DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 44 <-- 44 --> PDF |
nom S-25 i Lindanom S-25. Pantakan S-25 upotrebljava se normalno u koncentraciji od 0,4%, a Lindan S-25 u koncentraciji cd 0,1%. Mi smo međutim te insekticide upotrebili protiv gusjenica gubara Li — U u koncentracijama i to; Pantakan u koncentraciji od 0,4 — 0,0005%, a Lindan u koncentraciji od 0,15 — 0,0005%. Na taj način htjeli smo utvrditi točno u kojim koncentracijama djeluju ti insekticidi letalno, a u kojima subletalno. Rezultati su interesantni u više pravaca. U prvom redu smo utvrdili, da je Pantakan ili DDT za gusjenice gubara daleko otrovniji od Lindana. Pantakan S-25 (preparat za suspenzije) izaziva 100% mortalitet gusjenica gubara u koncentraciji 0^4—0,1%. a Lindan S-25 već je subletalno djelovao na gusjenice Ls u koncentraciji od 0,1%, jer smo kod tog pokusa ustanovili, da je 20% gusjenica uginulo od preparata, 50% od poliedrije i 30% su dale leptire. Kod primjene DDT-a dobili smo 5% ženki samo kod koncentracije od 0.005%, a inače je taj insekticid djelovao subletalno u koncentraciji od 0,005 — 0,0005%. U tim slučajevima došlo je kod gusjenica do fiziološke slabosti, a kao posljedica toga bilo je izbijanje poliedrije i bakteriO´Ze. Detaljno o ovim rezultatima bit će govora na drugom mjestu, ali ovdje ih spominjemo radi toga, da dokažemo, da za suzbijanje gubara nije potreban DDT 20% već u daleko nižim koncentracijama, što će se vidjeti iz našeg daljnjeg izlaganja. I ako su rezultati postignuti u laboratoriju potpuno zadovoljili oni nam ne bi mogli poslužiti za dokazivanje praktične vrijednosti primjene niskih donacija DDT-a na terenu odnosno u šumama. Stoga smo radi provjeravanja tih rezultata izvršili pokusno suzbijanje gubara u šumi Merolino na području Šumarije Strizivojna. Tamo je naime na površini od cea 600 ha utvrđena bila zaraza na cea 50% stabala ili točnije na 32—65%. Na jednom zaraženom stablu bilo je prosječno 2 (1,9) legla. Takvo nas je stanje zaraze dovelo do zaključka da se tu radi o progradaciji gubara i to* tim više, jer nigdje drugdje nije ove godine primijećena neka jača zaraza gubara. To je bio jedini teren sa koga smo imali prijavu o pojavi gubara u Hrvatskoj. Akcija suzbijanja gubara poduzima se obično ondje, gdje prijeti golobrst odnosno* ondje gdje nalazimo jajna legla na svakom stablu. Zaraza od 50% zaraženih stabala predstavlja zapravo progradaciju. a takav je slučaj za nas interesantan dvostruko. U prvom redu akcijom suzbijanja spriječit ćemo daljnje širenje gubara, a primjena insekticida u niskim dozacijama treba dokazati, da li će na gubara u progradaciji djelovati niske dozacije letalno ili subletalno. U slučaju povoljnog djelovanja insekticida mora doći do ugibanja gubarevih gusjenica zbog otrovanja ili će one uginuti naknadno zbog izbijanja poliedrije, koju je aktivirala subletalna doza DDT-a. Prateći pojedine gradacije gubara kroz dulji niz godina, a i na temelju ogromnog broja pokusa vršenih sa gubarevim gusjenicama u laboratoriju od nosno u insektarijima, došli smo do zaključka da je objekt sa progradacijom gubara naročito interesantan za izvođenje naših pokusa sa subletalnim dozama. U godini progradacije sastoje se populacije gubara u ´šumama više manje od zdravih individuuma, dok u godini kulminacije ili retrogradacije pretežu u po pulacijama fiziološki oslabljeni individuumi. Uz pretpostavku da je gubar la tentno virotična vrsta, jer ga redovito u gradacijama prati poliedri ja trebalo je utvrditi, dali se može s niskim dozacijama insekticida aktivirati virusna boh lest odnosno izazvati fiziološku slabost. Po našem mišljenju to se mnogo lakše |