini te obliku spora. Kod nas je konstatirana samo Phyllosticta sphaeropsidea. Gljiva prezimljuje u otpalom lišću i u njemu se razvijaju do proljeća periteciji — Guignardia aesculi, — te askospore iz njih dovode do primarne zaraze. Kasnije se ljeti u pjegama razviju piknide — Phyllosticta sphaerospidea, — te spore iz njih šire zarazu dalje. Uloga druge forme piknida — Asteromella aesculicola — nije još objašnjena. Potrebno je napomenuti, da do smeđenja i sušenja Ušća div. kestena može doći i iz nekih drugih, nama još nepoznatih razloga. Prema tomu, tek prisustvo piknida u vidu crnih tačkica dokaz je, da se radi o navedenoj gljivi. Još je sigurnije izvršiti mikroskopsku pretragu. |