DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Zelenu duglaziju često u Americi zovu »crvenom« ili »žutom jelom« zbog boje i 1. valitete drva. U jednom istom stablu mogu se naći dijelovi drva žute i crvene br je. Obično je drvo iz centralnog dijela stabla crvene boje, a ono iz periferni g dijela je žute boje. Žuto drvo se smatra boljim i vrednijim zbog finoće gelova, bolje obradivosti i ljepše boje. Stvaranje crvenog drva se pripisuje brzom prirašćivanju, a kako se tempo prirašćivanja smanjuje sa starošću, to samo starija stabla imaju određeni dio žutog drva. Zbog toga mlade sastojine zelene duglazije označavaju obično kao »crvene jelove šume« za razliku od starih šuma, koje zovu »žute jelove šume«. Drvo zelene duglazije je vrlo cijenjeno u SAD, gdje je našlo veliku primjenu u građevinarstvu, stolariji i preradi. Gotovo sve stambene kuće na obali Pacifika u SAD izgrađene su cd drva duglazije, koje je vrlo. dekorativno i kvalitetno. U oblasti zelene duglazije najbrži prirast je zabilježen na sjevernim, sjeveroistočnim i istočnim ekspozicijama. Pored ekspoz:cije, na prirast zelene duglazije utječe tlo. Najbrži i najveći prirast izmjeren je na dubokim, pješkevito- glinastim tlima. Na trn tlima i navedenim ekspozicijama bilo je godišnje oko 1.500 mm oborina. Uz manje oborine prirast je osjetljivo niži. Skup svih ekoloških faktora (kvaliteta tla, ekspozicija, inklinacija, nadmorska visina, oborine itd.) izražavaju u SAD pomoću »site index«-a, koga definiraju visinom stabala u stotoj godini starosti. »Site index« odgovara donekle našem pojmu boniteta. U oblasti zelene duglazije razlikuju 5 »site index«-a ili 5 boniteta: I 60 metara II 51 III 42 . „ IV 33 V 24 Na I bonitetu stabla u 100-gođišnjoj sastojini visoka su 60, na II bonitetu 51, na III bonitetu 42 metra itd. Na toj bazi izrađene su u SAD prirasnopri´>~dne tablice za zelenu duglaziju. Izmjereno je preko 2.000 malih pokusnih ploha u državi Oregon i Washington. Prema prirasnoprihodnim tablicama, koje su izradili Me Ardle, W. H. Meyer i D. Bruce navodimo u tabeli 1 podatke o drvnoj masi sastojine po hektaru za odnosne bonitete. Iz te tabele mogu se izračunati godišnji prirasti po> hektaru, koji su navedeni u tabeli 2. U kulturama i plantažama postignuti su veći prirasti cd onih koje iskazuju Me Ardlove prirasnoprihodne tablice za prirodne šume. Mnogo veći prirasti postignuti su primjenom fertilizatora. Na sjeverozapadnoj Pacifičkoj obali utvrđeno je, da u šumskim tlima nedostaje dušika. Zato se ondje uz pc>mcć fertilizatora dodaje oko 100—150 funta dušika po akru kroz više godina, što se pozit vno odražava na debljins.kom prirastu stabla zelene duglazije kako je to prikazano na slici 1. |