DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Tabela 5


C0 e
luokalitet pokusne plohe ** a a ja
n
U Godišnji
drvne mase na
prirast
panju po ha
03W
u:
w
> ^
u o
T3 S
OJ o
tZ> ft
tečajni poprečni
godine m3 cm m"
Zagrebačka Gora 22 88 11,0 8,3 4,0
Zelendvor (Varaždin) 48 468 33,0 14,4 9,7
Arboretum »Opeke« 50 384 30,0 9,8 7,7
»Pićulin« Gorski Kotar 70 «578 43,5 18,5 9,7


retumu »Opeke«, no ni tamo joj edafske prilike najbolje ne odgovaraju. Mnogo
bolje ona prirašćuje u Zelendvoru, a najbolje u Pičulinu — u dolini rijeke Kupe
na plodnom tlu s obiljem vlage. Ondje smo* izmjerili godišnji prirast od
28,5 ms/ha u 70 godišnjoj sastojini, što ukazuje na veliku prihodnu sposobnost
zelene duglazije u određenim ekološkim prilikama naše zemlje. Veličina od
18,5 nrVha godišnjeg prirasta vrlo je ohrabrujuća pogotovu ako< se ima pred očima,
da se taj prirast gomila na vrlo lijepim stablima, koja su visoka do 40 metara,
da su im debla prilično čista od grana a da im je drvo odlične kvalitete.*


Činjenicu, da zelena duglazija raste i u našem Primorju, obrazlažemo svojstvom
te vrste drveća, da ona dobro podnosi ljetne suše. Ipak u području
submediterana čini se, da zelena duglazija nije visokopri nosna vrsta drveća, jer
edafski faktori u tom području nisu najpovoljniji za nju.


Prirasti zelene duglazije, koje smo> mi izmjerili, manji su od onih, koji se
mogu naći u prirasnoprihodnim tablicama na I bonitetu.


Razlog treba tražiti u tome, što´ je zelena duglazija u našoj zemlji uzgajana
bez obzira na njezine zahtjeve na edafske prilike i što se kulture nisu intenzivno
njegovale nego su rasle u pregustom sklopu, pa im je prirast u debljinu slab.


Prema stranim prirasnoprihodnim tablicama sveukupna proizvodnja zelene
duglazije do 50. godine po hektaru iznosi:


prema engleskim tablicama prema njemačkim tablicama


(Hummel i Christi) (Schober)


na I bonitetu 1094 m8 940 m»
na II bonitetu 936 m8 696 m*
na III bonitetu . 785 m3 508 m*


Ako te podatke kompariramo sa sveukupnom proizvodnjom obične smreke
ili jele, onda vidimo, da zelena duglazija daje veće priraste od domaćih četinjavih
vrsta, kad je uzgajamo u kratkim ophodnjama u ekološkim prilikama,
koje joj odgovaraju.


1 O kvaliteti duglazije vidi više u radu I. H o r v a t a, Sum. list 1953.