DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 36 <-- 36 --> PDF |
bi ee mogla do obale izgraditi jednosjedn* žičara. Mnogo je kultura osnovan© da se smanji i umiri akvatična erozija u perimetru bujica ;najvi|še u Senjskoj draži; mnogo manje u Vinodolu, u perimetru klizišta Slani Potok iznad Crikvenice; također i iznad Krmpota kod Novoga, oko ceste Senj-Krivi Put i drugdje sa manjim takvim objektima. Ogromna su sredstva uložena u osnivanje tih kultura; mnogo i u građevine (pregradni i obrambeni zidovi, procjednice, kanalizacija i dr.), najviše u Senjskoj draži i Slanom Potoku. Gotovo sve kulture su osnovane na temelju dobr© postavljenog cilja ;samo za nekoliko kultura nismo mogli utvrditi stvarnu njihovu ulogu. Najviše zasluga u izvršenim pošumljivačkim radovima pripada prvenstveno A. Kaudersu, zatim V. P1 e š i i V. K o h u t u. Sve kulture su se dobro očuvale. Jedino u doba fašističke okupacije neke su znatno oštećene: podmetnutim šumskim požarima, također i sječom listača i, ponegdje, iskapanjem korijenja za ogrjev i dobivanje soli iz morske vode (u zamjenu za sol narod je nabavljao hranu u kontinentalnom području: preko visokih planina, kroz oslobođen i okupiran teritorij čak i izvan istočnih granica Gorskog Kotara, žene su na svojim leđima prenosile sol; na leđima su prenosile i more i ogrjevno drvo). U mnoge osnovane kulture postepeno su prodirale listače: spontano naletom sjemena i neke sadnjom i sjetvom. Prirodna migracija listača ovisila je o svojstvima staništa, postojanju i blizini sjemenjaka i o šumskoj paši. Na toplija staništa više je prodirao crni jasen, ponešto maklen, ponegdje bijeli grab i dr.; na hladnija staništa više crni grab, ponegdje javori i dr., na vrlo maloj površini podmladila se i jela. Vrlo je značajno da podmlatka bora gotovo i nema u kulturama; na boljim staništima razvio se uglavnom izvan kultura. Osim borom, pošumljivlo se i drugim vrstama drveća: domaćim listačama, alepskim i primorskim borom, omorikom, lovorom, crnikom, bagremom, orahom, maslinom i dr. Domaće listače su se, prosječno, dobro održale, a ostale malo ili su posve uginule. Umjetnu podsadnju i spontano prodiranje šumske dendroflore mnogo je sprečavala paša stoke. Prije prvog svjetskog razaranja stoka je malo gdje ulazila u branjevine, zatim sve više; danas se pase u većini kultura. Prema obraslosti listača kulture se mogu, po okularnoj ocjeni, razvrstati u tri grupe: 1. čiste ili gotovo čiste kulture, ukupno 17; 2. kulture s oko 10—20% listača, ukupno preko 30; 3. ostale kulture su na prelazu od pretežno čistih u mješovite. Prema proizvodnosti staništa i sastojina, broj najboljih kultura u kojima bi se mogli obavljati slobodniji gospodarski postupci je oko 10. kvalitetno osrednjih oko 20. U ovim kulturama mogu se intenzivnije obavljati njegovanja i introdukcije novih vrsta drveća. Većina drugih kultura treba da uglavnom poboljšava kompleks ekoloških faktora a neke služe kao dio zelenog pojasa. Ostale kulture su na tako lošim staništima da bi njega i introdukcija bile posve nerentabilne. Problem obnove i pošumljivanja U odnosu na proizvodnost nedalekih šuma jele, bukve i smreke, proizvodnost gotovo svih kultura je tako malena da se do danas u njima gotovo nigdje nisu vršili sistematski gospodarski postupci: ni da se iskorišćava drvo ni da se usmjeruje daljnji razvitak. To je posve razumljivo kad se uvaži okolnost da bi ulaganje većih materijalnih sredstava bilo nedovoljno ekonomično. Takav stav opravdavaju ove činjenice: kulture kao zaštitni objekti svagdje ispunjuju određenu ulogu (izuzetak je kultura u predjelu Slani Potok), prirast 34 |