DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 39 <-- 39 --> PDF |
baš pod utjecajem lisničarenja mnogo smanjila populacija topole na Kršu. Klonovi ove topole koje je seljak Prpić, po svojoj metodi u obliku kolaca, posadio dobro se razvijaju. Kad se po suvremenoj metodi obavi proizvodnja i sadnja korjenaka i njega kultura ovog ekotipa crne topole (provenijenca Klarioevac), uspjeh će biti mnogo bolji. Umjetnom hibridizacijom mogla bi se stvoriti dobra sorta: kserofitnotermofitan biotip, otporan suhoći, vrućini, studeni i buri (podjednak ekotipu provenijencije Klaričevac) i koji usto još brže raste, gradi bolji oblik debla i stvara bolja tehnička svojstva drveta. Mada su to samo prva opažanja i razmatranja i premda samo kompetentan specijalista može da dalje ulazi u razmatranja, istraživanja i pokuse, smatram da od suhog ekotipa crne topole provenience Klaričevac treba u sufomediteranskoj zoni i u unutrašnjosti kontinenta osnovati matičnjake. Treba da se organiziraju i provedu pokusi u raznim staništima zajednice crnog graba, možda i na graničnim dijelovima zajednica bijelog i crnog graba Prema dosadašnjim opažanjima može se preporučiti da operativa treba da osniva nasade prvenstveno na boljim staništima. Što više u smjesi s borom: 30—40% crnog bora i 60—70% crne topole, odnosno jedan red bora i dva reda topole. Jer bor je odlična meliorativna i dobra meliorativnc-produktivna vrsta drveća, a topola je danas vrlo proizvodna vrsta, usto i odlična pionirska vrsta.. Slika br. 3 — Stabla aridnog ekotipa domaće crne topole (Populus nigra) na goleti 600 m n. v. I ova se vrsta drveća uspješno odupire lošim utjecajima čitavog kompleksa ekoloških faktora. Ali krošnje, pod jakim utjecajima poznate senjske bure, nisu razvila oblik zastave |